Razgovarali smo s Dinom Bušić, pročelnicom Odjela za kulturu i šport Grada Zadra o aktualnim i za život grada jako važnim temama - Centru za mlade i upravljačkoj strukturi, odnosno o dogovoru sa zainteresiranim udrugama, kao i o dogovoru Grada i Županije o vođenju Dviju palača. Također, najavila je, usprkos donedavnoj blokadi Proračuna, bogato kulturno ljeto.
Otvaranje vrata u najkraćem mogućem roku
Kako napreduje dogovor oko vođenja Centra za mlade?
- Na posljednjem sastanku Odbora za odgoj, obrazovanje, kulturu i sport, pred sjednicu Gradskog vijeća koja se održala prije nepunih mjesec dana, a na kojoj je izglasan proračun, članovima Odbora najavili smo sastanke na temu Centra za mlade i njegovog upravljanja. U idućih desetak dana trebao bi se održati sastanak s gradskim vijećnicima upravo kako bismo otvorili vrata Centra u najkraćem mogućem roku.
Od sjednice na kojoj osnivanje Centra kao javne ustanove nije prošlo, u Odjelu smo intenzivno radili na onim vrstama poslova koje smo mogli obavljati; prema projektu Arhitektura Square-a opremili smo interijer Odjela za mlade Gradske knjižnice koja je u Centru dobila 900 m2 i koji je u potpunosti dovršen. Upravo je u tijeku punjenje polica i građe od strane djelatnika Gradske knjižnice.
Ostajete li pri tome da bi bilo najbolje da se osnuje javna ustanova?
- Upravljačka strana ima dva segmenta - jedan je upravljanje zgradom, a drugi upravljanje programom.
Za upravljanje zgradom velikom više od 4000 m2, obnovljenom sredstvima EU fondova, zbog samog izvora sredstava financiranja obnove, odgovoran je Grad kao prijavitelj, pa je logičan prijedlog bila javna ustanova jer je to jedini način na koji Grad kao osnivač može preuzeti odgovornost.
Za upravljanje programom odgovorni su korisnici, odnosno civilno društvo, a Grad ih za taj isti program (no, dakako i drugi subjekti) i sufinancira. Dodatno bi u Centru, sukladno Smjernicama za programsko upravljanje, korisnici bili odgovorni kroz tijelo Programskog vijeća sastavljenog, kako su naveli autori Žuvela, Krolo i Tonković od jednog člana Gradske knjižnice i šest članova predstavnika civilnog društva.
No, dakako, Grad je otvoren za sve konstruktivne prijedloge, razgovore i dogovore s gradskim vijećnicima.
Što misle mladi?
Što kažu zainteresirane udruge?
- U kontaktu smo s više od stotinjak udruga u kulturi i tehničkoj kulturi koje Grad sufinancira. U međuvremenu smo bili partner još jednom projektu jačanja civilnog društva i tu ponovno aktualizirali pitanje Centra i upravljanja prostorom i programom kako bi još jednom osjetili njihovo bilo. Isto tako, pozivali smo, kao i uvijek, brojne udruge na suradnju na KvartArt festivalu jer taj festival već godinama radimo upravo u cilju njihova jačanja. Reakcije koje imamo mogu se sažeti kroz sljedeće - korisnici žele što skorije otvaranje Centra, jasne kriterije za korištenje prostora, dok financijska opterećenja za održavanje hladnog pogona Centra kao zgrade sa svim režijskim troškovima, prema njihovim komentarima, u ovom trenutku ne bi mogli preuzeti. Ono što uz ovo pitanje koje ste postavili smatram još jednim pravim pitanjem jest “što misle mladi?”, a pritom mislim na mlade koji nisu organizirani ni u kakve udruge, već su budući korisnici programa udruga. O tome smo mislili kroz projekt InfoRoom kojeg smo posljednjih godinu dana radili u partnerstvu sa ZOE – centrom za razvoj i unaprjeđenje zajednice i pokušali osjetiti njihov puls kroz razne aktivnosti, ali i kroz vođenja kroz Centar. I njihove reakcije, pitanja i sugestije bile su nam dragocjene. Mlade zanima aktivno sudjelovanje u zajednici i aktivni razgovori i razmjena mišljenja o temama poput javnog prostora, njegove zaštite, ali i drugih tema kao što su govor mržnje, vršnjačko nasilje, mentalno zdravlje. A na Centar gledaju kao na platformu za navedeno.
Dogovarate li se sa Županijom oko vođenja Dviju palača?
- Pregovori sa Županijom o upravljanju Providurove i Kneževe palače su u tijeku i Grad je kao vlasnik obiju zgrada te provoditelj projekata obnove ponudio nekoliko modela rješenja te očekujemo očitovanje Županije.
Za to vrijeme kao odgovoran vlasnik, brinemo se za kompletno održavanje zgrade, hladni pogon, aktivirali smo Gradsku knjižnicu i Koncertni ured kojima smo osnivači i koje financiramo, a one u samom prostoru pridonose izuzetnom i bogatom programu u palačama. U suradnji s Ministarstvom kulture i medija i NMMU priredili smo premijerno izmještanje nacionalne građe iz Zagreba u Zadar i u suradnji s Narodnim muzejom Zadar provodimo dvije godine dug projekt prezentacije ekskluzivne građe kroz izložbu Jedan svijet koju je u višestruko nagrađivanom prostoru Providurove, osmislio kustos Branko Franceschi, ujedno i ravnatelj Nacionalnog muzeja moderne umjetnosti. Sufinanciramo i programe Narodnog muzeja Zadar, kao i plaće šest djelatnika te ustanove. Generalno, u kompleksu palača dnevno se, što u organizaciji ustanova, što vanjskih korisnika, odvija najmanje tri do četiri programa. Providurova i Kneževa palača na dnevnoj su bazi pune života, lokalnih, nacionalnih i međunarodnih korisnika. Pred nama je još zadnja faza opremanja kroz javnu nabavu za opremanje garderobe i kafeterije u Velikom atriju.
Glazbene večeri u Sv. Donatu u punom planiranom opsegu
S obzirom na blokadu proračuna, hoćete li uspjeti realizirati planirane kulturne događaje, primjerice Glazbene večeri u sv. Donatu i sl.?
- Blokada proračuna donekle je pridonijela neizvjesnosti realizacije događanja u kulturi, no moram reći da smo u tom razdoblju svi, kako javne ustanove, tako i drugi korisnici, a to su uglavnom udruge u kulturi, radili na planiranju događanja, ali i na sufinanciranju iz drugih izvora. Po održavanju sjednice koja se održala prije nepunih mjesec dana i omogućila sufinanciranje programa u kulturi u Odjelu smo se primarno koncentrirali na potpisivanje ugovora i isplate dotacija za 80 udruga koje su kroz Javni poziv ostvarile pravo na sredstva u sveukupnom iznosu od 2.500.000,00 kuna, odnosno 332.000,00 eura. Istodobno ustanove su krenule u finalne pripreme ljetnih događanja, a najizazovnija produkcija je po meni bila realizacija 13. Međunarodnog natjecanja pjevačkih zborova koja se odvila tek dva tjedna nakon blokade. To je manifestacija koja je ove godine Zadar dovela 11 međunarodnih zborova, ugledni žiri te preko 400 pjevača koji su se po prvi puta nakon obnove vratili u crkvu Sv. Krševana, ali i svojom pjesmom i optimizmom ispunili trgove i ulice našega grada.
Ovogodišnje Glazbene večeri u Sv. Donatu realizirat ćemo u punom planiranom opsegu. Ponovno ćemo biti na malim ekranima u svakom kutku Lijepe Naše, kroz sad već trajnu suradnju s Hrvatskom radiotelevizijom i direktan prijenos koncerta svečanog otvaranja 6. srpnja 2023. pod nazivom Posvete.
Posvetit ćemo onima koji su nas nedavno i davno napustili, a našu su glazbenu povijest snažno oblikovali svojim djelovanjem. To je prvenstveno Valter Dešpalj, Zadranin koji je zajedno sa svojom obitelji zadužio zadarsku glazbu zauvijek, bez čije inicijative i zasluga, danas ne bis imali naš festival ili bi on barem drugačije izgledao; Antun Dolički, dugogodišnji umjetnički ravnatelj Večeri i jedan od najaktivnijih protagonista zadarske glazbene scene u posljednjih nekoliko desetljeća. Njima ćemo posvetiti festival, a uz njih program otvaranja posvetit ćemo se i skladateljima koje u ovoj godini slavi svekolika hrvatska glazbena javnost; to su Blagoje Bersa koji se rodio prije 150 godina i Dora Pejačević koja nas je napustila prije 100 godina.
