“Kraljica mora” bio je prvi obrazovni brod za obuku pomoraca izgrađen u samostalnoj Hrvatskoj. 2010., pri porinuću, oko njega je bilo dosta pompe - ondašnja premijerka Kosor bila mu je kuma, a jedrenjak su predstavljali kao diku hrvatskog pomorstva. No, od tada, brod je zaglavio u birokraciji, neisplativosti, nasukavanju i izmjeni upravitelja, a danas je u brodogradilištu vojne luke Lora u Splitu na dugom remontu.
Praksa na iznajmljenom brodu
Ovih dana studenti treće godine prijediplomskih studija Pomorskog odjela u Zadru obavljaju svoju obveznu praksu u plovidbi od 5 dana. No, umjesto da praksu odrađuju na nacionalnom školskom jedrenjaku “Kraljica mora” oni praksu odrađuju na brodu Naše more s dubrovačkog Sveučilišta. S druge strane, maturanti zadarske srednje škole svoju su praksu odradili na lokalnom iznajmljenom brodu koji je putem javnog poziva dobio taj posao.
- Maturanti su odradili praksu na lokalnom brodu koji je bio adekvatna zamjena. Imali smo skupine od po 40 i nešto učenika i sve je odrađeno u kraćem roku. Sve vježbe koje su trebali, učenici su odradli i ako dogodine “Kraljica mora” ne bude raspoloživa, vjerojatno ćemo ponovo raspisati javni poziv. “Kraljica mora” je brod takav kakav je i za nautičare je odličan, dok je za brodostrojare nedostatan zbog male strojarnice, govori nam ravnatelj zadarske Pomorske škole Marin Perinić.
Nostalgija za Kraljicom
- “Kraljica mora” motorni je jedrenjak dug 35 metara s dva pogonska motora od 380 kW i s dva jarbola visine 33 metra s rasponom jedara od 860 metara kvadratnih. Brod ima vrlo dobre manevarske sposobnosti s dvije propele i s bow thrusterom. Njime je upravljao Jadranski pomorski servis, da bi ga 2013. preuzela Jadrolinija i u konačnici prije četiri godine privatni brodar. Jedrenjak može primiti 28 studenata ili učenika najčešće istog smjera, a nekad i izmiješano brodostrojara i nautičara. Uz to, “Kraljica mora” ima šest članova posade koji obavljaju sve važne poslove na brodu, dok studenti i učenici uglavnom prate i usvajaju tijekom svojih 5 dana plovidbe. S “Kraljicom mora” tijekom plovidbene prakse imali smo običaj ploviti unutar akvatorija obližnjih gradova odakle dolaze učenici i studenti pa bi tako, ako su studenti iz Splita, išli do Šolte i Brača, a ako su primjerice iz Zadra, do Oliba ili do Lošinja, govori kapetan Nikola Skorić iz Zadra, koji je zadnjih par godina zapovjedao “Kraljicom mora”.
Privatnik odustaje od koncesije
S druge strane, privatni brodar ističe svoje razloge zašto je odlučio odustati od “Kraljice mora” i poziva na veću zastupljenost prakse u izobrazbi pomoraca kako bi se sve to kod nas povezalo s potrebama tržišta.
- Zadnje četiri godine imali smo koncesiju na “Kraljicu mora” te smo u tom razdoblju obavljali usluge prijevoza te obuke učenika i studenata pomorskih srednjih škola i fakulteta diljem Jadrana, od Rijeke do Dubrovnika. Ubrzo nam ističe koncesijsko razdoblje, no ne namjeravamo se prijaviti na novi natječaj jer imamo dosta posla i oko drugih brodova točnije jahti. Širimo svoje poslovanje, a u tome, jednostavno nema mjesta za “Kraljicu mora” i studente jer je takav tip broda i usluge ekonomski gledano dosta neprofitabilan. Najveći problem vezano uz ovaj jedrenjak, ali i uz ostale brodove u našoj floti, je pitanje radne snage koja nam nedostaje na svakom koraku. Uz to, problem su snasti, jarbolje s oputom, koje predstavlja sigurnosni rizik te je zbog toga jedrenjak sad u škveru. Imali smo intenciju da putem obavljanja plovidbene prakse među budućim pomorcima pronađemo mlade ljude željne učenja, stjecanja vještina i iskustva na brodu, ali nismo se baš usrećili. Mlađi naraštaji ne mogu na osnovu pet dana steći bilo kakav pojam o radu na brodu i svemu pristupaju vrlo neozbiljno. Moramo shvatiti kako obrazovanje pomorca nije uglavnom teorijsko podučavanje, već da praksa tu ima veliku ulogu, a da je najbolji način za uvesti praksu povezati to s potrebama tržišta. Primjerice, u Krilu zimi imate 50 brodova za nautički turizam koji su na vezu i vlasnici uvijek traže radnike, pa zar ne bi bilo dobro da ministarstvo ili obrazovne pomorske ustanove povežu potrebe tih brodara i praksu budućih pomoraca koja bi godišnje trebala ići bar dva mjeseca, govori Ante Ercegović, vlasnik tvrtke Solsticij koja se bavi nautičkim turizmom.
- Nažalost, na dva javna natječaja koja su do sada bila pokrenuta nije pristigla niti jedna valjana prijava. Novi natječaj je raspisan i odabran je izvođač radova te je u tijeku rok za eventualno iskazivanje žalbi na odluku o odabiru. Rok za izvođenje radova sanacije snasti je 4 mjeseca od dana ulaska broda u brodogradilište odabranog ponuditelja, a brod će ponovo zaploviti nakon uređenja snasti, navode iz Ministarstva mora.
Ostaje sad nejasno tko će preuzeti “Kraljicu mora” nakon novog natječaja pošto ne može puno tvrtki obavljati ovu vrstu pomorske usluge.
Pomorsko obrazovanje traži puno više prakse
S druge strane, problematike je šira od pitanja “Kraljice mora”. Naš obrazovni ustroj u pomorstvu kao da je zapeo u suhoparnoj teoriji s malo ili nimalo praktičnog dijela. U obrazovanju pomoraca praksa od 5 dana na fakultetu ili prethodno 5 dana u srednjoj školi nije dovoljna da bi se stekao jasniji pojam o funkcioniranju broda, iako sve to zadovoljava odredbe STCW konvencije. Iz ministarstva su se pozvali na spomenutu konvenciju bez obrazloženja treba li dodatnih inicijativa i ulaganja oko prakse.
Isto tako, u razvijenom svijetu ima modela prema kojima bi se mogli ravnati i pružiti našim pomorcima više prakse.
- Dok sam bio časnik i senior chief na brodu norveške kompanije Höegh LNG iz Osla dolazili su nam američki i norveški studenti koji su studirali prvostupnički studij od četiri godine, s tim da bi kroz svaku akademsku godinu devet mjeseci bili na kopnu školovali se, a tri mjeseca odrađivali kadeturu kod nas na brodu. Nakon četiri godine ti studenti bi bili prvostupnici te bi već imali odrađenu kadeturu. Onda bi im uslijedio poručnički ispit na način da ih se ispituje na simulatorima brodova s visokotehnološkim dostignućima gdje bi pokazali svoje praktično umijeće. Ovaj pristup u obrazovanju pomoraca za mladog čovjeka je puno jednostavniji, jer on kad završi fakultet već je formiran i više prilagodljiv radu na brodu od uglavnom teorijskog podučavanja pomoraca kod nas. Iako, mi smo po tradiciji okrenuti moru i hrvatski pomorci ipak se naposljetku snađu na brodu, ali američki pristup je puno bolji i kvalitetniji, ističe profesor i kapetan Svetko Milin.
- Imamo dosta praktičnog dijela pošto dosta toga odrađujemo preko simulatora i nabavljamo redovito opremu kako bismo unaprijedili praktični dio, međutim neposredna praksa na brodu je nezamijenjiva i treba obrazovanje pomoraca usmjeriti prema tome. S druge strane, na zapadu nemate srednjoškolsko obrazovanje pomoraca, već samo akademije koje kreću od 18 godine, ali tu je stvar i financijskih mogućnosti koje su tamo dosta bolje. Program zadovoljava konvenciju, ali da bi bilo dobro i više, to svakako, komentira Perinić.
Tankerska optimistična oko prakse u obalnoj plovidbi
Iz najvećeg hrvatskog brodara pak poručuju kako je teško da će se vratiti vremena kad su učenici i studenti bili nesmetano na njihovim brodovima duge plovidbe, ali da su optimistični oko prakse u obalnoj plovidbi.
- Svakako bi dodatna praksa bila od koristi, međutim u okolnostima gdje brodovi hrvatskih brodara imaju nepredvidive rute koje su gotovo u pravilu daleko od Hrvatske, jako teško je ostvariti suradnju sa srednjim pomorskim školama i fakultetima na način da se đaci i studenti šalju na brodove duge plovidbe na izobrazbu. Nekoć kada je Tankerska plovidba imala sedam malih tankera u kabotaži postojala je suradnja s Pomorskom školom i đaci su nakon trećeg i četvrtog razreda srednje škole odrađivali obveznu praksu na brodu. Na taj način stjecalo se određeno znanje i iskustvo, ali isto tako mladi ljudi mogli su u tih nekoliko tjedana procijeniti je li pomorački život za njih i treba li nastaviti školovanje na pomorskom studiju ili krenuti drugim smjerom. Danas pak postoje izuzetno dobri simulatori koji pomažu u stvaranju novih generacija kvalificiranih i sposobnih pomoraca, što dijelom nadomješta živu praksu na brodu, tako da osobno ne sumnjam u buduću kvalitetu hrvatskih pomoraca. Unutar grupe Tankerske plovidbe, kroz tvrtku TP Line očekujemo dobiti dvije katamaranske linije u zadarskom arhipelagu, jednu smo već dobili, pa bi i organizacija edukacije odnosno suradnja s obrazovnim ustanovama mogla ponovno zaživjeti, govori Mario Pavić, direktor Tankerske plovidbe.
“Kraljica mora”, u svom remontu u Lori, čeka bolja vremena kad će na njoj ponovo zaploviti nove generacije budućih pomoraca. S druge strane, jasno je kako sadašnja praksa izgleda smiješno i nedovoljno u odnosu na ono što svakog pomorca čeka u njegovom poslu. Nešto se treba promijeniti da bi se našim pomorcima pružio isti tretman kojeg imaju studenti vani, a ministarstvo je tu ključno. Jedino tako stvoriti ćemo kvalitetne mlade ljude koji će sigurno i sa znanjem ploviti svjetskim morima.
