Zabrinjavajuća pojava nasilja među mladima nije samo izoliran incident, već simptom širih socijalnih i obrazovnih nedostataka koji zahtijevaju hitnu pažnju. Stručnjaci ističu nekoliko ključnih faktora koji doprinose porastu maloljetničke delinkvencije. Među njima se ističu obiteljski problemi, nedostatak adekvatne roditeljske pažnje i nadzora, siromaštvo, obrazovne poteškoće, kao i sveprisutni utjecaj vršnjaka. Osim toga, socijalni mediji i digitalne platforme sve više služe kao sredstva za izvršavanje ili poticanje delinkventnog ponašanja. Maloljetnička delinkvencija ima dalekosežne posljedice ne samo za same počinitelje, već i za žrtve i širu zajednicu. Mladi koji rano započnu s kriminalnim ponašanjem često nastavljaju sličan put i u odrasloj dobi, što stvara začarani krug siromaštva i kriminala. Osim toga, žrtve maloljetničkog nasilja mogu trpjeti psihološke i fizičke posljedice koje mogu trajno utjecati na njihov život. Da bi se adresirala ova problematika, stručnjaci predlažu niz preventivnih mjera i rješenja. Među njima se ističe važnost rane intervencije kroz obrazovne programe koji promiču socijalne vještine i emocionalnu inteligenciju. Također se sugerira jačanje suradnje između škola, socijalnih službi i pravosudnih institucija kako bi se učinkovito reagiralo na prve znakove problematičnog ponašanja. Jedan od ključnih koraka je i podrška obiteljima u riziku kroz savjetovališta i programe za roditelje, koji bi ih opremili vještinama potrebnima za bolje upravljanje ponašanjem i potrebama svoje djece. U konačnici, integrirani pristup koji uključuje edukaciju, prevenciju i intervenciju može pružiti najbolje rezultate u borbi protiv maloljetničke delinkvencije.
Ivana Grbin, glasnogovornica Policijske uprave zadarske, iznijela je najnovije podatke o stanju maloljetničke delinkvencije u Zadarskoj županiji. Iako statistike za 2023. godinu pokazuju blagi pad u broju kaznenih djela počinjenih od strane maloljetnika, s 93 djela u odnosu na 109 u prethodnoj godini, problemi i izazovi ostaju značajni.
Prevladavajuća imovinska kaznena djela
Većinu kaznenih djela koja su počinili maloljetnici čine imovinski delikti. Detaljna razrada pokazuje da su maloljetne osobe bile prijavljene za 25 kaznenih djela krađa, 15 teških krađa, šest neovlaštenih uporaba tuđe pokretne stvari i šest oštećenja tuđe stvari. Osim toga, iz domene protiv javnog reda, prijavljene su za osam kaznenih djela nasilničkog ponašanja, jedno kazneno djelo prisile prema službenoj osobi te jedno kazneno djelo protupravne naplate. Također, zabilježeno je jedno kazneno djelo zlouporabe droga i pet kaznenih djela iz domene sigurnosti prometa zbog izazivanja prometne nesreće u cestovnom prometu.
Ponašanje mladih: impulsivnost bez planiranja
Grbin ističe da kaznena djela koja počine maloljetnici rijetko su rezultat planiranja. Umjesto toga, najčešće su to delikti kao posljedica trenutačnog iskušenja. Motivi za počinjenje kaznenih djela raznoliki su i uključuju prodaju ukradenih stvari za dobivanje novca za izlaske, želju za posjedovanjem specifičnih predmeta kao što su mobilni uređaji ili bicikli, ili čak potrebu za samopotvrđivanjem i stjecanjem statusa u vršnjačkoj grupi.
Praksa policijskog postupanja
Kada policija dođe do saznanja o mogućem maloljetnom počinitelju, postupak uključuje obavijesni razgovor u prisustvu roditelja ili skrbnika, pri čemu se vodi računa o dobi, duševnoj razvijenosti i osjetljivosti maloljetnika. U slučaju dokazivanja krivnje, podnosi se kaznena prijava nadležnom Općinskom državnom odvjetništvu za mladež, a sudovi za mladež izriču odgojne mjere ili čak maloljetnički zatvor u težim slučajevima.
Preventivne mjere i uloga obitelji
Grbin naglašava važnost preventivne djelatnosti, osobito unutar obitelji. Obiteljski zakon propisuje da roditelji imaju pravo i dužnost nadzirati izlaske svoje djece mlađe od 16 godina i zabraniti im noćne izlaske bez pratnje od 23:00 do 5:00. Osim toga, škole i druge obrazovne ustanove igraju ključnu ulogu u odgoju i obrazovanju mladih.
Incidenti i sigurnosni izazovi
Nedavni incident u kojem je gospođa, čije ime je poznato redakciji, skoro završila s polomljenim udovima zbog maloljetničkog divljanja na električnom romobilu, pokazuje potrebu za strožim nadzorom korištenja ovih uređaja. Starije generacije često ističu da je nova generacija puna nepoštovanja i sklonija “pokazivanju mišića”. Anonimni prosvjetni radnik s područja Zadarske županije također upozorava na sve veće izazove u radu s djecom i roditeljima, često pripisujući problem širokoj dostupnosti sadržaja na internetu koji negativno utječu na mlade. Ovi podaci i izjave ukazuju na složenost problema maloljetničke delinkvencije te potrebu za integriranim pristupom koji uključuje obitelj, školski sustav, policiju i druge socijalne službe u prevenciji i odgovoru na ovaj izazov.
Sukobi i nasilje u hrvatskim školama
U školama diljem Hrvatske rastući problemi nasilja među učenicima i između roditelja i nastavnika sve više zabrinjavaju stručnjake i javnost. Dva značajna istraživanja, jedno fokusirano na vršnjačko nasilje među srednjoškolcima, a drugo na nasilje roditelja prema nastavnicima, razotkrivaju alarmantne trendove i naglašavaju potrebu za hitnim i sveobuhvatnim rješenjima.
Prvo istraživanje, pod vodstvom dr. sc. Josipe Mihić s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, analiziralo je doživljaje vršnjačkog nasilja među više od 10 000 učenika iz pet velikih hrvatskih gradova. Rezultati su bili zabrinjavajući, gotovo 39% učenika svjedočilo je vršnjačkom zlostavljanju u posljednjih mjesec dana. Dr. Mihić ističe kako su ovi podaci pokazatelj široko rasprostranjenog problema koji se ne može ignorirati te da vršnjačko nasilje značajno utječe na psihološku dobrobit učenika i njihov akademski uspjeh.
Druga studija, koju je vodila prof. dr. sc. Vesna Bilić s Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, fokusirana je na manje vidljiv, ali intenzivno destruktivan problem, nasilje roditelja nad nastavnicima. Istraživanje je otkrilo da su nastavnici često na meti ne samo verbalnih, već i fizičkih napada od strane roditelja, s uzrocima koji se kreću od nezadovoljstva ocjenama do percipirane nepravde. Prof. Bilić objašnjava da nasilje roditelja ugrožava ne samo individualnu dobrobit nastavnika, već i širu školsku zajednicu, stvarajući atmosferu straha i nepovjerenja koja je štetna za sve učenike.
Ovi podaci jasno ukazuju na potrebu za razvojem ciljanih preventivnih programa koji bi se bavili ovim problemima na način prilagođen specifičnim potrebama učenika i nastavnika. A da je potrebno uložiti u programe koji promiču svijest o nasilju, obučavaju nastavnike i učenike u vještinama suočavanja, te jačaju školske politike koje će efikasno adresirati i sankcionirati nasilne akte zaključak je dr. Mihić.
Nadalje, prof. Bilić dodaje kako samo kroz sveobuhvatni pristup koji uključuje obrazovne vlasti, roditelje, lokalne zajednice i škole možemo stvoriti sigurno okruženje u kojem će svaki nastavnik i učenik imati priliku za rast i razvoj bez straha od nasilja.
Ova istraživanja s Edukacijsko-rehabilitacijskog fakulteta i Učiteljskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu naglašavaju da je sada ključno vrijeme za djelovanje. Nasilje u školama nije samo izoliran socijalni problem; to je indikator širih društvenih izazova koji zahtijevaju koordinirane i multidisciplinarne pristupe. Razvoj i implementacija učinkovitih strategija ključni su za prevenciju nasilja i podršku žrtvama, kako bi se osigurala sigurnost i podrška za sve sudionike u obrazovnom procesu.
