Ljeto u Zadru miriše na sol, borove i fritule, ali i – barem bi trebalo – na kulturu. Dugi dani, razigrani turisti, domaći šetači i tople večeri pod zvijezdama stvaraju idealnu kulisu za kazalište. Gluma na kamenu Foruma, glazba u Lapidariju, lutke koje ožive između crkvenih zvonika i zvukova Morskih orgulja. U takvom ambijentu, teatar ne bi trebao biti iznimka, već srce ljetnog doživljaja. No, je li uistinu tako?
Kad se skine romantizirani celofan turističkih vodiča i promotivnih brošura, kad se pogleda izvan razglednica i Instagram objava, postavlja se jednostavno, ali važno pitanje: igra li kazalište u Zadru ljeti – i za koga? Je li otvoreno za domaće koji ostaju u gradu, za posjetitelje u potrazi za sadržajem izvan plaže, ili možda... za nikoga?
Zadar se već godinama pozicionira kao destinacija s “dušom” – uz more i sunce, nudi i baštinu, umjetnost, festivalski duh. No koliko je kazalište zaista prisutno u toj ljetnoj slagalici? Ispunjava li svoju kulturno-turističku funkciju, ili se još uvijek drži zatvorenih zidova i sezonskih ograničenja?
Odgovore tražimo među daskama koje život znače – u HNK Zadar, Kazalištu lutaka, Kukljičkoj sceni pod zvijezdama i u pričama publike koja još uvijek vjeruje da se kultura ne gasi s posljednjim školskim zvonom.
Ljetni program: koliko, gdje i za koga?
Zadarsko Kazališno ljeto 2025. započelo je premijerom, nastavilo s gostujućim predstavama i već prepoznatljivim Zadar Jazz & Blues Festivalom.
- Ljetni program obuhvaća premijerni naslov s kojim otvaramo ljeto, sedam gostujućih predstava i Zadar Jazz & Blues Festival - kazala je Nena Ninčević Mandić iz HNK Zadar. Ključna tema ovogodišnjeg izbora je “Žene u teatru” – od osam predstava, njih šest režirale su žene.
Ipak, nije sve idealno.
- Ograničavajući čimbenik pritom je nepostojanje adekvatne ljetne pozornice na kojoj bismo mogli ugostiti veće produkcije. Trenutno se program odvija u Lapidariju Narodnog muzeja te prostoru Kazališta lutaka Zadar. Pitanje velikih otvorenih scena ostaje otvoreno, kao i potreba za stalnim kazalištem na otvorenom s kapacitetom od najmanje tisuću posjetitelja – nešto što bi, kaže Ninčević Mandić, značajno podiglo razinu kulturne ponude u Zadru.
Turistički (ne)faktor
Zadar svako ljeto pohodi more turista. No, koliko njih sjeda u kazališne stolice?
- Publika je i lokalna i inozemna, no sudeći prema porukama koje dobivamo na društvenim mrežama, značajan broj turista posjećuje naše programe – govori Ninčević Mandić.
Najviše interesa strani gosti pokazuju za Zadar Jazz & Blues Festival, što i ne čudi – glazba je univerzalni jezik – poručuje Magdalena Koritar iz Kazališta lutaka. Tako su, primjerice, prve ulaznice za koncert američkog glazbenika Erica Bibba kupili Nizozemci.
Kazalište, međutim, još uvijek ne koristi puni turistički potencijal. Titlova na predstavama ove godine nema. Gostovanja inozemnih produkcija s titlovima, koje su postojale prethodnih sezona, sada su izostale.
- Program nije u cijelosti prilagođen turistima. No naši promotivni materijali i web stranica dostupni su na engleskom jeziku – kaže Koritar.
Direktna suradnja s hotelima i agencijama nije razvijena, barem ne na razini koja bi potaknula masovniji dolazak gostiju na kazališne večeri. Problem je i kapacitet – mala dvorana jednostavno ne može primiti veći broj turista.
- Prilikom produkcije novih predstava vodi se računa o njihovoj mobilnosti i mogućnosti izvođenja na otvorenom, što omogućuje veću pristupačnost i lakše izvođenje tijekom turističke sezone. Cjelokupna kazališna ponuda, osobito ona usmjerena turizmu, razvija se u suradnji s turističkim zajednicama i drugim kulturnim ustanovama, isttiče Koritar.
Gdje su mladi i lokalni autori?
U sezoni dominiranoj pažljivo odabranim predstavama s “umjetničkom kvalitetom”, postavlja se pitanje: gdje su mladi i neovisni autori?
- Nama ljeto obično znači pauzu. Sve je podređeno gostujućim produkcijama i većim imenima. Ako i nastupamo, to je uglavnom kroz neformalne događaje ili radionice, kaže zadarski glumac amater koji je želio ostati anoniman.
Na margini službenih programa, studenti glume i članovi nezavisnih udruga nastupaju tek sporadično. Ipak, neki pomaci postoje. Festival monodrame, koji se krajem kolovoza organizira u suradnji Kazališta lutaka Zadar i udruge Drama Plus, otvara prostor za lokalne snage. Posvećen zadarskom glumcu Zlatku Košti, ovaj festival unosi dah raznolikosti i prikazuje osobniji, često i hrabriji kazališni izraz.
Kazalište lutaka i Kukljica – prilagodba bez titlova
Kazalište lutaka Zadar koristi ljetnu stanku za gostovanja i festivale, ali ne ostaje zatvoreno. Početkom srpnja održan je Mediteraneo – lutkarski festival s predstavama iz Španjolske, Slovenije, Francuske i Italije.
- Predstave su izvođene na izvornim jezicima, čime se njeguje kulturna raznolikost, kaže Magdalena Koritar iz Kazališta lutaka Zadar.
Iako titlova nema, predstave su mobilne, vizualno izražajne i lako razumljive publici koja ne govori hrvatski. Upravo se ta formula koristi i za gostovanja u suradnji s turističkim zajednicama – primjerice, u Kukljici.
TZ Kukljica ove sezone nudi tri predstave – dvije za djecu, jednu za odrasle.
- Za odraslu publiku odabrali smo nagrađivanu predstavu Casabianca, duhovitu i životnu izvedbu poznatog dvojca – Maria Battifiace i Irene Grdinić, ističe direktorica TZ-e Vlatka Košta. Programi su večernji, na otvorenom, jednostavni za razumijevanje i tehnički izvedivi pod zvijezdama. Zanimljivo, upravo su slovenski turisti ti koji najčešće dolaze na predstave i to kontinuirano.
TZ Kukljica u kazalištu vidi alat za oblikovanje kulturnog identiteta mjesta.
- Kazalište je most između lokalne zajednice i posjetitelja, ono oplemenjuje boravak, promovira kulturne vrijednosti i ostavlja snažan dojam, kaže Košta i dodaje kako u idućim sezonama planiraju dodatno prilagoditi kazališni program potrebama međunarodne publike. To uključuje odabir sadržaja koji ne ovise isključivo o jeziku, kao i potencijalno uvođenje informativnih letaka na više jezika te proširenje suradnji s kazalištima koja imaju iskustva u izvođenju za mješovitu publiku.
Kazalište (ne) nosi ljeto?
Ljeto u Zadru, prema kulturnom kalendaru, ipak nosi kazalište, barem ono HNK Zadar. Slogan “Kazalište nosi ljeto” stoji kao krilatica ovogodišnjeg Kazališnog ljeta, ali za potpunu integraciju kazališta u turistički doživljaj grada još treba poraditi na titlovima, suradnjama, promociji, prostorima.
Pitanje promocije često se provlači – plakati su lokalni, društvene mreže su aktivne, no prevladava dojam da se o predstavama “šapuće”, umjesto da se glasno poziva. Digitalna promocija, posebno na turističkim platformama, još nije dosegnula puni potencijal.
Zadar ima potencijal za ljetne produkcije koje ne bi bile samo “popuna večernjeg programa”, već središnji dio ljetnog iskustva. Predstave na Forumu, interaktivne lutkarske radionice za turiste, večernji monodrame pod zvijezdama, mogućnosti su brojne. Do tada, kazalište u Zadru nastavit će igrati, za lokalne zaljubljenike, rijetke slučajne turiste, entuzijaste pod otvorenim nebom i one koji vjeruju da kultura ne ide na godišnji. Možda ne za sve, ali za one koji slušaju, kazalište ljeti još uvijek šapuće.
- Ne smijemo zanemariti domaću publiku koja konzumira našu ponudu tijekom cijele godine i financira je kroz doprinose, kažu u HNK Zadar.
U turističkoj sezoni kazalište kao sekundrani sadržaj
Kazalište u Zadru ljeti – igra se, ali još uvijek ne u punoj mjeri, ni za sve koje bi moglo doseći. Ono postoji, diše, trudi se – kroz premijere, gostovanja, lutke i glazbu – ali u kontekstu turističke sezone još uvijek se čini kao sekundarni sadržaj, a ne strateški dio kulturne ponude grada. Problemi su poznati: nedostatak otvorene pozornice, ograničen broj sjedala, izostanak titlova, nedovoljna integracija s turističkim sektorom i skromna promocija. S druge strane, potencijal – ogroman.
Kazalište nije samo umjetnost, već i prostor susreta: domaćih i stranih, djece i odraslih, umjetnika i gledatelja, lokalne zajednice i putnika. Kad se to shvati, ono može postati jedno od najmoćnijih kulturnih oruđa koje grad ima. No za to je potrebna vizija – ne samo umjetnička, već i politička i organizacijska.
Nije dovoljno imati par gostujućih predstava i nazvati to kazališnim ljetom. Nije dovoljno osloniti se na entuzijazam malih timova koji svake godine iznova krpaju ograničene budžete i prostore. Potrebno je sustavno ulagati – u infrastrukturu, u ljudske resurse, u suradnje i u promociju. Turistički sektor mora prepoznati da kulturni sadržaji dodaju vrijednost boravku, a ne samo gastronomska ponuda i prirodne ljepote.
I možda najvažnije – kazalište ne smije postati isključivo “turistička atrakcija”. Jer, kako su naglasili iz HNK Zadar, publika koja kazalište podržava cijele godine, koja ga sufinancira i živi s njim, zaslužuje da se u tom istom kazalištu vidi i čuje i tijekom ljeta. Nema smisla stvarati kulisu za druge, ako u njoj nema mjesta za vlastitu zajednicu.
Zadar ima sve preduvjete za biti ljetna pozornica Mediterana: s glumačkom scenom, kulturnom tradicijom, magičnim ambijentima i željom dijela građana da stvaraju i konzumiraju umjetnost. Ostaje pitanje – hoće li svi ti dijelovi konačno biti povezani u cjelinu? Ili će kazalište i dalje igrati samo za rijetke, a ljeto proći bez glasa koji se ne čuje jer mu nitko nije dao mikrofon? Kazalište može nositi ljeto – ali da bi to učinilo, netko mora ponijeti kazalište.
