Žmirići su jedan od poželjnijih kvartova u Zadru za stanovanje, relativno novo naselje s pretežito obiteljskim kućama. Međutim, ni taj kvart nije zaobišla pretjerana izgradnja kao ni određeni infrastrukturni problemi. No, specifičnost tog kvarta je jedna od rijetkih preostalih šuma koja se nastoji sačuvati od devastacije.
U razgovoru sa stanovnicima uočavaju se još uvijek prijepori oko nezavršenih radova na raskrižju Žmirići i drugi problemi kao što su neriješeni sustav kanalizacije, nedostatak nogostupa, biciklističkih staza i drugih infrastrukturnih nedostataka s kojim se suočava taj kvart.
Od džungle do zelene oaze
Kako bismo utjecali na svijest građana i ukazali na važnost njihove angažiranosti, valja istaknuti jedan hvalevrijedan primjer - aktivnost i angažiranost udruge - Društvo prijatelja parka Žmirići.
Društvo je osnovala grupa lokalnih entuzijasta smatrajući da se netko treba zauzeti da zelena povšina na području Žmirića ostane oaza prirode i opuštanja u ovo doba betonizacije i urbanizacije. Udruga je naišla na velik odaziv u lokalnoj zajednici te su kroz više volonterskih akcija uspjeli očistiti zapušteni gaj i ponovo uspostaviti staze za šetnju, sport i rekreaciju na dobrobit svih Zadranki i Zadrana. Odličan su primjer za ostale zadarske kvartove koji pokazuje kako se može zajedničkim snagama, htijenjem i voljom utjecati i poboljšati kvalitetu života u neposrednoj okolini.
Radenko Vrkljan, jedan od pokretača građanske inicijative, a kasnije i osnivača Udruge, proveo nas je kroz park i detaljnije nas upoznao s ciljevima i aktivnostima.
- Nekad zapušteni, obrasli gaj, prepun krupnog otpada danas je uređen stazama za šetnju i trčanje te prostorom za rekreaciju, edukaciju... Arhitekt Ante Uglešić ranije je projektirao staze i zabavni park, što nije bilo u cijelosti ralizirano a dobivena građevinska dozvola je u međuvremenu istekla. Dijelom su se napravile samo staze i onda je to sve zaraslo i pretvorilo se u džunglu, govori Vrkljan.
Suradnja s Gradom
Zasluga Udruge je dobivanje statusa zaštićenog zelenog pojasa, ali konačni cilj je dobivanje statusa “Park šume”, s popratnom infrastrukturom.
Prva postaja šumske staze je “Kuća šumskih pčela” koja je postavljena s ciljem edukacije djece o važnosti pčela i ostalih insekata u sustavu bio-raznolikosti i održivosti, otkriva Vrkljan, kao i da se nadaju većoj suradnji s gradskim školama i vrtićima. Na jednom dijelu šume napravljena je kompostana kako bi se povećala bioraznolikost i kvaliteta šumskog tla, a organski otpad se prikuplja od obližnjih okućnica i parka. Također, jedan od ciljeva je montaža vanjskih sprava za vježbanje. I ovim putem apeliraju na Upravni odjel za kulturu i šport da ih podrže u toj inicijativi.
- Imamo jaku dobru suradnju s Gradom i gradskim komunalnim poduzećima Nasadima i Čistoćom. Važna nam je ta suradnja jer, kad uočimo neki problem koji ne možemo riješiti kontaktiramo njihove službe koji sa svojim strojevima dođu i urede dio šume. Dogovor je da mi ne siječemo stabla, nego obavještavamo ukoliko je stablo srušeno ili u dotrajalom stanju, a isto tako podržavaju nas u sadnji novih stabala i doniraju mladice. Ovakva suradnja odgovara i nama i gradskim službama, a rezultat je vidljiv u održavanoj i uređenoj šumi, kazuje Vrkljan koji ističe da je kvart jako lijepo mjesto za stanovanje, i to za sve dobne skupine, pogotovo za obitelji s malom djecom.
No, problemi su, nastavlja Vrkljan, infrastrukturni: neriješena kanalizacija (velik dio kuća ima crne jame), nedostaje nogostupa, biciklističkih staza, zatim neasfaltirana cesta Stanka Vraza u kojoj nema ni rasvjete, trenutni gusti promet u ulici Maka Dizdara koja je dvosmjerna, a jedva se mimoilaze dva automobila. Tu prolazi i jako puno djece na putu prema školi, vrlo je opasno za njihovu sigurnost.
- Uočava se jedna nelogičnost, sve je veći broj stambenih jedinica koje mladi ljudi sebi ne mogu priuštiti, a grad ima sve manji broj stanovnika. Gradska uprava trebala bi uočiti nesrazmjer i prilagoditi planove gradnje ili napraviti kvalitetniji program stanogradnje za mlade obitelji, zaključuje Vrkljan.
Prometni kolaps
Jedna od stanovnica ovog kvarta je Lidija, koja inače živi u Italiji, no veći dio godine provodi u svojoj kući na Žmirićima. Zadovoljna je životom u kvartu, susjedima, mirom i tišinom, ali je zaprepaštena pretjeranom izgradnjom u cijelom gradu i trenutnim prometnim kolapsom.
- Treba nam više zelenila, parkova, šetnica, biciklističkih staza, a manje tržnih centara i betona, zaključuje Lidija.
Doris ističe da im nedostaje manja kvartovska trgovina, iako u blizini imaju tržne centre, te pošta. Ipak, smatra da je više prednosti nego nedostataka, cijeni mir i susretljive susjede.
Vanja kaže da joj smeta nesrazmjer u izgradnji zgrada i prateće infrastrukture, manjak dvorišta i zelenila oko tih zgrada što dovodi do toga da se djeca nemaju gdje igrati. Dodaje da primjećuje i neodržavane gradske zelene površine obrasle u draču.
Zadranke i Zadrani, udružite se, djelujte zajednički prema nadležnim službama, a i sami uložite rad i trud kako biste oplemenili kvart u kojem živite za svoju dobrobit i za dobrobit budućih generacija.
