Tko živi u gradskim stanovima i postoje li nepravilnosti kod dodjele navedenih stanova korisnicima, pogotovo kada su u pitanju gradski stambeni prostori namjenjeni socijalno ugroženim kategorijama građana? Pitanje je to koje već dugi niz godina visi u zraku i muči brojne Zadrane, a čini se da će tako ostati i nakon objave liste korisnika gradskih stanova.
Tko koristi 350 gradskih stanova?
Naime, na prijedlog gradskog vijećnika Damir Biloglav (DOMiNO) na stranicama Grada Zadra objavljen je cjelovit popis korisnika gradskih stanova, koji obuhvaća sve kategorije: socijalne najmoprimce, zaštićene najmoprimce i kadrovske korisnike. Riječ je o ukupno 357 stanova u gradskom vlasništvu, od kojih najveći dio čine socijalni najmoprimci koji plaćaju najamnine u rasponu sedam do 50 eura mjesečno, ovisno o kvadraturi i stanju stana.
Grad Zadar je u svibnju 2024. godine na Biloglavov zahtjev na svojim stranicama objavio popis korisnika samo socijalnih stanova, ali je nakon nekog vremena uklonjen sa stranica Grada. Biloglav je tada, među ostalim, zatražio da Grad Zadar otkrije koliko ima socijalnih stanova, tko živi u njima i koliko je njih izvan upotrebe zbog derutnog stanja.
Iako je bio predsjednik Komisije za dodjelu socijalnih stanova Biloglav nije mogao dobiti odgovor od Grada Zadra na svoje upite pa je na travanjskoj sjednici Gradskog vijeća morao zaprijetiti ostavkom na mjesto predsjednika Komisije ako ne dobije podatke koje je tražio.
Agencija za zaštitu podataka dala zeleno svjetlo za objavu
Grad je prvotno njegov zahtjev odbio tvrdeći kako takvo nešto ne mogu napraviti zbog zaštite osobnih podataka, a pročelnik Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom Tomislav Korona ustvrdio je kako “ranije nije bilo zahtjeva za objavu predmetnih podataka, te ih iz tog razloga Grad Zadar nije ranije objavljivao”. No, podaci o korisnicima stanova su ipak objavljeni nakon što je Biloglav pisao Agenciji za zaštitu osobnih podataka koja mu je odgovorila kako je zapravo poželjno da takva lista bude javna, dajući jasne upute koji se podaci korisnika mogu objaviti.
- Bilo je od početka dosta otpora među korisnicima prema toj listi. Pitanje je koga tu sve ima, tko je sve tu involviran i na koji način, možda čak ne osobno nego preko nekoga svoga. Bilo je raznih komentara jer se objavljuje ta lista i pitanja je li to možda temelj za eventualnu tužbu. Prije nego što je lista objavljena, tražio sam od Agencije za zaštitu osobnih podataka koji podaci bi se mogli objaviti i je li uopće moguće objaviti mu takvu lista. Naime, kad sam ja prelazeo Komisije za dodjelu socijalnih stanova su me uvjeravali da tu listu nije uopće moguće objaviti zbog tajnosti tih osnovnih podataka. Meni je bilo iznimno nelogično da imamo javno dostupnu listu ljudi koji traže socijalne stanove, a da nemamo listu onih koji ih koriste. Stoga sam napisao jedno pismo Agenciji za zaštitu osobnih podataka, a oni su mi odgovorili, ne samo da je moguće objaviti listu, nego da je to i poželjno, jer se ja radi u javnim stanovima, odnosno o javnom dobru, rekao je Biloglav.
Koji podaci su na listi?
Na objavljenoj listi korisnika gradskih stanova od podataka su vidljivi samo ime i prezime korisnika, površina stana koji koristi i vrsta najma, što je slično podacima dostupnima na prošlogodišnjoj listi kada su objavljeni ime i prezime korisnika, kvadratura stana koji koriste, iznos mjesečnog najma i razdoblje ugovora o najmu. Ni na prošlogodišnjoj ni na nedavno objavljenoj listi nisu navedene kategorije koje se boduju, kao ni bodovi po svakoj kategoriji i konačni broj bodova. Ti podaci su navedeni na Konačnoj listi prioriteta za najam stanova u vlasništvu Grada Zadra iz 2020. godine, no ta lista obuhvaća svega 62 osobe, a ranije Liste prvenstva nisu dostupne na stranicama Grada Zadra pa je nemoguće utvrditi po kojoj je osnovi su ostali korisnici dobili stanove u najam. No, u Gradu smatraju kako je lista dovoljno transparentna.
Stanoprimci stekli pravo temeljem odluka Grada
- Osobe s popisa stekle su pravo stanovanja – najma stanova u vlasništvu Grada Zadra temeljem važećih Odluka Grada Zadra koje definiraju uvjete i kriterije stanovanja u istima, a to su Odluka o uvjetima i mjerilima za davanje u najam socijalnih stanova u vlasništvu Grada Zadra i Odluka o davanju u najam stanova u vlasništvu Grada Zadra. Obzirom da su Odluke Grada Zadra javno objavljene u Glasniku Grada Zadra te se u istima jasno navode kriteriji nužni i potrebni za dodjelu stana u vlasništvu Grada Zadra u najam, mišljenja smo kako je i na ovaj način zadovoljen interes javnosti glede ove tematike. Napominje se je Grad Zadar glede opsega podataka o korisnicima gradskih stanova koji su objavljeni vezan uputom Agencije za zaštitu osobnih podataka i čl. 5. st. 1. toč. c Opće uredbe o zaštiti podatka prema kojem se objavljuju nužni odnosno relevantni opseg podataka koji je potreban za zadovoljenje svrhe postupanja kao što su ime i prezime podnositelja, mjesto prebivališta (bez adrese), podatak o površini stana i slično, poručili su iz resornog Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom.
Grad dužan voditi računa o opsegu podataka
Ipak, u Agenciji za zaštitu osobnih podataka smatraju kako je moguće objaviti i opsežniji set podataka bez opasnosti da se ugrozi privatnost korisnika.
- Grad Zadar, kao voditelj obrade, je prilikom objave osobnih podataka najmoprimaca dužan voditi računa o opsegu osobnih podataka, odnosno o primjeni načela ograničenja količine prikupljenih osobnih podataka iz članka 5. stavka 1. točke (c) Opće uredbe o zaštiti podataka te objaviti isključivo nužni, odnosno relevantni opseg osobnih podataka koji je potreban za zadovoljenje svrhe postupanja (obavijest javnosti/transparentnost). U tom smislu, a s aspekta propisa o zaštiti osobnih podataka navodimo da bi se mogli objaviti isključivo oni podaci koji su nužni kako bi se javnost na odgovarajući način upoznala sa okončanim postupkom dodjele gradskih stanova u najam. Slijedom navedenog držimo kako bi primjerice objava imena i prezimena podnositelja, mjesta prebivališta (bez adrese), ukupnog broja bodova, rednog broja osobe na listi prvenstva, podataka o stanu, iznosu najamnine i roku na koji se stan daje u najam bila dovoljna za ostvarenje transparentnosti postupka dodjele u najam gradskih stanova i mogućnosti javne kontrole raspolaganja javnim sredstvima, a bez prekomjernog izlaganja osobnih podataka najmoprimaca javnosti, rekli su nam u AZOP-u.
Dubioze oko pojedinih imena
Kada bi Grad Zadar usvojio preporuke Agencije za zaštitu osobnih podataka, tada bi možda bile otklonjene dubioze poput one da se na listi nalaze Irena Dragić i Sanja Jurišić, ali nije riječ vijećnici SDP-a Ireni Dragić odnosno novoj pročelnici Upravnog odjela za poslove kabineta gradonačelnika Grada Zadra Sanji Jurišić, već o osobama koje s dotičnima dijele ime i prezime. No, zbog nedostatka podataka, građani to ne mogu znati, pa tako na listi ne mogu ni provjeriti točnost vlastitih sumnji u nepravilnosti, ako ih imaju.
A da te sumnje, ako postoje, nisu bezrazložne potvrđuje i to da se na listi korisnika socijalnih stanova nalazi i Dino Raci. Raci je u ožujku ove godine uhićen zbog sumnje da je, upravo u socijalnom stanu koji koristi, nožem usmrtio svog poznanika. Osim toga, Raci je ranije prijavljen za više kaznenih djela, od imovinskih delikata i nasilja do zlouporabe droga, a jedno vrijeme je bio i u zatvoru.
Grad zna da se neki od stanova ilegalno koriste?!
Stoga se logično nameće pitanje kako osoba takvog “pedigrea” može uopće biti korisnikom gradskog stana namjenjenog socijalnim kategorijama. Iz Upravnog odjela za gospodarenje gradskom imovinom odgovorili su nam kako “ne raspolažu podacima o kaznenoj evidenciji niti o vođenju postupaka prema prednje imenovanom”, ali su dodali kako “stan u vlasništvu Grada Zadra obitelj Raci ilegalno koristi”.
Na naš upit kako je obitelj Raci došla u poziciju da ilegalno koristi gradski stan, koliko to već traje i zašto dosad nije deložirana, nismo dobili odgovor, no činjenica je kako Dino Raci na listi korisnika gradskih stanova uredno naveden, bez ijedne opaske kako su on ili njegova obitelj u tom stanu ilegalno, što automatski otvara pitanje koliko je još takvih slučajeva za koje javnost ne zna.
- To je kaos koji se stvara 30 godina. I sada to sve raščistiti, to će biti vrlo teško. Mi smo se toga uhvatili, znamo da je to jako teško i nezahvalno. Ljudi te zovu, bit će tu i prijetnji, ima tu svega i svačega, prozivaju te, pokušaju se na neki drugi način osvetiti ili ti nanijeti štetu. Kad izazoveš te ljude, onda te oni tuku na sve moguće načine. To je veliki kaos, kao Augijeve štale, i ako mi to uspijemo do kraja ovoga mandata raščistiti, to će biti veliki uspjeh. Jer nije to samo pitanje toga tko je zaista u tim stanovima, nego treba vidjeti i što je s ugovorima na temelju kojih se koriste ti stanovi. Mnogi ugovori su istekli i nisu prodruženi, a u mnogim slučajima se socijalna situacija jako izmijenila, rekao je Biloglav.
Novi Pravilnik
Biloglav dodaje kako je potrebno napraviti novi pravilnik za dodjelu gradskih stanova, kao i nove kriterije dodjele, a ugovori moraju biti takvi da obvezuju korisnike da jave svaku izmjenu svog socijalnog stanja.
- Tražio sam pola milijuna eura u proračunu za iduću godinu za održavanje tih stanova. Jer ako imaš stanove kojima si ti vlasnik, onda si ih dužan i održavati. Ne smije se dogoditi da u nekom stanu ne valjaju elektroinstalacije pa da ubiju nekoga. Tko je onda kriv u tom slučaju?, pita Biloglav.
Dodao je kako ima podršku gradonačelnika Šime Erlića za ovu temu, te da će problematika kaotičnog stanja među gradskom stambenom imovinom biti ključni uvjet “ne samo formiranja Gradskog vijeća, već i funkcioniranja suradnje s HDZ-om kroz cijeli mandat”.
- Gradonačelnik Erlić je i sam zainteresiran da ima što manje problema i da stvari što je moguće bolje funkcioniraju. Ali, čak i kada on to ne bi želio, to će biti naš uvjet i bez toga nema suradnje, poručio je Biloglav.
Transparentnost i zakonitost
Objava liste korisnika gradskih stanova u Zadru otvorila je pitanje transparentnosti i zakonitosti njihova korištenja, ali i ukazala na dugogodišnji kaos u sustavu kojim Grad teško upravlja. Iako je objava popisa korak prema većoj javnoj kontroli, nedostatak ključnih podataka ostavlja prostor za sumnje i spekulacije. Slučajevi poput onoga Dine Racija dodatno produbljuju nepovjerenje građana, dok gradske vlasti tvrde da su ograničene zakonskim okvirima. Hoće li najavljene izmjene pravilnika, stroži kriteriji i bolja kontrola ugovora konačno donijeti reda u upravljanje gradskim stanovima ili će sve ostati na obećanjima, pokazati će mandat gradske vlasti.
