Uz rektora prof. dr. sc. Josipa Faričića i prorektore, rektore i prorektore hrvatskih sveučilišta, bivše rektore, predstavnike civilnih i vjerskih organizacija, saborske zastupnike, gradonačelnike, sjednici je nazočio predsjednik RH Zoran Milanović.
Sveučilište u Zadru, istaknuo je rektor Faričić, baštini tradiciju najstarijeg sveučilišta u ovom dijelu Europe, osnovanog 1396. godine, koje je u 16. stoljeću dobilo pravo dodjeljivati doktorate znanosti. Dolaskom francuske uprave osnovano je državno sveučilište na kojemu su se studirali medicina, pravo, arhitektura, geodezije i teologija, a nakon kratkog prekida kontinuiteta 1955. godine osnovan je Filozofski fakultet u Zadru, tada pod Sveučilištem u Zagrebu.
- Mnogi istaknuti pojedinci studirali su na njemu. Što bi danas hrvatska književnost bila bez Ivana Aralice, čija diploma nosi broj jedan, jer je prvi na njemu diplomirao, što bi bila bez Luke Paljetka, Jakše Fiamenga, Ante Tomića, bez svih onih žena, studentica i profesorica koje su ga gradile? Nakon obnove 2002. godine sveučilište kroči novim putevima, ali se ne smije odricati svoga korijenja. Ne smijemo zaboraviti na poniznost, skromnost i ljubav, uvažavajući druge i ponoseći se rezultatima svojih kolega. Studente pritom ne smijemo gledati samo na one koje poučavamo, nego kao ljude koje ćemo pripremiti za tržište rada i život koji ne ovisi samo o plimama i osekama tog istog tržišta rada, poručio je u svom govoru rektor Faričić.
U aktualnom trenutku demografskog propadanja Europe, pitanje je na kojim vrijednostima možemo graditi zajednicu u kojoj živimo. U takvim okolnostima bitne su nam društvene i humanističke znanosti, kao što su bitni naši helenistički i kršćanski korijeni, usmjerenost na bližnje i činjenje dobra.
- Imamo veliku odgovornost u involviranju sveučilišnih kampusa u život zajednice. Prostorni i materijalni resursi su važni u osiguravanju boljeg standarda za profesore i studente, ali čovjek i dalje mora biti na prvom mjestu. Jedino što je stalno je mijena, ali mijenjajući se nećemo gubiti osnovne identitetske odrednice. Gledat ćemo ne samo na otoke, more i obalu, nego i na naše zaobalje, poručio je Faričić.
Predsjednik Milanović rekao je kako manji broj studenata nije loš, nego čak i prilika, jer to znači da rad može biti kvalitetniji. Izrazio je nadu da će tu kvalitetu prepoznati i strani studenti koji će ovdje steći diplomu.
- Znam da je duhovnost za naš narod važnija i da je nacija puno više od zgrada, ali isto tako znanost i objektivnost jamče kvalitetu. Dobro je biti jači od onih s kojima se mjerimo, ali i da budemo pošteni i jaki kao nacija, da dočekamo dan kada europski fondovi neće biti tema broj jedan, kao što je to danas u Danskoj, jer će značiti da smo bogatiji, rekao je Milanović.
Uzvanike su pozdravili i gradonačelnik Branko Dukić, predsjednik Rektorskog zbora prof. dr. sc. Dragan Ljutić, izaslanik ministra znanosti i obrazovanja Ivica Šušak, izaslanica predsjednika Hrvatskog sabora Grozdana Perić i izaslanik predsjednika Vlade RH Šime Erlić.
- Zadarsko sveučilište bilo je i ostalo nosilac kritičke misli koja je važna za razvoj grada i društva, ali uvijek i kohezivni faktor u zajednici koje pomiče ljestvicu prema gore i gura zajednicu naprijed, rekao je Erlić.
Nakon pozdravnih govora uslijedila je svečanost uručenja diploma i staklenih plaketa professorima emeritusima, u čije ime je zahvalio Jure Zovko.
- Mi koji radimo u ovom području društvenih i humanističkih znanosti imamo privilegij da proučavamo ono čemu pripadamo. Sretan sam da sam radio i na osnutku ovog sveučilišta i zahvaljujući njemu stekao reputaciju u svijetu. Naša pripadnost civiliziranom svijetu nije pala s neba, otvaraju nam se nove mogućnosti. Počašćeni smo najvećom nagradom koju jedno sveučilište može dati svojim zaposlenicima, rekao je Zovko.
Svečanost su glazbenim programom uveličali nacionalna prvakinja Kristina Kolar i pijanist Ivan Bošnjak. Uoči Svečane sjednice svetu misu u sveučilišnoj kapeli predvodio je zadarski nadbiskup mons. Milan Zgrablić. Program Dana Sveučilišta nastavlja se sutra, svečanim koncertom u kapeli sv. Dimitrija u 19 sati, a završava u srijedu u Gospiću, predstavljanjem slikovnice „Mirisi i okusi geografskih otkrića“.
