U hrvatskim morskim lukama u 2023. godini je bilo 347,6 tisuća dolazaka brodova ili 1,4 posto više nego u 2022., dok je s 35 milijuna putnika ostvaren porast od 3,5 posto u tim lukama, koje su imale i godišnji pad teretnog prometa, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS).
Tereta je u morskim lukama u 2023. bilo 23,2 milijuna tona ili 1,7 posto manje nego u 2022., a pad tog tereta od 7,2 posto, sa nešto malo više od 5.300 tona, bio je i u četvrtom tromjesečju 2023. u odnosu na isto u godini prije.
S putnicima su morske luke i u četvrtom tromjesečju 2023. bile u plusu u odnosu na isto razdoblje 2022. od 4,2 posto, sa 4,4 milijuna putnika, ali je brodova u zadnjem lanjskom tromjesečju bilo 4,2 posto manje ili 60 tisuća.
Putnika je među svim lukama u četvrtom tromjesečju 2023. najviše bilo u Splitu, 779,1 tisuću ili 10,1 posto više nego u isto vrijeme 2022., a slijedi luka Zadar sa 441,7 tisuća putnika ili 4,4 posto više. Luke Preko, Supetar i Korčule još su jedine imale promete putnika između 200 i 400 tisuća, dok su ostale daleko ispod toga.
Prema količini teretnog prometa, u četvrtom tromjesečju 2023. najviše je imala luka Omišalj, 1,3 milijuna tona, ali je to za 22 posto manje nego u istom razdoblju 2022., dok je druga luka Rijeka sa 1,2 milijuna tona tereta i porastom od gotovo 28 posto.
Na trećem je mjestu luka Ploče sa 999,7 tisuća tona tereta, čime je također u minusu u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, od 35,5 posto.
U četvrtom tromjesečju 2023. po podacima DZS-a morske luke su ukupno zabilježile i više ukrcanih i iskrcanih vozila na i sa brodova - tako je ukupno 847,6 tisuća vozila porast od gotovo 10 posto u odnosu na isto tromjesečje 2022.
Od ukupnih vozila, autobusa je bilo nešto više od 6.300, što je za 18 posto više.
Najviše vozila u zadnjem tromjesečju 2023. ukrcano je i iskrcano u morskim lukama Splitu, Zadru, Rijeci, Dubrovniku i Senju, pri čemu su sve imale i poraste broja vozila. (Hina)