Na inicijativu Zadarske županije – Upravnog odjela za gospodarstvo i turizam, Grada Paga i Turističke zajednice Grada Paga, u Uredu gradonačelnika Paga početkom mjeseca održan je sastanak o uključivanju otoka u europsku mrežu hodočasničkih puteva Camino de Santiago. Projekt Camino Zadar, koji vodi Zadarska županija u suradnji s Hrvatskom bratovštinom sv. Jakova i više lokalnih turističkih zajednica, ima za cilj povezati Dalmaciju s jednom od najpoznatijih kulturnih i duhovnih ruta Europe.
Najstarija hodočasnička ruta
Camino de Santiago, ili Put sv. Jakova, jedna je od najstarijih i najpoznatijih hodočasničkih ruta na svijetu. Počeci datiraju u 9. stoljeće, kada je u Santiagu de Composteli u Španjolskoj pronađen navodni grob apostola Jakova Starijeg. Odatle se razvilo hodočašće koje je tijekom srednjeg vijeka privlačilo stotine tisuća ljudi godišnje iz svih krajeva Europe.
Ruta je postala važan element europskog identiteta jer je povezivala različite narode i kulture. Putnici su prolazili kroz gradove i sela, ostavljajući trag u arhitekturi, umjetnosti, književnosti i običajima. Danas je Camino priznat kao UNESCO-ova svjetska baština i nosi titulu Kulturne rute Vijeća Europe.
U srednjem vijeku hodočašće u Santiago smatralo se jednako vrijednim kao i odlazak u Rim ili Jeruzalem. Za mnoge je bilo čin pokore, duhovne obnove ili traženja oprosta. No, Camino nije bio samo vjersko putovanje, nego i društveni i kulturni fenomen. Povezivao je europske gradove trgovačkim, obrazovnim i kulturnim vezama.
Snažan preporod u 20. stoljeću
S padom interesa u ranom novom vijeku, ruta je izgubila nekadašnju važnost, no u 20. stoljeću doživljava snažan preporod. Danas više od tri milijuna ljudi godišnje prođe barem jedan dio Camina, pri čemu mnogi nisu isključivo hodočasnici u religioznom smislu, već putnici u potrazi za osobnim izazovom ili kulturnim iskustvom.
Tijekom stoljeća mnoge su povijesne osobe prošle Camino. Među njima je sveti Franjo Asiški, koji je 1214. godine posjetio Santiago de Compostelu i time pridonio širenju njegova značaja. Također, engleski kralj Henrik II. poslao je hodočasnike na put kao pokoru za ubojstvo Thomasa Becketa. U novije vrijeme, na dijelove Camina uputili su se brojni javni djelatnici, umjetnici i sportaši, među kojima se ističu glumica Shirley MacLaine, koja je svoje iskustvo opisala u knjizi The Camino: A Journey of the Spirit, i brazilski pisac Paulo Coelho, čija je knjiga Dnevnik jednog čarobnjaka dodatno popularizirala hodočašće krajem 20. stoljeća.
Pag kao dio europske duhovne tradicije
Camino se također pojavljuje i u suvremenoj kulturi, primjerice u dokumentarcima i filmovima koji prate iskustva hodočasnika, čime je dodatno učvrstio svoj status globalnog fenomena.
Razgovori u Pagu otvaraju mogućnost da se i otok uključi u ovu dugu europsku tradiciju. Pag je poznat po svojoj kulturnoj baštini, od paške čipke uvrštene na UNESCO-ovu listu do sakralnih građevina i povijesnih lokaliteta. Uključivanje u Camino Zadar stavlja otok u širi kontekst kulturno-povijesnog turizma.
Predviđa se da bi nova ruta privukla ne samo domaće i strane hodočasnike, već i putnike zainteresirane za povijest, arhitekturu i prirodne krajolike. Time bi se otoku otvorile mogućnosti za razvoj održivog turizma tijekom cijele godine, a ne samo u ljetnoj sezoni.
Camino podupire lokalno gospodarstvo
Iskustva drugih europskih zemalja pokazuju da uključivanje u mrežu Camina donosi niz koristi. Hodočasnici se ne zadržavaju samo u velikim centrima, već posjećuju i manja mjesta, čime podupiru lokalno gospodarstvo. Osim ekonomske, ruta ima i kulturnu dimenziju jer povezuje baštinu različitih područja u jedinstvenu cjelinu.
Za Pag bi to značilo dodatnu promociju i pozicioniranje na karti europskih kulturnih odredišta. Za lokalnu zajednicu, uključivanje u Camino moglo bi otvoriti nova radna mjesta i stvoriti prilike za razvoj projekata u kulturi, ugostiteljstvu i turizmu.
Camino de Santiago tijekom više od tisuću godina mijenjao se i prilagođavao. Od srednjovjekovnog hodočašća do suvremenog globalnog fenomena, ostao je simbol povezivanja, učenja i osobnog putovanja. Uključivanjem Paga u europsku mrežu, Hrvatska dobiva priliku pokazati vlastitu baštinu i uključiti se u jednu od najvažnijih kulturnih priča Starog kontinenta.
Camino nije tek ruta od točke A do točke B. On je povijesna mreža puteva koja podsjeća da je Europa stoljećima bila povezana ne samo trgovinom i politikom, nego i duhovnim i kulturnim kretanjima, a Pag sada ima priliku postati dijelom tog kontinuiteta.
