Na Sveučilištu u Zadru danas je održan znanstveni kolokvij "Berčićevi fragmenti u virtualnom istraživačkom okruženju", u organizaciji Centra za istraživanje glagoljice pri Sveučilištu u Zadru, kao završna aktivnost projekta "Jezična, pismovna i kodikološka analiza fragmenata zbirke Ivana Berčića zadarske provenijencije u virtualnom istraživačkom okruženju".
Zbirka fragmenata Ivana Berčića pohranjena je u Ruskoj nacionalnoj knjižnici u Sankt-Peterburgu i najveća je zbirka glagoljskih spomenika izvan Hrvatske. Prikupljao ju je don Ivan Berčić (1824. – 1870.), zadarski svećenik, glagoljaš. Zbirka se sastoji se od pet cjelovitih kodeksa iz 15. i 16. stoljeća, 154 fragmenta i 53 teksta pisana kurzivnom glagoljicom, a najveći dio zbirke čine glagoljski fragmenti zadarske provenijencije. Nakon Berčićeve prerane smrti zbirka je nizom raznih okolnosti bila prodana Ruskoj nacionalnoj knjižnici.
U projektu su analizirana 84 fragmenta brevijara, misala, zbornika i ostalih tekstova zadarske provenijencije. Analizom jezika i pisma pridonijelo se spoznajama o povijesti hrvatskog jezika i pisma, osobito jezika i pisma korištenog na zadarskom području, ali i općenito potpunijem razumijevanju i vrednovanju društveno-povijesnih i kulturoloških osobitosti života na zadarskom području u razdoblju iz kojih dolaze fragmenti, bilo da je riječ o načinu na koji su hrvatskoglagoljski rukopisi bili kodikološki priređeni, o razdoblju kada su pisani ili pak o okolnostima njihova čuvanja, odnosno razdoblju njihova pronalaska i korištenja.
Istraživačima okupljenima na projektu čestitao je prorektor Sveučilišta u Zadru prof. dr. sc. Zvjezdan Penezić.
- Ovo je projekt koji je okupio puno pojedinaca i zahvaljujem svima koji su u njemu sudjelovali, posebice dr. Erichu Renhartu koji nam je donirao vrijednu opremu i koju ćemo, vjerujem, iskoristiti na najbolji način, rekao je Penezić.
Doc. dr. sc. Ivana Petešić Šušak podsjetila je kako je Centar za istraživanje glagoljaštva osnovan 2020. godine, a kao glavni cilj postavljeno je istraživanje, interdisciplinarno proučavanje i promoviranje glagoljaštva, posebice zadarskog odsječka. Centar je sljednik stoljetnih težnji istraživača zaslužnih za očuvanje i istraživanje baštine, a pionir je bio upravo Ivan Berčić. Jedan od onih koje treba spomenuti je i pokojni don Pavao Kero, autor više od 70 znanstvenih radova, dobri duh i pokretačka sila zadarskog glagoljaštva.
Teme koje su prezentirane na današnjem nisu kolokviju nisu bile isključivo vezane za same fragmente, nego za cjelokupnu Berčićevu ostavštinu, koja je nepresušan izvor istraživačima. Erich Renhart iz Vestigia Centra za istraživanje rukopisa Sveučilišta u Grazu prikazao je slučajeve ponekad dosadnog, ali i ispunjavajućeg rada s fragmentima rukopisa. U mnogim slučajevima ne uči se mnogo novog, ali postoje rijetke iznimke kada bavljenje drevnim fragmentima daju potpuno nove uvide i zapanjujuće odgovore te postavljaju vrlo zanimljiva nova pitanja. Sve to pomaže da se bolje razumije sudbina naše pisane baštine u kojoj se, zapravo, ukorjenjuje naš identitet.
Marijana Tomić i Laura Grzunov prikazale su fragmentologiju u digitalnom okruženju, koncentrirajući se na opis GlagoFrag baze podataka hrvatskoglagoljskih fragmenata, koju je moguće integrirati s ostalim bazama podataka uspostavljenim u sklopu GlagoLab portala. Podatke je moguće povezivati i analizirati uz pomoć digitalnih alata. Ivana Petešić Šušak ispitivala grafetičke osobitosti fragmenata brevijara, Josip Galić analizirao je sedam fragmenata misala kojeg je Berčić pronašao u Žmanu, voditelj projekta Ivica Vigato leksičke značajke, Vjačeslav Kozak hrvatskoglagoljske propovijedi 18. stoljeća, a Vera Blažević Krezić i Ivana Eterović Brečićevu rukopisnu staroslavensku gramatiku.
