U ponedjeljak bi Gradsko vijeća Grada Zadra trebalo odlučivati o novom gradskom proračunu za 2026. Proračun je težak rekordnih 194,5 milijuna eura i donosi niz projekata koji bi trebali potaknuti razvoj grada i ojačati socijalne programe za sve Zadrane. Gledano u odnosu na 2025. proračun je veći 22,5 posto odnosno za nekih 40 milijuna eura i to uglavnom zahvaljujući novcu koji se u gradsku blagajnu slijevao zbog prihoda od turizma i zbog najvećeg rasta prosječnih plaća u Hrvatskoj odnosno poreza na dohodak.
Pokazatelj ekonomskih kretanja
Mnogi to s ekonomskog aspekta tumače kao pokazatelj stabilnih ekonomskih kretanja za Zadar nakon dugog razdoblja tehničkog proračuna odnosno ne donošenja pravog proračuna uslijed političke nestabilnosti koja je uzrokovala ekonomsku nestabilnost. Cilj gradske vlasti je Zadar postaviti među prve gradove u Hrvatskoj koji su donijeli proračun za predstojeću godinu. Na taj način, kako kažu, namjeravaju uspostaviti stabilni okvir kako bi se s osiguranim novcima krenulo u provođenje zacrtanih ciljeva i razvojnih projekata.
- Mi želimo što prije prionuti na posao. Proračun predstavlja zaista kvalitetan i ambiciozan iskorak za Zadar te njime postajemo predvodnik razvoja. U proračun je uključeno sve ono što smo najavljivali u kampanji, od programa za mlade, obitelji i umirovljenike preko boljeg prometa i parkiranja pa do ozelenjavanja grada i osnaživanja mjesnih odbora, ulaganja u otoke i cijelog drugog niza projekata i investicija kojima će se Zadar razviti u kompletu, rekao je gradonačelnik Šime Erlić.
Vrtići i škole u fokusu
Gradski proračun predviđa investicije u sedam gradskih vrtića kao i rekonstrukciju i obnavljanja četiri škole u sljedećih godinu dana. U proračunu će biti izdvojeno dosta sredstava za sportski sadržaj te obnovu i gradnju igrališta i parkova po gradu. Ono što se u proračunu posebno izdvaja su sredstva za Bagatovo igralište, ulaganja u Stadion na Stanovima, obnova dvorane Mocire i u Jazinama.
Oko pitanja priuštivog stanovanja i gradnje POS stanova,u prvom redu na Smiljevcu, ne može se još jasno odrediti kakve će biti kategorije priuštivog stanovanja pošto se još čeka donošenje novog Zakona o prostornom uređenju koji bi to trebao propisati.
Nova ulaganja u prometnu infrastrukturu
U prometnom smislu, proračun predviđa nova ulaganja u ceste pri čemu se izdvajaju Krešimirova obala, Trpimirova obala, Ulica Denisa Špike, Put Dikla te nastavak Ulice dr. Franje Tuđmana. Što se tiče problema parkinga, gradski oci namjeravaju urediti parkiralište na Relji kod HAK-a, te će iznijeti poseban plan za Ravnice, gdje bi u suradnji s Obalama i lučicama trebao biti uveden posebni režim parkiranja uoči turističke sezone 2026. Grad namjerava nabaviti trinaest električnih autobusa u javnom prijevozu te uvesti nove biciklističke staze u promet.
Najvažniji gospodarski projekt u 2026. trebao bi biti aktivacija Gospodarske zone Crno koja kasni zbog radova na struji kao i zbog spajanja na mrežu odvodnje.
Proračunski prijedlozi “programskih suradnika”
U gradski proračun uključeni su i prijedlozi vijećnika Biloglava, Barića i Žuvele koji su iznijeli neke svoje inicijative koje bi mogle biti realizirane u predstojećoj godini. Biloglav je predložio izgradnju i uređenje Muzeja Domovinskog rata kao i rješavanje problematike korištenja gradskih stanova oko kojih bi se trebala provesti sustavna provjera. Barić je s druge strane u gradskom proračunu osigurao veća sredstva za ulaganja i razvoj zadarskih otoka, pri čemu se namjeravaju urediti društveni domovi, razvrstane ceste te izgraditi prijeko potrebni heliodrom na otocima. Žuvelin prijedlog, koji je uvažen, odnosi se na povećanje sredstava za osobe s intelektualnim poteškoćama starijima od 21 godine.
Sva tri vijećnika predložila su jačanje mjesnih odbora kroz proračun i to na način da će se u 2026. predsjednicima MO-a isplaćivati mjesečna simbolična naknada od 100 eura te će se odborima dati na raspolaganje 5 tisuća eura za organiziranje društvenih događanja, dok će razvojne projekte voditi gradska Uprava.
Budu li imali veće plaće, bit će profesionalniji
No nije sve sjajno kad je riječ o proračunu, jer je istodobno dok je rastao broj prihoda došlo do rasta troškovnog dijela. To je ponajviše povezano s rastom stope inflacije koja je uvelike doprinijela tome da proračunski iznos na kraju dosegne više od 194 milijuna eura. Također, za mnoge je osobito kontroverzna nepopularna odluka o rastu plaća u gradskoj Upravi, no gradonačelnik opravdava takvu odluku iz razloga što želi profesionalizirati gradsku Upravu.
- Plaće moraju ići gore iz jednostavnog razloga što ne možete imati učinkovitu gradsku Upravu ako nemate konkurentne plaće njenih službenika. Zadar trenutno ima porazno niske plaće u gradskoj Upravi te smo trenutno od svih većih gradova među najlošijima što se tiče toga. Kad usporedimo rast plaća naših službenika s rastom plaća službenika drugih gradova, vidimo da ne stojimo baš najbolje. Posebno je izražen apsurd, koji nigdje nije zabilježen, da pojedini pročelnici, zbog radnog staža, imaju veću plaću od gradonačelnika. Dodatni razlog tome je i praćenje plaća s rastom inflacije koja se u slučaju pročelnika i dogodila, ali je isto tako činjenica da je plaća gradonačelnika ostala na sličnoj razini kao i 2014. Ovome smo pristupili vrlo ozbiljno i temeljito te smo u usporedbi s drugih sedam gradova u zemlji odlučili u prosjeku povisiti plaću za nekih 23 posto svih službenicima i zaposlenicima Grada Zadra, od komunalnih redara i referenata pa do pročelnika i samog vrha gradske Uprave. Ovo je nimalo lagan iskorak kojeg smo napravili zbog našeg jasnog cilja profesionalizacije gradske Uprave, rekao je Erlić.
