Projekt je sufinancirala Europska unija iz Europskog fonda za regionalni razvoj kroz program "Obnova kulturne baštine urbanog područja Zadar", u okviru Prioritetne osi 6 "Zaštita okoliša i održivost resursa", a unutar Operativnog programa "Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020.". Jedan od partnera na projektu je i Turistička zajednica grada Zadra. Nakon apliciranja projekta, koji službeno nosi naziv "Obnova kompleksa bivše crkve i samostana sv. Nikole u Zadru", odluka da je odobren stigla je 2020. godine, a sami radovi počeli su u svibnju 2021. Nakon početka radova, došlo je do određenih komplikacija, posebice uz samu crkvu sv. Nikole i njezinu konstrukciju koja nije zadovoljavala protupotresne uvjete pa je rađena dopuna dokumentacije da bi se pojačala ta konstrukcija. U konačnici, sami radovi završili su krajem 2023. i ono što je preostale je detaljiziranje i opremanje.
Vrijednost projekta službeno je 30 milijuna kuna, a to se ne odnosi samo na građevine nego i opremanje, ali je došlo do promjena uslijed rasta troškova, zbog čega je pomoglo i Ministarstvo.
Novi centar omogućit će prezentaciju onog što se u Međunarodnom centru za podvodnu arheologiju u Zadru u radi, njihove aktivnosti vezane uz sam rad, ronjenje, restauraciju i podvodnu arheologiju i to ne samo u Hrvatskoj, već i u svijetu.
Inače, kompleks ima više zgrada, a počinje sve prijemnom zgradom u kojoj se nalaze suvenirnica i mala knjižara, potom slijedi prezentacijski paviljon, a to je prostorija u kojoj će održavati neku vrstu eksperimentalne arheologije i radionice za djecu i turiste te sve posjetitelje, kao što je, primjerice, izrada replike nekog nalaza i sl.
Izgrađena su i tri dormitorija koja će služiti za studente koji dolaze na edukacije, kao i profesore i instruktore. Dormitoriji su potpuno nekomercijalnog karaktera i nisu za iznajmljivanje već samo za potrebe centra, pojašnjava nam naš domaćin dr. sc. Mladen Pešić, ravnatelj Međunarodnog centra za podvodnu arheologiju u Zadru.
Prekrasna crkva sv. Nikole svakako je najatraktivniji dio ovog kompleksa čijem se otvorenju raduju i Zadrani, ali i strani gosti koji će imati priliku vrlo uskoro pratiti i razna događanja koja će se u njoj odvijati. Naime, ova je crkva i prije rekonstrukcije bila prostor u kojem su se održavali brojni koncert zbog njezine izrazite akustičnosti.
Nakon obnove, u donjem je dijelu smješten multifunkcionalni prostor vezan za izložbe i koncerte i konferencije, dakle, za različita javna događanja.
- Gornje dvije galerije vezane su baš uz podvodnu arheologiju gdje imamo edukativno-prezentacijski postav s izlošcima i virtualnim ekranima gdje se ljudi mogu educirati s VR naočalama i modernijim stvarima. U sklopu toga je i zvonik iz 12. stoljeća i zaštićeno je kulturno dobro i u njemu nema baš nekih aktivnosti jer su konzervatori rekli da mora ostati u nekom svom stanju, ali se može gore popeti i to je mali vidikovac. Dobili smo i uredske prostore za nove djelatnike na dva kata, malu konferencijsku salu i dio opreme koji je došao u sklopu projekta, od ozvučenja, vitrina, namještaja, itd. Sama crkva sv. Nikole otvorena je za koncerte već postoje neki dogovori s Koncertnim uredom Zadar, uz potencijalne koncerte i događanja jer je prostor otvoren i za druge – saznajemo od ravnatelja.
Valja naglasiti kako cijeli taj prostor ima zanimljivu povijest koja seže u davnine.
- Kad smo radili arheološka istraživanja, koja smo počeli još 2014., baš radi potrebe projektiranja i da vidimo kakvi su slojevi, otkrili smo da se ispod nas nalaze čak slojevi prapovijesti, pa rimski dijelovi naselja grada Zadra i kasnije kroz cijelu povijest, tako da tu ispod ima oko tri metra slojeva arheoloških nalaza. Sama barokna crkva je iz 18. stoljeća, 1798. se prestala graditi, ali nikad nije kompletno završena jer časne sestre klarise, koje su tu boravile, dijelom zbog ratnih previranja i dijelom zbog financijskih sredstava nisu uspjele završiti crkvu. One su se kasnije preselile u sv. Mariju, a sama je crkva dobila razne funkcije. Postala je vojarna, pa vojna bolnica, pa opet vojarna dugi niz godina tijekom austro-ugarske vladavine. Bila je kompletno devastirana s nekim probojima za dimnjake, međukatne konstrukcije itd. Bio je i veliki požar koji je uništio i krov, a onda je Tankerska plovidba dobila na korištenje od Arheološkog muzeja i sanirala je krov i njima je služila 30 godina kao arhiv. 2014. godine Ministarstvo je pripisalo prostor na nas i onda su bila razna arheološka istraživanja unutar i izvan crkve. Paralelno s tim je rađeno i projektiranje po fazama da bi krajem 2018. ta projekta dokumentacija završila – prepričava Pešić.
Rekonstrukcija crkve nije utjecala na njezinu prekrasnu akustiku tako da vjerujemo da će u njoj ponovno biti prekrasnih koncerata i glazbenih doživljaja.
Pod crkve je kompletno promijenjen, zamijenjene su slične ploče kakve su se nalazile i prije, ali su ili uništene ili dijelom betonirane. Zamijenjeni su dijelovi nekih stupova, krov je novi u potpunosti, moderni pristup zamijenio je grede. Dva kapitela stupova su potpuno novoizrađena, napravljena su po uzoru na stare na način da su isklesani iz kamena u jednom komadu i tako dignuti i postavljeni, a ostali su dijelom rekonstruirani.
Unutar crkve se nalazi i lift koji vas vodi na dvije galerije koje su namijenjen isključivo za podvodnu arheologiju, a za postavljenje vitrine pripremaju se izlošci koje se raznim temama koje se tiču podvodne arheologije, restauracije kao i zaštite.
Veliko prostrano dvorište također predstavlja dodatni prostor za održavanje određenih događanja na otvorenom. U sklopu projekta zaposleno je pet novih djelatnika, informira nas ravnatelj, koji će raditi na aktivnostima koje će se odvijati na održavanju i organizaciji sadržaja. No, bit će još dodatnih zapošljavanja.
Činjenica je da završetkom obnove Zadar dobiva još jednu turističku atrakciju koja će biti otvorena za posjetitelje koji će se moći involvirati i aktivno sudjelovati u određenim radionicama, bit će otvorena za turiste tijekom sezone, a radno vrijeme bit će cjelodnevno i vikendima. Planiraju i neke druge izložbe koje će se održavati u donjem dijelu i to međunarodnog karaktera, najavljuje Pešić.
- Prošle smo godine u suradnji s ministarstvom u Parizu u UNESCO-u nominirali sustav zaštite hrvatskih podvodnih nalazišta gdje imamo jedan specifičan sustav gdje turisti mogu na određena nalazišta preko ronilačkih centara doći i zaroniti. Ronilački centri ih štite i brinu za njihovu sigurnost, ali ujedno i sami zarađuju od vodstva na ta nalazišta i to je nešto što je specifično za Hrvatsku. Tako je to i UNESCO prepoznao i priznali su taj sustav zaštite tako da ćemo predstaviti ne samo taj sustav već i 13 različitih svjetskih modela zaštite podvodnih nalazišta, a to bi trebalo biti od lipnja do rujna.
Pripremaju i još jednu svoju izložbu vezanu za istraživanje antičkog brodoloma na Piruzima tako da će ovaj edukativno prezentacijski centar zaživjeti u punom sjaju i ispuniti svrhu.
