Hrvatska je Sporazum potpisala u rujnu 2023. čime se opredijelila za ispunjenje njegova glavnog cilja, a to je uspostava globalne mreže zaštićenih morskih rezervata, što bi dovelo do zaštite najmanje 30 posto svjetskih mora do 2030.
"Vlade u Ujedinjenim narodima konačno su se složile da će stvoriti globalnu zaštitu oceana za generacije koje dolaze – za dobrobit naše klime, za dobrobit morskog života i sigurnost hranidbenog lanca. Sada napokon možemo prijeći s razgovora na stvarne i konkretne promjene. Hrvatska bi, kao zemlja vrlo ovisna o moru, ovoj temi trebala dati prioritet", poručila je programska voditeljica Greenpeacea Petra Andrić.
Kao članicu Koalicije velikih ambicija, pozivamo Vladu da što prije uputi prijedlog zakona o ratifikaciji u Hrvatski sabor, a Sabor da stavi ovu temu među prioritete i u što kraćem roku ratificira globalni sporazum, dodala je.
Povijesni UN-ov Sporazum o biološkoj raznolikosti za područja izvan nacionalne nadležnosti (BBNJ), poznat i kao Sporazum o svjetskim morima, usvojen u lipnju 2023., omogućio bi stvaranje tzv. morskih rezervata na otvorenom moru i bolje upravljanje oceanima. Do sada ga je potpisala 91 zemlja, no države potpisnice sada moraju hitno djelovati te zaštitu oceana podržati ratificiranjem UN-ovog ugovora na nacionalnoj razini. Kako bi stupio na snagu potrebna je ratifikacija 60 država članica.
Greenpeace: Manje od jedan posto otvorenog mora je uistinu zaštićeno
Predstavnicima Vlade i Sabora Greenpeace je ovog tjedna poslao i pismo u kojemu poziva političke čelnike da hitno pokrenu postupak ratifikacije i službeno polože ratifikacijske isprave pri Tajništvu UN-a još ove godine.
UN-ov sporazum pružit će pravni okvir za rješavanje mnogih propusta u upravljanju otvorenim morima, služiti kao putokaz za očuvanje područja visoke biološke raznolikosti te zabraniti dosadašnje štetne prakse. U normalnim, prirodnim uvjetima oceani se lako mogu samoregulirati, no, nažalost, ljudski utjecaj značajno je narušio tu njihovu sposobnost. Otvoreno more ne pripada nikome i zauzima gotovo 65 posto površine planeta. No unatoč tome, manje od jedan posto otvorenog mora je uistinu zaštićeno, kažu u Greenpeaceu.
Iako Jadransko more nije otvoreno more, globalno prisutni problemi kao što su klimatske promjene, onečišćenje plastikom, prekomjeran izlov te eksploatacija nafte i plina na jednak način ugrožavaju i naše malo i poluzatvoreno more, koje se sve teže odupire brojnim ekološkim pritiscima.
O zdravlju oceana ovisi stabilnost klime, a time i životi milijarda ljudi. Oceani omogućuju polovinu kisika koji koristimo za disanje, apsorbiraju 90 posto viška topline klimatskog sustava i gotovo trećinu emisija metana i ugljičnog dioksida u atmosferu. Oceani su pluća Zemlje, a naša sudbina blisko je povezana sa sudbinom oceana. (Hina)
