Nakon višestrukih odgoda, u travnju je na sjednici Gradskog vijeća izglasana odluka o povećanju cijene odvoza komunalnog otpada. Odluka je stupila na snagu od srpnja, pa su tako mnogi građani u kolovozu ostali neugodno iznenađeni skupljim računima za Čistoću. Odluka gradskog vijeća došla je nakon prijetnji štrajkom djelatnika Čistoće koji su tražili veće plaće, te su im one u svibnju povećane za 10 posto, ali i kao rezultat zatvaranja odlagališta otpada u Diklu i otvaranja Centra za gospodarenje otpadom u Biljanima Donjim.
Dvije kategorije za obračun: kućanstvo i nekućanstvo
Novi iznos fiksnog dijela računa tako iznosi 9,82 eura bez PDV-a, odnosno 11,10 eura s PDV-om, za korisnike kućanstva te 15,57 eura bez PDV-a (17,59 eura s PDV-om) za korisnike koji nisu kućanstvo, a brojni građani na društvenim mrežama požalili su se kako su nakon poskupljenja dobili račune koji iznose u nekim slučajevima i preko 80 ili 90 eura.
- Zakonu o gospodarenju otpadom se promijenio 2021. godine i prema njemu postoje samo dvije kategorije korisnika. to su kućanstvo, odnosno fizičke osobe, i nekućanstvo, odnosno svi poslovni subjekti. U nekućanstvo spadaju i iznajmljivači apartmana. Mi direktori komunalnih društava iz cijele Hrvatske, a pogotovo mi iz Dalmacije i Istre, smo odmah reagirali i rekli da to nije normalno jer kako ćete vi korisniku objasniti da je on dio godine kućanstvo, a dio nekućanstvo. Zbog toga je odlučeno da svaka jedinica lokalne samouprave odredi koji period godine je sezona, te da se iznajmljivači u tom periodu tretiraju kao nekućanstva. Oni koji su dobivali račune kao nekućanstvo, vidjet će razliku u iznosu računa za listopad, rekao je direktor zadarske Čistoće John Ivan Krstičević.
Cijena usluga Čistoće posljednji se put mijenjala 2018. godine, a razlog tomu je što odluku o cijeni minimalne javne usluge donosi općinsko ili gradsko vijeće. Krstičević naglašava kako se cijena trebala mijenjati još 2021. godine, ali zbog situacije u Gradskom vijeću odluka je donesena tek ove godine.
Odvajanjem otpada građani mogu smanjiti račune
- 2019. godine su se podijelile smeđe kante za odvajanje biootpada, još smo postavili dodatnih 200 spremnika na javne površine za posebno skupljanje papira, zatim su 2020. višestambene zgrade dobile narančaste kante za reciklabilni otpad, a oko 19 tisuća takvih kanti od 240 litara je dobila svaka obiteljska kuća. Znači, volumen svakog korisnika se povećao tri puta, a količina otpada koju svatko od nas proizvodi je ostala slična. Mi smo stvorili uvjete da građani odvajaju otpad, a tada smo po staroj cijeni dolazili dva puta tjedno. Sada smo praktički svaki drugi dan na kućnom pragu svih građana, a da ne govorimo koliko su od 2018. poskupjele cijene goriva, specijalnih vozila, rezervnih dijelova, plus plaće djelatnika. Tako da je cijelo to nezadovoljstvo nerealno, jer misli li itko da Čistoća može koštati 6 eura i može li se pokriti s tom cijenom. To je pravo pitanje, rekao je Krstičević.
Građani iznose računa mogu smanjiti tako da odvajaju otpad, zbog čega i postoji varijabilni dio, koji se odnosi isključivo na spremnik mješanog komunalnog otpada, odnosno na zelene kante, a svi ostali spremnici prazne se besplatno. Varijabilni dio, koji je zakonska obveza, će uskoro na svojim računima vidjeti i građani koji žive u stambenim zgradama koji će morati u sklopu zgrade imati ograđene spremnike, a planira se i ugradnja polupodzemnih spremnika u nekim gradskim kvartovima.
- Višestambene zgrade su najveći problem. Imamo pilot projekt u Ulici bana Josipa Jelačića u kojoj su ugrađeni polupodzemni spremnici i do kraja godine ćemo podijeliti korisnicima ključeve za otpadomjere, te ćemo tako sigurno znati kad vi stavite ključ i ubacite svoj otpad da ste to vi stavili, a ne netko drugi. Do tada predlažem da se okupi nekoliko stambenih ulaza i da svoje spremnike zaštite, odnosno stave “pod ključ”. Do kraja godine će to svima postati obveza, ali građani će vidjeti razliku u svojim računima ako budu brinuli o tim spremnicima i razdvajali otpad, pojašnjava direktor Čistoće.
Otpad koji nije u kantama neće se odvoziti
U gradu će se ugraditi 15 polupodzemnih i nadzemnih spremnika koji su sufinancirani sredstvima Europske unije, čime bi u velikoj mjeri trebali biti riješeni problemi s otpadom u brojnim djelovima grada, ali i omogućeno točno utvrđivanje tko je koliko otpada odložio. Korisnicima koji razdvajaju otpad će računi biti osjetno manji, a u cijenu računa su uključena i dva reciklažna dvorišta u koja građani mogu dovesti svoj otpad. Krstičević napominje kako Čistoća ubuduće neće kao dosad odvoziti otpad ostavljen na javnim površinama, a takav otpad postati će najvjerojatnije briga komunalnih redara. Krstičević napominje kako mnoge građane, ali i tvrtke, nije briga za adekvatno odvajanje otpada, a one koji ostavljaju otpad na javnim površinama smatra da treba kazniti.
- Jeste li ikad čuli od ljudi koji su bili kod rodbine u Austriji ili Njemačkoj, pa su im domaćini rekli da će oni ići baciti smeće? To je zato jer tamo susjed susjeda prvi prijavi da je smeće ubacio u kantu u koju ne treba. Nismo mi ništa lošiji od drugih zemalja, ali su novčane kazne mnogo blaže. Dok je kazna za nevezivanje pojasa u autu bila 50 kuna, nitko se nije vezivao, a kad se podigla na 500 ljudi su se počeli vezivati, pojašnjava Krstičević.
Čistoća je u posljednje vrijeme imala dosta problema s pronalaskom radnika, ponajprije vozača kamiona, a Krstičević napominje kako je razlog tomu što je privatni sektor puno brži te brže reagira dok Čistoća ovisi o odlukama Gradskog vijeća. Stoga su morali zaposliti i 10 stranih radnika, uglavnom na mjestima transportnih radnika.
- Ja koji sam do lani smatrao da je primanje stranih radnika nacionalna izdaja shvatio sam da ljude ne zanima tko radi, zanima ih isključivo je li otpad pokupljen i jesu li ulice čiste. Ako nemate ljudi koji to mogu odraditi morate pronaći rješenje, a moj zadatak je da Čistoća efikasno odradi taj posao. Hoće li to, što bih ja volio, biti s domaćim djelatnicima ili sa stranim, krajnjem korisniku je najmanje bitno, rekao je Krstičević dodavši kako je zadovoljan sa stranim radnicima koje su zaposlili.
Po teritorijalnoj površini najveća komunalna tvrtka u Hrvatskoj
Krstičević pojašnjava kako je zadarska Čistoća najveća komunalna tvrtka u Hrvatskoj po obimu teritorija te kako uvijek moraju imati dovoljno radne snage koja će moći operativno odraditi zahtjeve koji su stavljeni pred tvrtku. Direktor Čistoće također je negirao tvrdnje koje se često mogu čuti u javnosti da se stranim radnicima daju pogodnosti koje se ne daju domaćima poput plaćenog smještaja.
- Mi smo te ljude zaposlili preko agencije i moramo im osigurati smještaj, no to se odnosi na to da oni, da bi uopće dobili posao, moraju imati potpisane neke ugovore. To znači da oni kad dođu kod nas potpišu trajni nalog da se iznos za plaćanje njihovog smještaja njima automatski skida s plaće. Mi nažalost ne možemo ništa ako nemamo radnika, pojasnio je Krstičević.
Na pitanje zašto Čistoća ima problema s pronalaskom djelatnika, Krstičević smatra kako nije jednostavno odgovoriti. Dok su do prije nekoliko godina ljudi bili iznimno zainteresirani za posao u tvrtki i drugim javnim poduzećima, ponajprije zbog egzistencijalne i financijske sigurnosti, danas to više nije tako.
- Puno se toga globalno promijenilo. To je vrijeme kada je na zavodu za zapošljavanje bilo deset ili petnaest tisuća nezaposlenih i normalno da su ljudi gledali dobiti bilo koji posao, pogotovo ako je on u javnom poduzeću. Prošla su ona vremena kad ste se zaposlili u nekoj firmi i u njoj dočekali mirovinu, sad ljudi idu ne samo tamo gdje im je bolje nego i na radna mjesta koja im možda više odgovaraju zbog obiteljskih razloga ili im je lakše, ima puno faktora. Puno toga se promijenilo, a možda je, ponoviti ću, najvažnije to da privatni sektor naprosto mnogo brže reagira, dok nama samo za jednu odluku treba tri godine da je izglasamo. S druge strane, ja sam kazneno odgovoran ako ljudi ne dobiju plaće. Jednostavno uvijek morate mjeriti koliko vam je sukno dugo i gdje ćete stati, a kad ljudi zaključe kako je vaša mjera za njih prekratka, oni odlaze tamo gdje im je bolje, pojašnjava Krstičević.
O cijeni usluge trebala bi odlučivati skupština tvrtke
Prema njemu, Zakon o gospodarenju otpadom treba mjenjati, odnosno iz njega treba izbaciti da općinska i gradska vijeća odlučuju o cijeni usluge, već o njoj trebaju odlučivati skupštine komunalnih tvrtki u kojima su i dalje predstavnici svih jedinica lokalne samouprave koji mogu kontrolirati da cijena te usluge ne bude previsoka, ali i da mogu brže reagirati kako bi komunalne tvrtke bile financijski stabilne i operativno spremne. Krstičević se osvrnuo i na kritike kako na rukovodećim mjestima u Čistoći ne fali kadra, pa se od građana nerijetko može čuti kako u uredima ima toliko zaposlenih “da se više nema gdje sjedalicu ugurati”.
- Čistoća ima tri direktora. To su stare priče, kada je doista u firmi postojalo mnogo zamjenika direktora, direktora sektora i slično. Danas, prema sistematizaciji, imamo tri sektora. To su sektor zajedničkih poslova, sektor tehničkih poslova i sektor upravljanja odlagalištem otpada. Ja otkad sam došao prije četiri godine zaista pazim da se ne gomilaju radnici u uredima, zaključio je Krstičević.
