U Ulici Ivana Zadranina, među neboderima i stambenim zgradama, nalazi se vrlo dobro sačuvan dio trase akvedukta koji je u rimsko doba dovodio pitku vodu u tadašnji Iader, antički Zadar.
Rimski akvedukt Biba – Iader, dužine oko 40 kilometara, opskrbljivao je grad vodom iz izvora Biba, smještenog iznad sela Vrana. Ostatci njegove strukture danas su vidljivi na nekoliko lokacija, a najdojmljiviji segment nalazi se upravo na Bulevaru – očuvan u dužini od gotovo 60 metara te visini od 1,5 do 2 metra.
Arheološka istraživanja započela su 7. listopada 2025. godine, a njihov je planirani završetak predviđen za deset radnih dana.
Dosadašnja istraživanja u ovom dijelu grada provedena su 1970-ih i 2012. godine, kada je potvrđeno postojanje rimske nekropole uz antičku cestu koja je prolazila u blizini današnje trase. Budući da do sada nije istražen sam akvedukt ni njegove strukture, ovim se projektom očekuje dobivanje novih spoznaja o njegovoj izgradnji, funkciji i odnosu prema okolnom prostoru, osobito prema nekropoli koja se prostirala uz njega.
Trenutno istraživanje obuhvaća prostor uz sačuvani dio akvedukta, s ciljem utvrđivanja stanja njegovih podzemnih dijelova te dokumentiranja okolnog arheološkog konteksta. S obzirom na povijesne pokazatelje, očekuje se da će istraživanja potvrditi i ostatke rimske ceste te grobova uz nju.
Na terenu su stručnjaci Odjela za arheologiju Sveučilišta u Zadru, dok se svi radovi izvode pod stručnim nadzorom Konzervatorskog odjela u Zadru.
Nakon završetka istraživanja, Grad Zadar planira izradu konzervatorskog elaborata za zaštitu i prezentaciju akvedukta, a tijekom 2026. godine predviđena je provedba konzervatorskih radova te uređenje lokaliteta kao dijela kulturno-turističke ponude grada.
Ovaj projekt predstavlja još jedan važan korak u kontinuiranim aktivnostima Grada Zadra usmjerenima na obnovu, zaštitu i prezentaciju kulturne baštine. Time se nastavlja ostvarivati jedan od strateških ciljeva – prezentacija vrijednih baštinskih segmenata i građevina i izvan užeg povijesnog središta, kao što je to već učinjeno kroz projekte obnove crkvice sv. Stoše na Puntamici i Sfinge na Brodarici.
Na taj se način kulturno-turističke rute decentraliziraju s Poluotoka na cijeli grad, čime se osigurava ravnomjerna valorizacija, dostupnost i prepoznatljivost zadarske baštine u širem urbanom kontekstu.
Projekt sufinanciraju Grad Zadar i Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske.
