U današnjem ubrzanom tempu života, sve više ljudi prepoznaje važnost brige o mentalnom zdravlju. Dok se stigma oko psihoterapije polako smanjuje, postavlja se pitanje kako najbolje pružiti podršku onima koji se suočavaju s raznim izazovima. Jedan od najefikasnijih načina za razbijanje tišine i otvaranje dijaloga o mentalnom zdravlju jest putem podcasta...
Odličan je primjer “Humani studio”, podcast gdje se demistificira psihoterapiju, razbija tabue i dijeli praktične savjete za unapređenje vlastite dobrobiti. Sve epizode dolaze iz toplog i ugodnog okruženja kućne kuhinje psihoterapeutkinje Irene Jurjević s kojom smo razgovarali o motivaciji, ciljevima, prednostima podcasta u odnosu na druge forme...
U kuhinji, uz kavu
Irena je, kako započinje, vječna studentica. I zaista, stalno uči, usavršava se, pa i ne čudi da njen životopis, obrazovanje i postignuća prelaze okvire ove stranice. A uz to je i mama, šetačica psa, kćer, prijateljica…
Na snimanje podcasta potaknuli su je kontinuirani upiti budućih klijenata i namjernika o tome kad će stići na red na uvodnu seansu.
- Liste su nadošle i do pola godine čekanja i bila mi je muka da je tolika potreba, a očito nedovoljno stručnjaka na raspolaganju. Znala sam da se puno toga može napraviti za kvalitetu života i bez direktnog psihoterapijskog rada sa stručnjakom, pa sam krenula u razradu ideje kako da ono što znam, a sad već ima toga, proširim dalje. U priču je spontano uskočila Matea Magaš kao postavljačica pitanja i sugovornica. Ta kombinacija nam je legla izvrsno i rodila se jedna predivna suradnja koja spontano ide i dalje, kako nam vrijeme i životne okolnosti dopuste, priča Irena.
Irena i Matea nađu se kod Irene, za kuhinjskim stolom, prepričava Irena kroz smijeh, skuhaju kavu, upale opremu i krenu pričati. Svaki podcast je spontan i tako snimljen ide dalje u objavu, bez nekih velikih preinaka.
- Jedina priprema su pitanja prije snimanja, sve ostalo ide usput. Mislim da jedino tako i možemo funkcionirati, jer dan ima samo 24 sata i u njega treba stati puno toga. Da je kompliciranije, ne bi uspjelo. Vjerujem da je i drugima tako, pa tako podcast dobro dođe kao edukativno štivo u vožnji, na poslu, šetnji… Prednost je ta jedna jednostavnost i korisnost koju daje, ističe Irena.
Razne korisne teme
Mladi danas su više vizualni tipovi pa kod njih više djeluju takozvani “memeovi”, ali i to imaju na Humanom studiju.
- Radi se o citatima izrečenima tijekom seansi koje potom prebacujemo kroz sličice na web. Ekipa u kasnim dvadesetima i tridesetima su pak više ljubitelji dužih formi, pa im odgovaraju podcasti, govori Irena.
Cilj je, ističe psihoterapeutkinja, pomoći što većem broju ljudi kroz što jednostavnije načine.
- Psihoterapija je predivna disciplina koja je izuzetno puno utjecala i na moju kvalitetu života, no nažalost nije dostupna svima. A treba mnogima, kazuje Irena i dodaje da je podcast namijenjen svima koji žele razumjeti sebe i ljude kojima su okruženi.
Odlične povratne reakcije prima putem e-pošte, kao i putem prijava novih klijenata iako joj to nije bio primarni cilj, a i Mateina zajednica je jako otvorena i topla pa joj i ona često prenosi pozitivne osvrte, ali i preporuke što bi trebale ubaciti među teme.
Imale su već razne korisne teme - kako odabrati psihologa, zlostavljanje u vezi, napade panike...
- Sve su to teme koji su se tijekom godina rada javljale u psihoterapijskoj praksi. Dakle, sve što je objavljeno kao temu donose klijenti kad dođu na susret. Imam još nekoliko snimaka u pričuvi, ali ne stižem ih urediti zbog obveza na fakultetu. No, krajem desetog mjeseca trebale bi ići dvije nove, a to su: ‘Nevjera i zašto varamo?’ i ‘Zašto one-night stand nikad nije samo one-night stand?’, najavljuje Irena.
Blagodati društvenih mreža
Psihoterapija je, nastavlja Irena, možda bila tabu tema prije pet godina. No, barem što se njenog iskustva tiče, više nije.
- Utjecala je na to uvelike pandemija i taj prisilni okret nekim drugim načinima pomoći. Vjerujem da su svoje napravile i društvene mreže putem kojih su svoje znanje počeli širiti brojnih psiholozi i psihoterapeuti. Američka scena je po tom pitanju dosta jaka, ali i naša regionalna sve je konkretnija. Koliko ima negativnih konotacija za Instagram ili TikTok, toliko ima i pozitivnih - zahvaljujući tim mrežama imamo pristup znanju koje je prije bilo vezano samo za, primjerice, njujorške psihoterapijske prakse i stručnjake čije seanse stoje od sto dolara pa na više. Velika je vrijednost koju pruža današnji virtualni svijet, naravno, ovisno o tome koga i što pratimo. Ako nekome treba vodič, neka ode na Instagram profil Humanog studija i virne tih 10-12 stručnjaka koje tamo pratimo i podržavamo. Sve su to izuzetno kvalitetni pojedinci čiji sadržaj vam uistinu može obogatiti i promijeniti život na bolje, zaključuje Irena.
