U javno savjetovanje nedavno je upućen paket zakona kojima se želi postrožiti kazne za nasilje nad ženama. Među ostalim, prvi je put u Kazneni zakon uvedeno djelo femicida kojim se za kazneno djelo teškog ubojstva ženske osobe želi propisati zatvorska kazna od 10 godina ili dugotrajni zatvor.
Sudci Vrhovnog suda: Daje se veća vrijednost životu žene od života muškarca
No, veliko protivljenje tom prijedlogu izrazili su suci Vrhovnog suda. Na sjednici održanoj 10. listopada donijeli su mišljenje u kojemu, među ostalim, kategorički odbacuju uvođenje femicida kao posebnog kaznenog djela istaknuvši da je ono zakonski neosnovano.
Među ostalim, suci su zaključili kako je prijedlog uvođenja kaznenog djela teškog ubojstva žene "s ustavnopravnog, konvencijskopravnog i kaznenopravnog aspekta". Među glavnim argumentima, istaknuli su da se tim prijedlogom uvodi "veća kaznenopravna zaštita žena u odnosu na muškarce" pa je, posljedično, ta kaznena odredba "u biti zasnovana na spolnoj neravnopravnosti".
- Izdvajanjem ubojstva žene izgleda da se životu žene daje veća vrijednost od života muškarca, naveli su u dokumentu koji su danas uputili Ministarstvu pravosuđa i uprave.
Dobronić: Sudci nisu uzeli u obzir Istanbulsku konveciju
Zbog takvog mišljenja svojih sudaca, u petak je predsjednik Vrhovnog suda Dobronić objavio priopćenje u kojem izričito kaže da se s njima, u tom pogledu, ne slaže. Svoje mišljenje Dobronić je, zajedno s mišljenjem sudaca Vrhovnog suda poslao Ministarstvu pravosuđa.
Sudci Kaznenog odjela, istaknuo je Dobronić, kategorički su odbacili osnovanost ovog prijedloga izmjene zakona, a u svojoj su se analizi pozvali na hrvatski Ustav, Europsku konvenciju za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda te pojedine zakonske komentare i stručne članke.
- Ali tom prilikom se nisu uopće osvrnuli na Konvencija vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji (Istanbulska konvencija), poručio je.
Dobronić tvrdi da su time suci dali nepoptuno mišljenje, jer nisu vodili računa da se u Istanbulskoj konvenciji koja je propisala da se posebne mjere koje su potrebne za sprječavanje i zaštitu žena od rodno utemeljenog nasilje neće smatrati diskriminacijom.
Također, napominje da suci nisu vodili računa ni o drugom članku te konvencije, koji propisuje obvezu države potpisnice konvencije, da svoje mjere temelji na razumijevanju rodno uvjetovanog nasilja nad ženama, nasilja u obitelji i da su usredotočene na ljudska prava i sigurnost žrtve.
- Može se reći da izmjenama svakog propisa treba pristupiti suzdržano, a pogotovo izmjenama temeljnih propisa kao što su propisi iz oblasti Kaznenog prava, istaknuo je Dobronić u priopćenju.
Kaže da nije dvojbeno da su se već prema postojećem zakonodavnom uređenju mogle u proteklom razdoblju izricati znatno teže kazne od prosječnih kazni, za koje smatra da su bile značajno preblage i kao takve nisu ispunile svrhu generalne prevencije.
Dobronić: Sigurnost žena je ugrožena i zahtijeva hitnu reakciju sustava
- Činjenica je da je sigurnost žena u ozbiljnom stupnju ugrožena i da zahtijeva hitnu reakciju sustava, samim time ostaje dvojbeno može li se čekati da dođe do sveobuhvatne i temeljite promjene sudske prakse za ova kaznena djela, naročito u dijelu koji se odnosi na izricanje kazni, istaknuo je.
Zaključno, poručio je da "ne odbacuje svaku osnovanost" uvođenja femicida kao posebnog kaznenog djela.
U radnoj skupini koja je sudjelovala u izradi vladinog paketa izmjena zakona zaštite od nasilja nad ženama i nasilja u obitelji, među kojima je i Kazneni zakon, sudjelovale su i brojne ženske udruge u Hrvatskoj koje se bore protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji.
Zbog nastojanja da se se poboljša zakonodavni okvir zaštite žrtava rodno uvjetovanog i obiteljskog nasilja, ali i uvede femicid kao zasebno kazneno djelo, u kolovozu su ženske udruge održale prosvjede u više gradova u Hrvatskoj. (Hina)
