Linda Vidović
StoryEditor
TURISTIČKI BAROMETAR

“Mnogo vike nizašto” ili razlozi za brigu?!

Je li ovo što nam se događa dobro ili loše? Misli se prvenstveno na pojavu minusa na koju, u sveopćem i stalnom rastu brojki, nismo navikli. Trebamo li se složiti da nam, barem u većini turističkih odredišta, još više gostiju u srpnju i kolovozu, u odnosu na ove brojke, i ne treba? Vjerojatno bi se svi s tim složili, ako bi se brojke, kao do sad, popravljale u blažim turističkim mjesecima. Za sad je to u predsezoni ostvareno. Ostaje vidjeti hoće li tako biti i u posezoni

Sezonu 2024. valja upamtiti kao prijelomnicu u hrvatskom turizmu zbog niza razloga. Prvi su povike na manjak gostiju u lipnju, a onda i srpnju, za kolovoz još čekamo, što povezujemo uz enorman broj nezadovoljnika rastom cijena, dok je drugi dugoročniji i vezan uz “podvlačenje crte” odnosno gornje granice podnošljivosti turizma u ovim našim primorskim krajevima. To drugo vezujemo uz novi Zakon o turizmu kojem je održivost epicentralno pitanje, a iz njega proizlaze i mnogobrojni pravilnici, Nacrt pravilnika o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom; Nacrt pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta i Nacrt pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma o kojima upravo traje javna rasprava.

Varljivi srpanj (nakon lipnja) i utjeha predsezone

Kako iznosi HTZ, prema podacima sustava eVisitor, Hrvatsku je u srpnju posjetilo 4,67 milijuna turista ili tri posto manje nego u lanjskom srpnju, ali je ostvareno jednako noćenja ili 29,45 milijuna. O manjim brojkama smo na razini zemlje govorili i u lipnju. No, kao i tada, utjeha je došla od kumulativa, odnosno zbroja svih sedam mjeseci.

Navodi se kako smo, unatoč nešto slabijim dolascima turista u srpnju, ukupno ih u prvih sedam mjeseci ove godine imali tri posto više nego u istim mjesecima prošle godine ili gotovo 12 milijuna, a ostvarili su jedan posto više noćenja ili 54,7 milijuna.

Tu statistiku su ministar turizma Tonči Glavina i direktor HTZ-a Kritjan Staničić ocjenili pozitivno. Štoviše, ministar Glavina je izjavio da nam turista u srpnju i kolovozu više od toga i ne treba, a svi su se pohvalili “rastezanjem” sezone.

Dok je za lipanj onima koji turizam dulje žive minus bio očekivan i proizlazio iz rasporeda blagdana, srpanj je ipak nešto drugo i njega se čekalo.

U srpanjskom ponavljanju lanjskog broja noćenja, podbačaj su imali tv, nekomercijalni vikendaši za oko 5%, dok su komercijalni objekti sa 25,2 milijuna noćenja ponovili lanjske rezultate srpnja. Hoteli su rasli nadomak 2% s 4,75 mil. noćenja, kampovi oko pola posto s 5,8 mil. noćenja, dok su najmnogobrojniji apartmani imali 1% pada i 12,5 milijuna noćenja, a valja spomenuti i ostale objekte za smještaj s rastom od gotovo 4% i više od 2 mil. noćenja. Na žalost najelitniji hrvatski proizvod, a to je nautički čarter, pao je gotovo 5% na nešto više od 700 tisuća noćenja.

Najdraži gosti najviše nedostaju

Tko nam je u svemu tome najviše nedostajao nije teško otkriti, jer se radi o nama najmnogobrojnijim i najvrjednijim gostima Nijemcima. Manjak od oko 5% u noćenjima Nijemaca najviše nas pogađa, ali pad od gotovo 13% imali smo i s Česima, njih je došlo više od 20% manje, pala nam je i Slovenija i Austrija, Italija čak za 8%. rast od gotovo 2% imamo iz Španjolske,..

No Nijemci su ipak ostali glavni sa udjelom od 17%, Slovenci s 13, pa su domaći na 11%, a Poljaci su se izjednačili s Austrijancima i Česima na 7%, Slovačka 5%, Mađarska 4%, rastuća Nizozemska 3%, slijede UK i Italija.

image

Marina Zadar

ZT arhiva

Srpanj u Zadarskoj županiji

Srpanj je Zadarskoj županiji donio 573.522 gostiju i 4.851.603 noćenja i standardno 4. mjesto među turističkim klasterima, jer ovo je vrijeme kada ukupan broj noćenja u ovoj županiji nadmaši ona u Dubrovačko-neretvanskoj i Šibensko-kninskoj zajedno. Time je naša županija dignuta na čak 16,5% svih noćenja u zemlji. To je najveći udjel ikad, iako je i Zadarska županija blago pala. Bez pada, uz simboličan rast, bilježe Istra, Dubrovačko-neretvanska i Splitsko-dalmatinska županija te kontinent, a najviše (3,5%) je pao Zagreb.

Time je, gledano na uže destinacije, Zadar ispao iz Top 10 odredišta u zemlji, osim prema hotelskim (127 tisuća) i obiteljskim (300 tisuća) noćenjima, a samo se Vir drži s 934 tisuće prijavljenih noćenja kao drugi u zemlji iza Rovinja, u čemu je 444,500 domaćih, dakle dominiraju stranci, odnosno tzv. nekomercijalni sa 653 tisuće. noćenja, a ostalo su komercijalna noćenja u tzv. obiteljskom smještaju.

Zadarska će županija ostati prvak Hrvatske u domaćem turizmu, jer, iako je Zadar ispao iz Top 10 odredišta, tu su Vir s 444,5 tisuća noćenja, Biograd sa 75, Pag sa 65 i Privlaka sa 63 tisuće noćenja.

Sedmomjesečna utjeha

Dakle, naši turistički stratezi su zadovoljni, jer smo u sedam mjeseci imali 11,93 milijuna gostiju (indeks 103,1), a 57,66 milijuna noćenja (indeks 101,1). Donio nam je to rani Uskrs i značajan rast ožujka, očekivani pad travnja, rast svibnja, očekivani pad lipnja (Duhovi i Tijelovo) te pomalo ipak neočekivan i simboličan decimalni pad srpnja. Hoteli su u tome s više od 4,5% rasta prošli najbolje, s 14 milijuna noćenja. Obiteljski apartmanski smještaj vodi s više od 10,7 milijuna ali je na nuli, s obzirom na više novih kapaciteta pa je tu najviše razočaranih. Ostaje najveći pad nautike od 5%. I tu su nam najviše nedostajali Nijemci i Česi, pa Austrijanci i Talijani. Kod ovih podataka valja znati da nam enorman rast iz Ukrajine i Srbije, pa i BiH, uvelike dolazi zbog uvoza stranih radnika koji sada ovdje spavaju. Izvan toga, lijep je rast Poljske, UK, Mađara, Švedske, Irske i golem rast Španjolske, Po regijama vrlo simboličan pad imale su najjača Istra te Šibensko kninska županija, slijede Dubrovnik s gotovo 8%, a Zadarska županija s 1,2% rasta ima 14% udjela u cjelokupnom turizmu i drži svoju 4. poziciju s 1.235.139 gostiju i 8.070.694 noćenja.

Umjesto zaključka - pitanja

Je li ovo što nam se događa dobro ili loše? Misli se prvenstveno na pojavu minusa na koju, u sveopćem i stalnom rastu brojki, nismo navikli. Trebamo li se složiti da nam, barem u većini turističkih odredišta, još više gostiju u srpnju i kolovozu, u odnosu na ove brojke, i ne treba? Vjerojatno bi se svi s tim složili, ako bi se brojke, kao do sad, popravljale u blažim turističkim mjesecima. Za sad je to u predsezoni ostvareno. Ostaje vidjeti hoće li tako biti i u posezoni. Tu nam vjerojatno neće trebati tolika nadoknada, s obzirom na tp da kolovoz najvjerojatnije neće podbaciti, jer su školski praznici u nama važnim zemljama tek sad, a prvenstveno smo odredište odmora obitelji s malom djecom. Rujan je već niz godina ozbiljan turistički mjesec, a mnogi će profesionalci kazati, i s najboljim gostima. Ako se sezona pojača s listopadom, cijeli taj trend valja pozdraviti.

01.09.2024., 18:29h
Damir Maričić
07. studeni 2024 22:56