U sklopu kampanje Iskoristi svoj glas, članovi debatnog i EPAS tima Gimnazije Vladimira Nazora organizirali su javnu, prezentacijsku debatu na Odjelu za mlade u Gradskoj knjižnici Zadar. Bešumni su raspravljali treba li se smanjiti dobna granica na političkim izborima, s obzirom na to da je čak šest zemalja Europske unije izmijenilo izborne zakone posljednjih godina.
Afirmacijski tim predstavljali su Antonio Matek, Jakov Lisica i Leia Štambuk, dok je negacijski tim bio u sastavu Roka Vučetića, Ivana Paška Džaje i Nikoline Trninić.
I jedan i drugi tim bili su izvrsni u argumentaciji svojih teza, no negacijski tim je bio za nijansu bolji, a za najboljeg govornika proglašen je član afirmacijskog tima Antonio Matek. Maturanti su se ovom debatom oprostili od Nazora, no obećali su da će rado dolaziti dijeliti svoje znanje i iskustvo sa svojim nasljednicima.
Ako je vjerovati nazorovcima, dobna granica za izlazak na izbore neće se pomaknuti na 16 godina, ali napravit će sve kako bi njihova ciljana publika, mladi od 18 do 25 godina, u što većem broju izašli na izbore.
Prva prilika i provjera uspješnosti njihove kampanje bit će 9. lipnja 2024. kada se održavaju izbori za Europski parlament.
Kako kažu "ne zanima ih kako svjetonazorski dišete, dok god dišete i iskorištavate demokraciju i izlazite na izbore!"
Mentorica projekta je profesorica Tihana Magaš, a glavni debatni sudac ovog događaja bila je ravnateljica Sandra Šango.
Temelj cjeloživotnog obrazovanja
Profesorica Tihana Magaš ispričala nam je kad je i s kojim ciljevima osnovan debatni klub Bešumni, otkrila kako se pripremaju za debate, komentirala zainteresiranost učenika te naglasila koje sve vještine učenici stječu ovakvim aktivnostima.
Debatni tim Gimnazije Vladimira Nazora, Zadar aktivno postoji desetak godina. Temelje debate, započinje Magaš, u ovoj školi postavila je profesorica sociologije i politike i gospodarstva Gordana Batković Longin, no tada je debatni tim isključivo djelovao kroz debatne turnire jednom godišnje.
- Kako je postojao velik interes među učenicima, a i kroz svoj rad u razredu primjetila sam da se rasprave svode na takozvane ad hominem ili još gore argumentum ad personam, odnosno vrijeđanje sugovornika, odlučila sam kako to moramo promjeniti. To nije ništa čudno za mlade ljude jer su s takvom (ne)kvalitetnom raspravom suočeni u javnom prostoru. S obzirom na to da su mladi naša budućnost, kvalitetno detektiranje, argumentiranje i pronalaženje rješenja za probleme s kojima se susrećemo u svakodnevnom životu trebalo je predstaviti mladima na kvalitetan način. Debata je temelj cjeloživotnog obrazovanja! Ona nije samo rasprava i mišljenje o nečemu, već kritičko i argumentirano istraživanje različitih teza i raspravljanje na temelju činjenica o važnim temama i problemima koje ih okružuju, govori Magaš i dodaje da su timu ime Bešumni dali 2018. godine i da je riječ o posebnoj grupi učenika koja je funkcionirala na poseban način i ostavila trajni pečat argumentiranim raspravama učenicima Nazora u nasljeđe.
Puno rada i odricanja
Za debatu se pripremaju različitim vježbama, ali i radom na konkretnim projektima. Svaku subotu, ali često i tijekom praznika i u slobodno vrijeme, nalaze se u školi i rade na govorničkim vještinama, učenju kvalitetnom rješavanju problema.
- Svrha debate nije samo kritizirati, kao što to često vidimo u političkom svijetu, već i ponuditi konkretna i ostvariva rješenja za određene probleme ili izazove današnjice za kvalitetnije sutra. Neki zadaci su grupni, neki individualni jer je svaki učenik individua za sebe. Treba puno truda i rada na sebi, a potom i rada s drugima i u grupi kako bi rezultati bili uspješni, ističe Magaš.
A zainteresiranost učenika itekako potvrđuje činjenica da svoje slobodno vrijeme provode u školi.
- Naravno da neki i odustanu jer je za kvalitetan rad potrebno i puno odricanja, ali i puno truda. Brojni vide samo putovanja i javne nastupe, no ne vide rad koji stoji iza toga. Uz to, naši učenici su toliko opušteni i s lakoćom obrađuju i neke teške teme da se svima čini kako to može svatko. No, kada se krene raditi na nekoj temi i projektu, mnogi odustanu. Razlozi zašto se uključuju u debatu su različiti. Neki žele unaprijediti svoje govorničke vještine, neki žele naučiti pisati projekte, drugi žele uvijek izaći kao pobjednici iz svake rasprave i biti u pravu, neki pokušavaju riješiti tremu pred javni nastup, govoriti bez "podštapalica", biti kreativni... U svakom slučaju, bude im zanimljivo i zabavno. Nekad i naporno, ali na kraju budu presretni kada vide koliko su napredovali i stekli prijatelje za cijeli život, kao i vještine koje im pomažu u svakodnevnom životu i da od pasivnih "slušača" postaju aktivni i odgovorni građani svijeta koji se uspješno nose s novim izazovima na koje nailaze tijekom svog odrastanja. Ono na što sam posebno ponosna je to što, kada naši učenici odu iz škole, na fakultetima, u svojim radnim okruženjima postaju istaknuti lideri promjena ili projekata u kojima su aktivni građani koji pozitivno mijenjaju svijet, naglašava Magaš.
Brojne vještine i znanja
Zahvaljujući kvalitetnim istraživanjima različitih tema, širi se njihova opća kultura i potiče se interdisciplinarno prikupljanje različitih znanja i vještina. Zatim, govorničke sposobnosti, kreativno pisanje, učenje stranih jezika samo su neke od vještina ostvarenja zadanih ishoda izvannastavne aktivnosti poput debate.
Na koncu, prof. Magaš podijelila je s nama simpatične anegdote s debata koje neupitno potvrđuju da nemamo razloga za strah - oštroumnost i odvažnost glavna je odlika onih na kojima svijet ostaje.
- Bilo je tu svega. Meni kao mentorici je izazovno, pogotovo kod "ad hoc" teza - teze koje učenici dobiju sat vremena prije debate i pripremaju se za njih samostalno i bez mentoriranja debatnog trenera. Smiješno je bilo kada smo dogovorili jednom prilikom debatu s Nadbiskupskom klasičnom gimnazijom. Raspravljalo se je li psovka ponekad opravdana. Naravno da je Gradska knjižnica odredila da će Nadbiskupska gimnazija iznijeti argumente protiv psovanja, a nama je pripala uloga pronaći argumente kada je psovka ipak opravdana. Tada je u novinama osvanuo veliki naslov koji parafraziram: "Nazorovci uvjerljivo tvrde da je psovanje opravdano". Možete misliti reakciju roditelja i škole na takav naslov, priča Magaš kroz smijeh i nastavlja:
- Ili kada je bivša predsjednica Kolinda Grabar Kitarović dolazila u našu školu, pa su učenici sami odabrali tezu za prezentacijsku debatu: "Ovaj dom smatra da bi političare trebalo kažnjavati zbog neispunjenih predizbornih obećanja". Tada su na samoj debati prozvali sve; od građana, novinara do političara zbog njihovih uloga u društvu. Bila sam silno ponosna kako su se odlično nosili u toj priči i kako su hrabro i pametno govorili te izvrsno, argumentirano i pristojno pokazali svima kako se razgovara o problemima u društvu!, zaključuje Magaš.
