U Zadru se tijekom ljetnih mjeseci, ali i tijekom cijele godine, na ulici mogu vidjeti mnogobrojni ljudi iz različitih zemalja. Ipak, ne dolaze nam samo turisti, nego postoje i oni ljudi dođu na malo duže vrijeme. U tu skupinu spadaju i strani studenti, koji preko Erasmus+ programa imaju priliku provesti koji semestar u nekoj drugoj državi, tako slušajući predavanja s nekim novim kolegama, i u potpuno novom okruženju. Za one željne novih iskustava ovo je odlična prilika.
Strani studenti na zadarskom Sveučilištu
Tako na Sveučilište u Zadru svaki semestar dolaze studenti iz različitih zemalja. Upravo to otvara vrata novim poznanstvima, prijateljstvima i lijepim uspomenama. Postoje uredi koji pomažu olakšati proces prijave na razmjenu, a postoji i organizacija koja se bavi studentima na razmjeni nakon njihovog dolasa na odabrano sveučilište, a ona nosi ime - Erasmus Student Network. Ta organizacija, kroz vođenje i organiziranje raznih društvenih događanja, pomaže studentima da se međusobno upoznaju, ali i da upoznaju kulturu zemlje u koju su došli. Na taj način oni pronalaze zajednicu, te se ne osjećaju usamljeno ili pogubljeno u stranoj zemlji.
Jedna od studentica na razmjeni je i Japanka Tabasa. Ona ima 19 godina, a iz Osake je došla u Zadar kako bi tu provela jednu godinu svog studentskog života. Ovdje je tek od kraja rujna, ali Zadar joj se već od samog početka jako svidio i ostavio dobar dojam.
- Moje Sveučilište ima Erasmus+ sporazume s više različitih zemalja, pa sam proučavala sveučilišta na koja bih mogla ići na razmjenu. Sveučilište u Zadru mi se najviše svidjelo. Jako mi se svidio pogled koji Sveučilište ima na more. U mom gradu toga nema. Blizu smo mora, ali nije isto, rekla je Tabasa.
Taj pogled je svakako jako poznat, pa je tako i Hitchcock jednom davno izjavio da Zadar ima najljepši zalazak sunca. Sa Sveučilištem na obali, nemoguće je to ignorirati.
Prvi dojam
Danas se preko interneta mogu naći informacije o bilo kojem mjestu na svijetu, pa je tako i Tabasa pronašla slike Zadra, koji joj se odmah svidio. Objasnila je i kako se, u potrazi za gradom u koji može otići na razmjenu, nije fokusirala isključivo na Hrvatsku, nego je proučavala i Sveučilišta raznih drugih država. Ipak, u konačnici joj je izbor ipak pao na Zadar i Hrvatsku.
- U Japanu postoji jedan crtani film čija se radnja odvija u Hrvatskoj, pa sam već mogla pretpostaviti kako će izgledati. Zadar je stvarno prelijep grad. Mislim da je to jedan od razloga zašto sam odabrala upravo njega, objasnila je.
Naravno, općepoznato je da nam internet može pokazati samo djeličak nekog mjesta. Potpuno je drugačije doći u neki grad i osobno iskusiti kakav je tamo život, nego samo proučavati ponuđene informacije dostupne online. Uživo možemo doživjeti razne stvari poput hrane, temperature, i ostalih, manjih stvari koje se mogu činiti sitnicama, ali koje opet utječu na našu svakodnevnicu. Naravno, to ne znači da su informacije dostupne na internetu beskorisne, nego samo da ćemo dolaskom u neko mjesto ga potpuno doživjeti.
Neke razlike
- Grad izgleda točno onako kako sam očekivala. Međutim, malo mi je bilo neobično naviknuti se na autobusni prijevoz. Ima manje autobusa nego u Japanu, ispričala je Tabasa.
Prema podacima Japan travel guide, Osaka je drugo najveće metropolsko područje u Japanu, odmah iza glavnog grada Tokija. Tamo stanuje veliki broj ljudi, što znači da se u odnosu na Osaku, Zadar čini malen i miran.
Naravno, nije se lako priviknuti na novu okolinu, a tu igraju ulogu i ljudi. To obuhvaća ljude koje svakodnevno srećemo. Tabasa se od početka osjeća ugodno.
- Osjećala sam se dobrodošlo. Profesori su jako dragi prema meni. Čula sam da je nekoliko studenata iz Japana bilo u Zadru prije nekoliko godina, ali da su imali problema s privikavanjem. Vjerujem da su zato profesori jako dragi.
Vidimo da se profesori trude da se studenti na razmjeni osjećaju dobrodošlo, ali ‘domaći’ studenti tu isto igraju ulogu. Tabasa je tako već našla nekoliko prijatelja koji žive u Zadru, s kojima provodi svoje slobodno vrijeme i upoznaje život lokalaca.
Kako funkcionira komunikacija?
Jezik je također potpuno drugačiji, što ne čudi, s obzirom da su Hrvatska i Japan na potpuno drugim kontinentima. Tabasa je podijelila s nama što misli o hrvatskom jeziku.
- Jezik mi zvuči malo ‘jak’, ali mi je istovremeno i sladak. Sviđa mi se, rekla je.
U japanskom jeziku intonacija je drugačija, pa te razlike ne čude. Naravno, Erasmus+ studenti, s obzirom da dolaze iz raznih zemalja, najviše se služe trećim jezikom, engleskim. Kako su Hrvati peti u svijetu po odličnom poznavanju engleskog jezika, to uvelike olakšava komunikaciju.
Engleski jezik je tako često prvi izbor u komunikaciji Erasmus+ studentima upravo zato što ga svi znaju pričati, pa bez problema mogu otići u trgovinu, ili se baviti nekim svojim obavezama, bez potrebe da se služe programima za prevođenje. Ovo im olakšava boravak, pogotovo zato što jedan semestar nije dovoljan da se svlada neki strani jezik. Ipak, Erasmus+ studenti tijekom svog boravka uče hrvatski jezik pa tako stječu još jedno bogato znanje, a to je određeno poznavanje još jednog jezika.
Tabasa je s nama podijelila neke slike, ali nam je objasnila kako u njenoj kulturi na društvenim mrežama, ali i općenito, ne postoji navika da se objavljuju slike na kojima se vidi lice, što nije slučaj u Hrvatskoj u kojoj mladi stalno rade selfije i objavljuju na društvenim mrežama. S obzirom na tu kulturološku razliku, poštovali smo kulturu ove simpatične Japanke, pa smo je s prijateljicom snimili uz naše more s leđa, bez da joj se vidi lice, što joj se jako svidjelo.
