Već smo godinama suočeni s nedostatkom radne snage u ugostiteljstvu i drugim uslužnim djelatnostima u turizmu. Nedostatak domaće radne snage nadomješta se uvozom radnika iz susjednih zemalja, a zadnjih godina i s Dalekog istoka. Nameću se pitanja prati li ugostiteljsku ponudu i adekvatna kvalitetna usluga te s kojim se sve problemima i izazovima suočavaju ugostitelji i poduzetnici u turizmu o čemu smo razgovarali s predsjednikom Ceha ugostitelja, Robertom Kovačevićem.
Nagli porast djelatnosti
Sezona je već počela, jeste li u svojoj branši uspjeli doći do radne snage?
- Ugostiteljska djelatnost je nekad bila tercijarna djelatnost, a danas je postala primarna, ali i za tu primarnu djelatnost treba imati cijeli sustav koji će to podržavati. Uvijek je nedostajalo radne snage u ugostiteljstvu, ali isto tako su se pronalazili načini kako u sezoni doći do radne snage. U ovome poslu negativno je stalni nedostatak profesionalaca kako kod nas, tako i u svijetu. Ljude je uvijek privlačila ova djelatnost zbog "lake zarade" i većeg prihoda nego u nekom drugom poslu. Ali, danas za mlade ljude postoji mogućnost da u kratkom roku zarade dvostruko ili više zahvaljujući napojnicama nego u nekim drugim djelatnostima.
S kakvim se sve problemima suočavate i kako ih rješavate?
- Nama se dogodio nagli porast te djelatnosti unazad tri i četiri godine, a tu ponudu ne prati potrebna logistika: od smještaja osoblja, prijevoza tri tisuće djelatnika na Poluotok, jer su uglavnom smješteni na periferiji grada, dovoza robe do objekta, odvoza smeća, povrata staklene ambalaže…Taj nagli razvoj ne prati ni potrebna infrastruktura. Naš prijedlog prema Gradu je bio već više od deset godina da se uvedu licence za ugostiteljske objekte, kojom bi se limitirao broj objekata u staroj jezgri i da ne bude velika razlika ljetne i zimske ponude. Dakle, treba se poraditi na kvaliteti, a ne kvantiteti i na taj način bi se pojednostavnila kontrola našeg poslovanja što se tiče financijskog i komunalnog dijela. I upravo je ove godine gradonačelnik Dukić prihvatio taj prijedlog, a Gradsko vijeće je odbilo limit da se zaledi broj ugostiteljskih objekta na dvije godine.
Visoka stopa PDV-a
U kojem se pravcu odvija rast tog sektora, kvalitativno ili kvantitativno?
- Nisam baš siguran u kojem pravcu idemo, u kvalitetu sumnjam, ostaje i dalje kvantiteta tako da će biti više posla za isti novac, a na taj način ne podižemo ponudu destinacije na neki veći nivo, nego je srozavamo. Nitko nije kriv za to, to se događa inercijom i samo ozbiljnim pristupom različitih struktura od lokalnih vlasti, turističke zajednice, ugostitelja i građana bi se trebao postići konsenzus, a što bismo mi htjeli i u kojem pravcu želimo ići. Generalno, nije situacija loša, ali bi mogla biti puno bolja, jer to je složen i zahtjevan posao i određene probleme koji se pojavljuju trebalo bi sustavnije rješavati, a ne uzimati zdravo za gotovo samo da se odradi sezona. Međutim, ta sezona postaje sve duža i ne traje više dva mjeseca nego sedam, osam mjeseci, gotovo čitavu godinu. Produžena je sezona i to je ono što smo svi željeli i tražili, ali sada to sve treba staviti u okvire i prilagoditi se tome.
Stopa PDV-a od 25 % u ugostiteljstvu najveća je u Europi, kako se nosite s tim?
- PDV ostaje visok jer država planira prihodovati što veću dobit od turizma, a na kraju tu visoku cijenu plaća cjelogodišnji konzument naših usluga, odnosno krajnji potrošač. Budući da su hrana i piće poskupjeli, velik broj gostiju je nezadovoljan i cijenom i uslugom i sve manje će domaći ljudi konzumirati naše usluge.
Kako utječe masovni turizam na poslovanje u ugostiteljstvu?
- Taj problem masovnog turizma postoji diljem svijeta, jako malo je destinacija koje su elitne, kvalitetne i skupe. Mi imamo prosječnu ponudu, iako imamo odlične resurse, prirodu, more... Ulaskom u EU i otvaranjem tržišta, ugostiteljstvom se ne bave samo domaći ljudi kojima je stalo do susjeda, grada, nego se tom tom djelatnošću bave i stranci. Moje kolege nakon puno godina rada u ugostiteljstvu ili turizmu odustaju od ovog posla, sad kad bi trebali ubirati plodove dugogodišnjeg rada. Nema domaćih ljudi s kojima bi se radilo, postaje naporno, moraš uvoziti stranu radnu snagu, iznajmljivati smještaj cijelu godinu za radnike. A ti ljudi, kad sklope ugovor, gotovo nemaju nikakve obveze prema nama poslodavcima, dovoljno je da se ne pojave tri dana zaredom na posao i ne možeš ništa. Ispada da se samo žalimo, ali radimo, borimo se, nastojimo se prilagoditi novim trendovima. Sve je postalo kompliciranije i teže je poslovati i ako se ne adaptiraš ili ne prilagodiš na nove tijekove poslovanja, jednostavno ćeš propasti.
Apel lokalnoj vlasti
Surađujete li sa školama, kakav je interes učenika za poslove u ugostiteljstvu od konobara, kuhara, slastičara, pomoćnih radnika?
- Postoji interes zbog kulinarskih emisija, ali kad se zaposle, brzo shvate da to nije TV show i da je vrlo zahtjevno. Problem je što ima malo stručnih kadrova, prevelika je potražnja, jer mi smo došli do tržišta od petsto miliona ljudi koji gravitiraju prema nama i trebamo s drugih tržišta povlačiti radnu snagu, a to su novi izazovi i momenti, što znači da nas više neće usluživati domaći čovjek na našem jeziku, nego netko tko ne zna naš jezik, običaje, kulturu...
Dugo godina je taj domaći radnik bio potplaćen, smatrate li da je današnja situacija s radnom snagom posljedica toga?
- Tada nismo imali dovoljan prihod da bismo platili domaće ljude, a danas kad možemo dati veće plaće, tih radnika više nema, ne žele raditi taj posao ili su otišli u inozemstvo. Vrlo često smo prozivani kao dežurni krivci što smatram neopravdanim, jer tko se ozbiljno bavi ovim poslom, stalo mu je da zadrži kvalitetnog radnika i adekvatno ga plati. Iako u ovom našem poslu nije sustavno zaštićen niti radnik niti poslodavac. Odnos prema radniku ovisi o nekim osobinama poslodavaca i ako je dobar i čestit, on će svome radniku naći pristojan smještaj, dati dobru plaću, ali isto tako radnik nije zaštićen od lošeg poslodavca, a mi poslodavci nismo zaštićeni od lošeg radnika.
Kako vidite svoju branšu u nekoj bližoj perspektivi i kakva je suradnja s drugim dionicima u turizmu?
- Ne trebamo se previše žaliti jer smo sami to odabrali i uz sve probleme u konačnici još uvijek se može lijepo zaraditi u našem poslu. Što se tiče gradske vlasti, imamo odličnu suradnju s njima, uvažavaju naše prijedloge i na osnovu toga se realiziralo puno toga u svrhu poboljšana poslovanja. Imamo odličnu suradnju s Turističkom zajednicom, Obrtničkom komorom, pročelnicima koji nas unaprijed informiraju o donesenim odlukama, konzultiraju se s nama, traže i uvažavaju naše mišljenje, nekad ti zahtjevi s naše strane prođu, nekad ne. Svakako je bitno da respektiramo jedne druge da bi svima bilo dobro i da zajedničkim snagama odgovorimo na izazove. Ovim putem apeliram na vlast da se daju licence i filtriraju broj ugostiteljskih objekata i apartmana na neko određeno vrijeme, jer je to sada omogućeno lokalnoj vlasti i da poradimo na kvaliteti ponude na dobrobit svih nas.
