Razgovarali smo s gradonačelnikom grada Zadra, Brankom Dukićem, o ključnim pitanjima koja oblikuju budućnost grada. Provjerili smo kako napreduju dogovori s predsjednicima klubova u Gradskom vijeću kada je riječ o Proračunu za 2024. godinu, odnosno hoće li se pravovremenim dogovorima i konstruktivnim razgovorima izbjeći scenarij koji je obilježio prethodna izglasavanja proračuna.
Zatim, Dukić je obrazložio koliko će novca Grad Zadar izgubiti poreznim promjenama te kako se planira nadoknaditi eventualni gubitak u proračunu.
S druge strane, komentirao je najavljeni Zakon o turizmu koji će uvesti mjere za kontrolu prekomjerne apartmanizacije i pojavu masovnog turizma. Pitanje koje se nameće iz primjera drugih gradova, poput Dubrovnika, jest mogućnost zabrane novih apartmana posebno u višestambenim objektima te ukidanje dijela postojećih.
Nadalje, osvrnuo se na dugogodišnju potrebu za izgradnjom hotela u Zadru kao potencijalnom odgovoru na izazove apartmanizacije i podizanje razine smještaja te se dotaknuo problema negativnih čimbenika koji se odražavaju i na demografiju, odlazak mladih i pad stanovništva u gradskoj jezgri.
Proračun zapeo na uvjetima vijećnika
Kako napreduju dogovori s predsjednicima klubova u Gradskom vijeću oko proračuna za 2024. godinu?
- Razgovori na temu proračuna krenuli su na vrijeme. Prošli smo kroz izvještaj o izvršenju ovogodišnjeg proračuna, započeli i s iznošenjem ideja, ali i konkretnih prijedloga klubova za novi proračun, a onda je zapelo. Postavljeni su neki uvjeti za koje kao gradonačelnik nisam nadležan ili, pak, nemam ovlasti. Ova je godina, iako s velikim zakašnjenjem u donošenju proračuna, pokazala kako je moguće okupiti najveći dio političkih opcija koje sudjeluju u radu Gradskog vijeća oko politika općeg dobra i stabilnosti. Otvoren sam i dalje za svaki razgovor, kao i čitava Gradska uprava, ali fokus moramo staviti na izradu proračuna, na našu lokalnu zajednicu, a ne u službu predizbornih utrka na nacionalnoj razini.
Smatrate li da će se pravovremenim dogovorima i razgovorima izbjeći ovogodišnji scenarij?
- Svjestan sam kako je pred nama, kako kažu, “superizborna” godina i vidim kako se već kopaju predizborni rovovi. To je, mislim, uzrok i ovom zastoju u razgovorima u proračunu. Zato moram naglasiti kako su za mene prioritet lokalne politike, a temelj za njihovu provedbu im je upravo gradski proračun za iduću godinu. On mora biti konkretan, jasan, ponajprije lokalni, zadarski. Proračun nije ideologija, nije ni poligon za stranačka testiranja uoči parlamentarnih i europarlamentarnih izbora. Dosadašnji rad ovog saziva Gradskog vijeća pokazao je kako je jednako realna svaka moguća opcija, pa tako i novi izbori za Gradsko vijeće. Sada je ulog veći jer proljeće 2024. donosi više izbornih procesa na razini Hrvatske. I tu opciju uzimam u obzir!
Razdoblje novih investicija
Od sljedeće godine novom se poreznom reformom ukida prirez, a općine i gradovi će do 1. siječnja 2024. morati odlučiti hoće li ostaviti istu stopu poreza na dohodak, povećati je kako bi nadoknadili gubitak zbog ukidanja prireza ili je smanjiti. Konkretno, koliko će Grad Zadar izgubiti ukidanjem prireza i u kojem se smjeru planira “nadoknada”?
- Naš prijedlog novog proračuna temelji se na pretpostavci kako je u ovom vremenu prioritet omogućiti što bolji standard građana. U prilog tome ide i ukidanje prireza, ali i odluka da zbog inflacije nećemo predlagati povećanje poreznih stopa poput više većih hrvatskih gradova kako ne bismo dodatno opteretili građane. Ovom odlukom Grad Zadar nastoji građanima olakšati inflatorni efekt te uz novu poreznu reformu Vlade u potpunosti ići u korist zaposlenih građana i povećanja njihovih primanja. Ovakvom odlukom plaća liječnika, profesora, učitelja, vatrogasaca, medicinskih sestara, i da ne nabrajam dalje, u Zadru će biti veća, ovisno o njihovoj bruto plaći, za 200 pa sve do tisuću eura godišnje nego u gradovima koji su odlučili primijeniti nove, veće, porezne stope.
Kad govorimo o proračunskim prihodima s pozicije prireza, riječ je o “manjku” od oko 6,5 milijuna eura. Ali znate kako nam je u Gradskoj upravi tema ukidanja prireza u Zadru bila aktualna i prije zakonskih odredbi. Podsjećam kako smo najavili tu mogućnost s obzirom na kontinuirano pozitivno kretanje zadarskog gospodarstva. I u ovoj godini vidljiv je porast naplate poreza na dohodak čime će se u najvećoj mjeri kompenzirati ukidanje prireza. Rezultat je to općih gospodarskih prilika u našem gradu, a mjeri se u ukupnom broju zaposlenih osoba, koji je ove godine rekordan budući da smo blizu 40 tisuća osoba u radnom odnosu, i rastu njihovih plaća. Nadalje, poznate su stavke izmjena Prostornog plana koje će omogućiti nove investicije koje ne donose samo komunalne doprinose, nego i dalji porast zaposlenosti. Slijedi nam i aktiviranje gospodarske zone Crno koja također donosi nove proračunske prihode. Dakle, u razdoblju smo novih investicija koje su omogućene prethodnim ciljanim planiranjem gospodarskog razvoja i stvaranjem pozitivnog poslovnog okruženja.
Strategija održivog turizma
I Zakon o turizmu donosi se do kraja godine. Propisat će se mjere za zaustavljanje pojave prekomjernog turizma da bi se mogla realizirati Strategija razvoja održivog turizma do 2030. godine. Prekomjernom turizmu najviše pridonose dvije pojave - apartmanizacija i nelegalno pružanje usluga smještaja. Zakon sadrži paket mjera koje mogu, ali ne moraju provoditi gradovi, općine i županije, ali ne i mjere koje će provoditi nadležna ministarstva. Očekivati je stoga da će nakon donošenja Zakona o turizmu Ministarstvo predložiti i paket mjera na nacionalnoj razini koje će ono provoditi. Do tada će odgovornost za donošenje mjera biti samo na gradonačelnicima i načelnicima. Razmišljate li i na koji način o ograničenjima, posebno kad je riječ o apartmanizaciji u višestambenim zgradama?
- Nama u Gradskoj upravi prioritet je odgovoriti izazovima prekomjerne opterećenosti infrastrukture i eksploatacije postojećih resursa kako bismo spriječili negativne učinke turizma na naše građane, ali i naš prostor. Temeljni razvojni dokument svakog grada u Hrvatskoj je njegov prostorni plan, a jedna od ključnih stavki izmjena i dopuna PPU Grada Zadra upravo je usmjerena na provedbu strategije održivog turizma i upravljanja procesima razvoja turističke destinacije. Ovog je tjedna počeo javni uvid u prijedlog izmjena Prostornog plana kojim se ne širi područje gradnje, ali se čuva javni prostor i smanjuje betonizacija. Navest ću tek one po meni najvažnije stavke izmjena koje predstavljaju prekretnicu u odnosu na dosadašnji Plan: prijedlogom se jasno opredjeljujemo za strože uvjete za izgradnju novih stambenih jedinica, zatim podižemo koeficijent zelenila i okrupnjujemo ga, ograničavamo maksimalni broj stambenih jedinica ovisno o kvadraturi zemljišta, štitimo javni prostor. Nadalje, definiramo uvjete za gradnju hotelskih kapaciteta visoke kategorije čime neposredno utječemo na daljnji razvoj turističke destinacije te potičemo provedbu zelenih politika i definiramo lokacijske uvjete za izgradnju nove zelene urbane infrastrukture.
Dubrovnik bi prvi u Hrvatskoj mogao zabraniti nove apartmane, ali i ukinuti 30 posto postojećih apartmana. Bi li to bilo prihvatljivo rješenje i za Zadar? U Zadru se odavno govori o sve većoj potrebi za izgradnjom hotela? Kako bi to utjecalo na (negativne) trendove apartmanizacije?
- U proteklom razdoblju fokus nam je bio na diferencijaciji zadarskog turističkog proizvoda, pristupačnosti destinacije, obnovi spomeničke i kulturne baštine, izgradnji javnih sportskih i kulturnih sadržaja, komunalne infrastrukture, digitalizacije i uređenju javnih prostora, konačno na atrakcijama koje jamče doživljaj i iskustvo posjetitelja jer upravo ekonomija doživljaja izravno utječe na formiranje visoko kvalitetnih, možemo reći i luksuznih, turističkih proizvoda.
U ovom trenutku izmjena Prostornog plana, u kojemu smo posebnu pozornost posvetili lokacijama namijenjenim investicijama u izgradnju visokokvalitetnih hotela najviše kategorije, potaknut će se pristup turističkom poslovanju svih ostalih smještajnih kapaciteta u kojima će samo tržište napraviti selekciju. Primjer je Hyatt Regency Maraska hotel koji će izravno doprinijeti upravo razvoju turističke ponude najviše razine.
Populacijske mjere i migracijske statistike
Prekomjernu apartmanizaciju može se smatrati i faktorom negativnih demografskih parametara. Dakle, gradi se, ali uglavnom je riječ o stambenim jedinicama čiji će vlasnici lako dobiti dozvolu za iznajmljivanje, dok mlade obitelji uglavnom nemaju financijske mogućnosti za kupnju nekretnine. Kako Grad planira utjecati na to?
- Ovo je problem s kojim se, mogu reći, dosta uspješno, nosimo već najmanje desetak godina. Tržište je slobodno, a zakon ponude i potražnje doveo je do toga da su nekretnine u Zadru itekako poželjne, a samim tim i skupe. Upravo zato Grad Zadar sustavno gradi stanove za mlade obitelji po poticajnim uvjetima. Sjetite se POS-ovih zgrada na Bilom brigu, Smiljevcu, konačno i zadnje zgrade sa 100 stanova na Crvenim kućama u kojoj je kvadrat bio jeftiniji od 1300 eura. Već je krenula izgradnja infrastrukture u Crnom na prostoru koji je predviđen za gradnju obiteljskih kuća s novim poticajnim mjerama. Definira se lokacija i za novu POS zgradu…
Ali to je tek jedan segment u cjelovitom zadarskom demografskom programu. Kada govorimo o populacijskim mjerama, u Zadru i dalje traju ulaganja u gradnju novih dječjih vrtića i škola. U ovom trenutku spremni su projekti za gradnju triju vrtića i dviju osnovnih škola kojima bismo se približili kapacitetima za izvođenje nastave u jednoj smjeni. Na to se naslanjaju brojni programi poput smjenskog rada vrtića radi usklađivanja poslovnih i obiteljskih obveza roditelja, sufinanciranje cijene vrtića, besplatni radni materijali za osnovnoškolce, aktivnosti u centrima izvrsnosti, sufinancirane sportske aktivnosti za djecu.
Posebne su demografske mjere od potpora za novorođenu djecu, oslobađanja plaćanja vrtića za obitelji s troje i više djece do besplatne univerzalne sportske škole.
A da sve to donosi rezultate, govore i migracijske statistike koje kazuju kako je samo prošle godine skoro tisuću osoba više doselilo u naš grad nego što je iz njega otišlo. Ne zato što je moralo, nego htjelo! I apartmanizacija ih u tome nije onemogućila.
