Premda je Ustavni sud, koji je prije toga promijenio dosadašnju praksu i proglasio nevažećim glasački listić na kojem je jasno označen kandidat, ali je nadopisan komentar, uvažio žalbu Danijela Mijatovića (Pravo i Pravda), čime je nositelj te liste Robert Modrić ušao u saziv Gradskog vijeća, a HDZ pao s 13 na 12 vijećnika, repovi višetjednog postizbornog cirkusa još uvijek nisu gotovi.
Sutkinja izazvala kontroverze
U središtu kontroverze našla se članica Županijskog izbornog povjerenstva, sutkinja Dijana Grancarić, zbog potencijalnog sukoba interesa povezanog s donacijom njezina supruga kampanji HDZ-ova kandidata i novoizabranog zadarskog gradonačelnika Šime Erlića. Grancarić je, naime, stalna članica Povjerenstva, sutkinja i glasnogovornica Županijskog suda u Zadru, te je sudjelovala u odlučivanju o (ne)valjanosti listića na kojem je bio precrtan, a ne zaokružen broj stranke Pravo i pravda, istog onog listića kojeg će kasnije Ustavni sud proglasiti važećim.
Glasujući o navedenom listiću Županijsko izborno povjerenstvo proglasilo je navedeni listić nevažećim u omjeru glasova 6:4. Premda bi u punom sastavu ŽIP trebao imati 12 članova, dva člana iz kvote opozicijskih stranaka (Akcija Mladih te HNS i HSLS), nisu imenovali svoje članove u prošireni sastav. Da su ih birali, ŽIP bi imao šest članova proširenog sastava, od toga tri iz kvote HDZ-a i tri iz kvote opozicije, u skladu s rasporedom snaga u trenutku raspuštanja prošlog saziva Županijske skupštine. Dakle, među deset članova krnjeg ŽIP-a, šest je stalnih članova, i svi oni suci su Županijskog suda u Zadru, te četiri člana proširenog sastava (tri HDZ, jedan SDP).
Da je navedeni listić važeći glasali su predsjednik Ivan Marković, potpredsjednik Ante Bačić i Katja Hrabrov, a od proširenog sastava Marija Rogoznica Ležajić (SDP). Suprotno su glasali Hrvoje Visković, Dijana Grancarić i Marina Tanta, kao i tri člana proširenog povjerenstva iz kvote HDZ-a: Lucija Grbić Njavro, Ivan Mišulić te Marijana Gabre.
SDP će saborskom Odboru za pravosuđe prijaviti sutkinju DSV-u
No, slučaj sutkinje Grancarić koja je glasala da je navedeni listić nevažeći posebno je zanimljiv. Naime, tvrtka Diklo gradnja d.o.o. iz Zadra, u vlasništvu Viktora Grancarića, sutkinjina supruga, donirala je novac za kampanju Šime Erlića, te po visini donacije spada među najveće pojedinačne donatore, više je dao samo Radion iz Benkovca, 10.000 eura, dok su tri tvrtke, uključujući Diklo gradnju, donirale po 5.000 eura.
Erlićev protukandidat u utrci za gradonačelnika Daniel Radeta (SDP) smatra kako je riječ o neupitnom sukobu interesa, zbog čega će SDP preko saborskog Odbora za pravosuđe pokrenuti prijavu Državnom sudbenom vijeću protiv Dijane Grancarić zbog povrede službene dužnosti ili neetičnog ponašanja.
- Kompletan izborni postupak doveden je u pitanje, s obzirom da se radi o, prema mom viđenju, sukobu interesa. Znači osoba čiji suprug direktno financira kampanju kandidata sjedi u stalnom postavu Županijskog izbornog povjerenstva i donosi političke odluke. Za mene je to skandalozno i kontra svih normi i nekakvih izbornih pravila i zakona, tu se jednostavno radi o čistom sukobu interesa. Dalje od toga za mene praktički ništa ne vrijedi, to je činjenica i to je nešto o čemu bi trebalo raspravljati na razini suda i sudbenih vlasti, s obzirom da ona nije državni činovnik u smislu da ovisi o političkim strukturama, o politici i o državnim firmama, nego to je zaposlenica zasebnog tijela, odnosno suda. Ali očito je da u tom sudu postoje stvari koje su protivne zakonima i određenim pravilnicima, smatra Radeta.
Radeta: Zbog Grancarić je izborni proces doveden u pitanje
SDP-ov gradski vijećnik smatra kako je neupitno da je sutkinja Grancarić imala vlastitog favorita u izbornoj utrci, te da je odluci o spornom listiću pristupila navijački.
- Nije se vodila zakonom i logikom, to je potvrdio u konačnici Ustavni sud, nego se vodila isključivo političkim preferencijama i donosila političke odluke. Tako da je doveden cijeli izborni proces u pitanje. Znači, ona sjedi od prvog dana tamo, a kako je i na koji način djelovala u Županijskom izbornom povjerenstvu je pitanje koje se može postaviti Državnom izbornom povjerenstvu, koje bi u ovom slučaju isto tako trebalo dati odgovore. Ako se dokaže da je ona u sukobu interesa, a po meni je jer je to logičan zaključak s obzirom na sve što se događalo, onda je zapravo cijeli izborni proces doveden u pitanje, kao i njegova legalnost, rekao je Radeta.
Upitan da prokomentira potencijalni sukob interesa sutkinje Grancarić, novoizabrani gradonačelnik Šime Erlić nije dao konkretan stav o tome, rekavši da nije on taj koji odlučuje je li netko u sukobu interesa.
- Mogu jasno reći da te informacije nisam znao ni mogao znati, o tome da li član obitelji nekoga od sudaca donira kampanju, moju ili neku drugu. Tu sam informaciju saznao u tijeku izbornog procesa i nije na meni da o tome odlučujem. A je li to u redu, ne mogu to komentirati ako ne raspolažem sa svim informacijama, kontekstom i činjenicama. Znam o tome načelno. O tome je li u sukobu interesa mogu odlučiti ili povjerenstvo ili nadležni predsjednik ŽIP-a. Ne mogu suci biti u sukobu interesa kod donošenja odluka, kao ni mi javni dužnosnici. A ja ne mogu biti onaj tko će određivati pravorijek je li bila ili nije u sukobu interesa, rekao je Erlić.
Izborna pljačka ili nezadovoljstvo poraženih?
Osim slučaja sutkinje Grancarić, zadarske izbore obilježile su brojne nepravilnosti. Zapisnik Gradskog izbornog povjerenstva pokazuje kako na samo 13 od ukupno 71 biračkog mjesta nije bilo primjedbi na rad biračkih odbora, a nepravilnosti su na razne načine oštetile sve stranke uključene u izbornu utrku. Radeta je zbog toga ustvrdio kako je riječ o “izbornoj pljački”, dok gradonačelnik Erlić smatra kako je riječ o nezadovoljstvu poraženih.
- Iako svakodnevno ponavlja tvrdnje o navodnoj izbornoj krađi, rezultati službenih provjera biračkih mjesta govore suprotno. Oni jasno pokazuju da su određene nepravilnosti doista postojale, ali su zabilježene na više lokacija i u različitim oblicima, te nisu pogodovale nijednoj političkoj opciji jednostrano. Tako je na biračkom mjestu broj 69, gdje su članovi biračkog odbora zaduženi za brojanje bili predstavnici različitih političkih opcija – SDP-a, liste Ričard Nezavisni, Akcije mladih i HDZ-a – utvrđeno da su četiri glasa za listu Pravo i Pravda (nositelj Robert Modrić) pogrešno pribrojana listi gospodina Žuvele. Nadalje, prema dosad obrađenim zapisnicima, HDZ je na pet biračkih mjesta ostao bez čak osam važećih listića. Neki su proglašeni nevažećima, iako je biračeva volja bila jasno izražena. Neki su pripisani drugim listama. Jedan od najočitijih primjera dolazi s biračkog mjesta broj 35 na otoku Olibu, gdje su tri važeća glasa za HDZ završila u zbiru nezavisne liste Ričard. To je izravno utjecalo na ishod, jer da su ti glasovi ispravno zbrojeni, HDZ bi bio relativni pobjednik na tom biračkom mjestu. U svim ovim slučajevima, iako je bilo osnove za opravdanu zabrinutost, nismo optuživali institucije za krađu izbora, nismo pozivali na rušenje Ustavnog suda niti na diskreditaciju izbornog povjerenstva. Naprotiv, odlučili smo staloženo raditi i vjerovati da će se proces razjasniti kroz zakonom predviđene mehanizme, smatra Erlić.
Ipak, Erlićev protukandidat smatra kako to nije nikakav dokaz koji bi pobio njegove tvrdnje.
- Ako uzmemo u obzir što se događalo prije, vidjet ćemo i da je taj postupak bio neregularan, s obzirom da su članovi ŽIP-a ulazili u izborni materijal, što je nedopustivo. Nama se nije dao uvid u listiće i morali smo se za svoja prava izboriti preko Ustavnog suda, a kada smo i dobili pravo na uvid onda su članovi ŽIP-a tražili HDZ-ove listiće. Ovdje uopće nije bitno postoji li neka omaška pri pisanju zapisnika ili prilikom brojanja glasova, ovdje se radi o sustavnoj krađi na razini čitave Hrvatske, smatra Radeta.
SDP na varaždinskom primjeru temelji dokaz o sustavnoj krađi na razini države
Prema njemu, dokaz tome da nije riječ o nenamjernim greškama nego o sustavnoj krađi je i slučaj u Varaždinskoj županiji gdje je za župana izabran Anđelko Stričak (HDZ). Naime, ŽIP Varaždinske županije utvrdio je i da je u drugom krugu izbora za župana važećih glasačkih listića bilo 48.966, odnosno 98,12 posto, a nevažećih 940, odnosno 1,88 posto, te da je Stričak dobio 24.493 glasa, a Bruno Ister (SDP) 24.473 glasa. Razlika između njih je, dakle, 20, a ne 96 glasova, kako je prvotno bilo utvrđeno.
- Na samo tri biračka mjesta pronađeno je 40-ak važećih listića koji su trebali biti pripisani SDP-ovom kandidatu. Ako je na tako malom broju biračkih mjesta pronađen toliko broj krivo evidentiranih listića, postavlja se pitanje što se nalazi na ostalima, kojih ima više od 300. Moglo bi se dogoditi da SDP u Varažinskoj županiji dobije župana i to s 500 glasova razlike, ako se pristupi novom brojanju glasova na razini čitave županije, smatra Radeta.
Radeta dodaje kako je Ustavni sud donosio političke odluke i da je dokaz tome odluka kojom su u omjeru glasova 7:6 odbili prvu žalbu koja bi Roberta Modrića uvela u Gradsko vijeće, promijenivši dosadašnju praksu i proglasivši nevažećim glasački listić na kojem je jasno označen kandidat, ali je nadopisan komentar.
- Druga njihova odluka, ona kada su Modriću priznali listić koji je označen križićem, donesena je samo nekoliko dana nakon prve i bila je jednoglasna. To je pokušaj saniranja štete, a šteta je nastala kad je važeći listić proglašen nevažećim. To je zapravo vatrogasna mjera HDZ-a da bi se sanirala šteta na najvišoj razini, smatra Radeta.
Potreba za elektroničkim glasovanjem
Prema njemu, kako bi se spriječile ovakve situacije u budućnosti potrebno je mijenjati izborni zakon, ali i vratiti povjerenje građana u institucije.
- Tek kad to napravimo možemo očekivati veću izlaznost. Novi izborni zakon bi trebao omogućiti elektroničko glasovanje, pogotovo u većim sredinama, ali ne samo elektroničko glasovanje, nego i fizičko, tako da i u manjim sredinama, gdje ljudi nemaju pristup internetu i takvom načinom glasovanja, imaju mogućnost izlaska na izbore. Ne vidim ništa sporno u tome, mislim da to može samo podići izlaznost i da to može biti bolje nego što je sada. S druge strane, internet je u današnje vrijeme siguran, svi mi koristimo internet bankarstvo za novčane transakcije i nemamo problema i ne nestaje nam novac. Tako da ne vidim zašto bi tako nestali glasovi ili se potencijalno mijenjali rezultati. Može se postaviti jedan siguran sustav za elektroničko glasovanje i to je sada na onima koji kreiraju zakone, a to je Vlada Republike Hrvatske. Naravno, njima takav zakon u ovom trenutku ne ide u korist jer, kako oni kažu, cijela država je plava, a znamo i zašto je plava. Zato što postoje dvostruka mjerila i dvostruki zakoni. Za neke opcije su važeći listići nevažeći, a za neke su nevažeći važeći. To su ti dvostruki kriteriji i dvostruka mjerila, neki imaju povlaštenu situaciju u ovome svemu, a naravno to su oni koji vode državu i kojima ova mala izlaznost ide u prilog. Tako da ne vjerujem da će se, dok je HDZ na vlasti, išta promijeniti po tom pitanju. Ne vjerujem da će oni inzistirati na takvim stvarima, a mi u oporbi smo tu da ukazujemo na tu problematiku, zaključio je Radeta.
