Električni romobili iz praktične su novotarije u nekoliko godina prerasli u jednu od najkontroverznijih tema urbanog prometa. Gradovi pokušavaju pomiriti cilj “zelenijeg” prometovanja s realnošću sve češćih nezgoda, posebno među djecom, a u Zadru je rasprava ponovno otvorena nakon istupa gradskog vijećnika Enija Meštrovića, koji je zatražio zabranu vožnje romobilima u pješačkoj zoni Poluotoka, samom srcu povijesne gradske jezgre.
Na sjednici Gradskog vijeća Meštrović (Ričard Nezavisni) predložio je da se romobili isključe iz pješačke zone na Poluotoku. Obrazloženje je jednostavno: povijesna jezgra mora ostati sigurno i ugodno okruženje za pješake, osobito u špici turističke sezone.
Erlić: problem su provedba i kažnjavanje
Gradonačelnik Šime Erlić prijedlog je primio kao legitimno polazište te podsjetio da se po važećim pravilima romobili ionako ne smiju voziti pješačkim zonama. Problem je, kaže, provedba i kažnjavanje. Najavio je da će Grad pratiti najavljene izmjene zakona (spominju se registracija i polaganje posebne dozvole), ali i da bi gradska uprava, po uzoru na Dubrovnik i Dugi Rat, mogla i prije državnih izmjena uvesti preciznije lokalne restrikcije.
Pročelnik Upravnog odjela za komunalne djelatnosti i zaštitu okoliša Hrvoje Marić naglašava kako Zadar “razmatra sve mogućnosti u okviru svojih ovlasti” te da Grad nije sklon generalnim zabranama. Umjesto toga, prioritet su edukacija i regulacija, uz ulaganja u biciklističku infrastrukturu koju će koristiti i vozači romobila. Pri tome, Grad je u suradnji s nadležnim službama i otvoren mogućnosti ciljanih ograničenja na najosjetljivijim točkama, posebno u pješačkim zonama.
Takav pristup u skladu je s praksom brojnih europskih gradova koji se odlučuju za tzv. mikroregulaciju. Umjesto potpunih zabrana, uređuju se pojedinačne “slow zone”, jasno označene trase i zone smirenog prometa u kojima se brzina romobila ograničava na 10 do 15 kilometara na sat, uz fizičke barijere i pojačan nadzor.
50% više nesreća u odnosu na lani
Da ovo nije samo pitanje dojma, pokazuju svježe brojke Policijske uprave Zadarske. Tijekom 2024. zabilježena je 31 prometna nesreća s uključenim osobnim prijevoznim sredstvima (OPS), uglavnom romobilima: 20 s ozlijeđenima i 11 s materijalnom štetom. U njima je 11 osoba teško, a 9 lakše ozlijeđeno. Od 1. siječnja do 30. rujna 2025. zabilježeno je 39 nesreća – 24 s ozlijeđenima i 15 s materijalnom štetom. Teško ozlijeđenih je 18, a lakše ozlijeđenih 7. Usporedno s istim razdobljem 2024., kad ih je bilo 26, to je skok od 50%.
Najčešći prekršaji su vožnja bez kacige, kretanje kolnikom umjesto biciklističkom stazom te prelazak pješačkog prijelaza na romobilu. Policija provodi ciljane akcije i edukativna predavanja “U modi su nova pravila” u školama, ali trend rasta nesreća ne jenjava, osobito u vrijeme ljeta i školskih praznika.
Što kaže zakon?
Hrvatska je u srpnju 2022. uvela kategoriju osobno prijevozno sredstvo (OPS), u koju spadaju električni romobili, monocikli, segwayi i slična vozila. Zakon jasno definira da takva vozila smiju voziti osobe starije od 14 godina, dok su u slučaju mlađih vozača odgovorni roditelji ili skrbnici.
Romobil smije razviti najviše 25 kilometara na sat, a snaga elektromotora ne smije prelaziti 0,6 kilovata. Svaki vozač mora imati zaštitnu kacigu, a tijekom noći i u uvjetima smanjene vidljivosti obavezna su prednja bijela i stražnja crvena svjetla, kao i reflektirajuće oznake ili prsluk.
Vožnja je dopuštena na biciklističkim stazama i trakama, a ako ih nema, po površinama namijenjenima pješacima ili u zonama smirenog prometa, ali uz maksimalnu brigu o sigurnosti pješaka. Tek u iznimnim slučajevima, ako ne postoje druge mogućnosti, vozači se smiju kretati desnim rubom lokalnih i županijskih cesta na kojima je brzina ograničena do 50 km/h. Na autocestama i brzim cestama romobili su zabranjeni.
Za nepoštivanje pravila predviđene su kazne od 30 do 130 eura, no unatoč zakonskom okviru, policija teško provodi nadzor, jer većina romobila nema nikakvu identifikacijsku oznaku, pa se počinitelji često ne mogu utvrditi. Dodatni problem predstavljaju tehnički “trikovi”. Naime, mnogi korisnici skidaju tvorničke blokade brzine, pa romobili dostižu i 80 km/h.
“Pošast” nesreća u Hrvatskoj
U nedavnoj saborskoj raspravi o izvješću MUP-a, Sanja Radolović (SDP) upozorila je na “pošast” nesreća s romobilima, posebice među maloljetnicima. U prvoj polovici 2025. zabilježeno je 254 nesreća s romobilima, 65 s teškim ozljedama.
Radolović smatra da su kazne preniske s obzirom na rizike te podsjeća da je obveza kacige u zakon ušla tek amandmanima oporbe, a posebno upozorava na nedostatak osiguranja. Naime, za razliku od mopeda, koje mladi mogu voziti s napunjenih 15 godina uz položen vozački ispit za tu kategoriju vozila i obveznu policu osiguranja, romobili nemaju obvezno osiguranje, pa štete često ostaju nepokrivene.
MOST-ov nacrt zakonskih izmjena
Oporbena stranka MOST smatra da je trenutni zakonski okvir zastario i nedostatan, pa su krajem kolovoza predstavili nacrt posebnog zakona o prometu električnih romobila koji predviđa znatno strože uvjete. Prema njihovom prijedlogu, slabije modele romobila mogli bi voziti samo mladi stariji od 16 godina, dok bi snažnije verzije bile dopuštene tek punoljetnim osobama.
Predlažu i obveznu registraciju i osiguranje svih romobila, nošenje kacige i zaštitne opreme, te posebne vozačke dozvole. Roditelji bi snosili odgovornost za prekršaje svoje djece, a vožnja romobilima po pločnicima i pješačkim zonama bila bi zabranjena. Kazne bi išle do 5.000 eura, a cilj je, poručuje zastupnik Ante Kujundžić, “zaštititi djecu, pješake i sve građane te spriječiti tragedije”.
Primjeri zabrana: od Zaprešića do svjetskih metropola
Grad Zaprešić u srpnju je postao prvi hrvatski grad koji je zabranio vožnju električnih romobila u pješačkim zonama. Odluka je donesena zbog brojnih pritužbi građana i sve češćih nesreća u kojima su stradavala djeca. Lokalne vlasti istaknule su da zabrana zasad vrijedi samo za središte grada, ali bi se mogla proširiti i na druge dijelove ako se pokaže učinkovitom.
Slična praksa postoji i u nizu europskih i svjetskih gradova. Pariz je 2023. potpuno ukinuo najam romobila na ulicama, dok su privatni dopušteni uz stroga pravila. Malta je u ožujku 2024. zabranila sve usluge najma, a Barcelona, Madrid, London i Helsinki uveli su ograničenja, dobne pragove i obavezne dozvole. U Melbourneu je ove godine najam potpuno zabranjen nakon vala nesreća i pritužbi građana.
Motiv svugdje isti – sigurnost pješaka i vraćanje reda na gradske ulice. Iako potpune zabrane nisu dugoročno rješenje, pokazale su da su nedorečena pravila i slaba kontrola najčešći uzroci kaosa.
Peticija za zabranu romobila maloljetnicima
Nakon teške nesreće u Vodicama, u kojoj je maloljetnik, prevozeći punoljetnu osobu, pao i teško se ozlijedio, u srpnju ove godine pokrenuta je peticija koja traži zabranu vožnje romobilima do 18. godine i jasna sigurnosna pravila za odrasle. Pokretačica peticije je Monika Perković, majka dječaka koji je stradao nakon što su se u njega zaletjeli maloljetnici koji su se također zajedno prevozili na romobilu, a peticija je do danas prikupila gotovo 8500 potpisa.
Pristaše zabrane upozoravaju da djeca vožnju doživljavaju kao igru, često se voze u paru, “otključavaju” elektronske blokade, utrkuju se i ne kontroliraju prometnu situaciju, dok skeptici prema zabranama pak drže da edukacija daje bolje rezultate od zabrana. No, zajednički nazivnik je isti – potreban je sustav.
Što gradovi konkretno mogu učiniti?
Stručnjaci se slažu da gradovi ne trebaju čekati državne zakone kako bi povećali sigurnost, a neke mjere su se u zemljama zapadne Europe dosad pokazale poprilično učinkovitima u borbi s prometnim neredom izazvanim sve većom popularizacijom električnih romobila.
Zadar je grad s frekventnim pješačkim zonama, snažnim turističkim pritiskom i, sve više, mladima koji romobile doživljavaju kao svakodnevno prijevozno sredstvo. Podaci pokazuju rast nesreća i težih ozljeda, pravila postoje, ali provedba i prometna kultura zaostaju.
U tom okviru, generalne zabrane vjerojatno bi izazvale otpor, pa bi pametnije rješenje vjerojatno bila kombinacija: stroga zaštita pješačkih zona (Poluotok), jasno označene sigurne rute, nadzor i dosljedno kažnjavanje najrizičnijih ponašanja – uz edukaciju kao temelj. Paralelno, država treba razmotriti identifikacijske oznake, osiguranje, dobne pragove i više kazne za teške prekršaje i “otključavanje” tvorničkih postavki romobila.
Ako se odluke donesu na temelju stvarnih podataka i iskustava s terena, Zadar može ostati grad ugodan pješacima i gostoljubiv prema održivoj mobilnosti, ali bez straha da će se šetnja povijesnom jezgrom pretvoriti u izbjegavanje kotača koji prebrzo jure među gomilom ljudi.
