Sveukupni (strani i domaći) broj dolazaka turista u Hrvatskoj u razdoblju siječanj-prosinac iznosio je 21,35 mil. (+3,51), a istovremeno je zabilježeno 108,74 mil. sveukupnih noćenja (+0,89%).U istom razdoblju u Zadarskoj županiji boravilo je 2.175.819 gostiju i ostvarilo 15.424.417 noćenja. To je 1,46% više ostvarenih noćenja nego 2023., čime je udio ove županije u cjelokupnom hrvatskom turizmu podignut na nikad većih 14,19%.
Rekordni prihodi
Prema podacima Hrvatske narodne banke, na državnoj razini je u prvih devet mjeseci 2024. uprihodovano 13 milijardi i 188,7 milijuna eura, što predstavlja rast od 1,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023., odnosno zaradili smo 224 milijuna eura više. To je samo prihod od stranih gostiju. Naime, HNB računa samo taj prihod, jer njime se uvećava bruto društveni proizvod (BDP) Hrvatske, dok je kod domaćeg turizma stvar samo u preraspodjeli postojeće prihodovne razine unutar zemlje.
Prema podacima Porezne uprave u 2024. godini, samo je u djelatnostima vezanim za turizam ukupno fiskalizirano računa u vrijednosti 7 milijardi i 299 milijuna eura, odnosno 11,5% više nego u istom razdoblju 2023. godine. Također, u navedenom razdoblju je u tim djelatnostima izdan 431 milijun računa, odnosno 5% više nego u istom razdoblju protekle godine.
Iz MINTS-a, primjerice, navode da je na autocestama HAC-a prošlo više od 76,5 milijuna vozila, od kojih je naplaćeno gotovo 497 milijuna eura cestarine. Vozila je bilo 8 posto više nego 2023., a naplaćene cestarine 13 posto više. U pomorskom prometu, prve informacije Jadrolinije kažu da je u 2024. prevezla 12,6 milijuna putnika i 3,7 milijuna vozila, te da su time “nadmašeni postavljeni ciljevi za prethodnu godinu te su dosegnute nove rekordne brojke”. Sve zračne luke u 2024. su zabilježile rast prometa putnika, pa je tako zračna luka Zagreb 1. prosinca dočekala i četiri milijuntog putnika, prvi put u povijesti, dok je zračna luka Zadar već s posljednjim danom kolovoza ostvarila ukupni promet iz 2023..
Upozorenje na (pre)skupu “špicu”
Karakteristika ovogodišnjeg rasporeda prihoda od turizma poklapa se s nekim viđenim kretanjima u broju gostiju, jer smo u “špici” zaradili manje, ali nas je u plusu održala predsezona. Konkretno, prema podacima HNB-a u trećem tromjesečju 2024. godine prihodi stranih turista iznosili su 9 milijardi i 58 milijuna eura, što predstavlja smanjenje od 0,7 posto u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, odnosno uprihodovano je 64,3 milijuna eura manje.
HNB navodi kako smo u prvom tromjesečju 2024. uprihodovali 811,6 milijuna eura, u odnosu na 661,8 milijun eura u istom razdoblju 2023.. U drugom kvartalu smo lani imali 3.318,8 milijuna eura, a u istom razdoblju 2023. 3.180,3 milijuna eura. Dakle, u ta dva manje turistička kvartala prihodi su rasli više od 230 milijuna eura, pa je to razlog uspješnog rasta u svih devet mjeseci. Preostaje nagađati što nas čeka do konca godine. Parametar koji imamo je prihod od četvrtog kvartala 2023., kada smo od turizma ukupno uprihodovali 1.633,1 milijuna eura. Ako se trend kakav inače bilježimo nastavi, za očekivati je od ovog četvrtog kvartala bitno veći rast prihoda prema, za možda i pune dvije milijarde eura. Kako je lani prema izračunu HNB-a ukupan prihod od stranog turizma iznosio 14.597,8 milijuna eura, znači da bi ovogodišnji mogao narasti do 15 milijardi eura. Time bi se turizam pokazao žilaviji od procjene HNB-a, jer je guverner nedavno izjavljivao kako će ovogodišnji prihod od stranog turizma biti manji od lanjskog, a sad je već jasno da neće.
Hoteli naprijed, ostali ‘stoj’
Prema strukturi smještaja, godinu su najbolje osjetili hotelijeri koji su imali 3,4% rasta, dok su ostali ponovili lanjski rezultat ili padali. Rast od 5% imali su ostali ugostiteljski objekti za smještaj. Objekti u domaćinstvu dominirali su s gotovo 40 milijuna noćenja, ali su samo ponovili rezultat iz 2023., usprkos rastu kapaciteta. Malobrojni nam hoteli (oko 11% kreveta) odradili su 25,5 milijuna noćenja. Kampovi su pali 1% na oko 21 milijun noćenja. Ostali smještajni objekti imali su 8 milijuna noćenja, a nekomercijalni smještaj 10,7 milijuna noćenja. Neophodno je spomenuti i nautiku koja je imala blagi pad od 0,8% s 3,6 milijuna noćenja.
Nijemci i Česi su najviše nedostajali
Nijemaca je u 2024. bilo 6% manje,Čeha 8%, Talijana 7%, Austrijanaca oko 2%. Slovenija, Poljska, Mađarska, Slovačka, kao emitivne zemlje, rasle su 3 do 8%. Ujedinjeno kraljevstvo, Irska, Španjolska, Francuska, SAD su također rasle jako dobro. Statistiku za Ukrajinu, Srbiju, BiH treba uzeti s rezervom, jer je ogroman rast rezultat plaćanja smještaja za tamošnje radnike. I s tim padom, Nijemci su sa 21% svih noćenja prvi ispred domaćih sa 12%, te 10% Slovenaca, 8% Ausstrijanaca, 7% Poljaka, 5% Čeha, dok je UK sa 4% stigla stalno padajuće Talijane i Mađare. U prvih 10 su već nekoliko godina i Nizozemci na 3% koliko je i noćenja iz BiH, a s po 2% slijede SAD, Francuska i Srbija.
Vrti li i Zadarska županija svoju milijardicu od turizma?
Zadarskih 15,4 milijuna noćenja stalni je četvrti rezultat nakon gotovo 30 milijuna Istre, preko 20 milijuna Splitsko-dalmatinske županije i oko 18 milijuna Kvarnera (Primorsko-goranske županije), ali bitno više od 9 Dubrovačko-neretvanske ili 6,5 Šibensko- kninske, i posebno više od 3,4 Ličko-senjske i 2,7 milijuna Zagreba. U stopama rasta, kojeg na razini zemlje gotovo nije bilo, istinski je skok od 6% Dubrovačko neretvanske županije, koji treba pripisati zadnjem području koje je tek sad s punim avio prometom nadmašilo predpandemijske brojke. Prema županijama, blagi minus imali su u Istri i Kvarneru, a zadarskih 1,5% rasta ispao je dobar rezultat. Zahvaliti je Viru s 2,6 i Zadru s 2,4 milijuna noćenja koji su osma i deveta najomiljenija destinacija u zemlji, daleko od Dubrovnika ili Rovinja kao jedinih sredina s preko četiri milijuna noćenja. Kod Vira znamo da je to kombinacija u kojoj dominira tzv. nekomercijalni (njima i te kako komercijalan) turizam s 1,9 mil. noćenja. No, tu je ipak onih, već nekoliko godina, oko 700 tisuća komercijalnih virskih noćenja. U virskim noćenjima svega je 1,28 milijuna domaćih, dakle, među vlasnicima vikendica dominiraju stranci. Osim što je deveto najpopularnije odredište u zemlji, Zadar je domaćim turistima 6., a strancima 8., a i s ovo malo hotela je i osmo hotelsko odredište, dok se u obiteljskom smještaju ‘nagurao’ 3. poziciju ali, iza Splita i Dubrovnika. Zabrinjavajuće je za odnedavno nove vlasnike Turisthotela, kako Nina koji je zbog TN Zaton godinama bio pri vrhu u prvih 10 kamping odredišta u zemlji, nema nigdje. Ipak, Zadarska županija je i prošle godine bila prvak domaćeg turizma (u kombinaciji nekomercijalnog i komercijalnog).
Je li sad ovu zadarsku priču moguće pretvoriti u količinu novca koji je utvrdio HNB? Nije, jer ono što znamo o prihodima nemoguće je provesti na zadarskom području. Naime, od sadašnjih 13,2 milijarde ili 15 za godinu, vrlo velik dio se uprihoduje diljem zemlje i od raznih djelatnosti. I sam iskaz prihoda fiskaliziranog u turizmu (7,3 milijarde u 9 mjeseci) ne možemo jednostavno preračunati sa zadarskih 14,6% udjela u turizmu. Naime, ovdje dominira privatni smještaj, a hotela je malo, najviše (i najskuplje) kategorije najmanje, a i udio nekomercijalnog turizma je ovdje najveći u zemlji. No, griješili bismo ako ne kažemo da se i ovdje “zavrti” oko milijardu eura od turizma.
