Grad Zadar jedan je od najvažnijih kulturnih centara Lijepe Naše, a mladi čine srž njegove umjetničke budućnosti. U skladu s tim, Centar za suvremenu umjetnost, kulturu i mlade postat će epicentar kreativnosti, obrazovanja i zajedništva o čemu smo razgovarali s Dinom Bušić, pročelnicom Upravnog odjela za kulturu i šport Grada Zadra.
Obrazložila je razloge za osnivanje javne ustanove, najavila sljedeće korake koji vode ka realizaciji dugogodišnje težnje, načine osmišljavanja programa te na koncu naglasila što otvaranje Centra znači za čitavu društvenu zajednicu.
Realna samoevaluacija
Nakon tematske sjednice Vijeća, održan je sastanak na kojem je dogovoreno da će se osnovati javna ustanova. Koji su razlozi za suglasnost onih koji su se zalagali za hibridno upravljanje?
- Razlog za suglasnost bila je realna samoevaluacija (civilnog društva i uprave) koja je ujedno jedna od najvažnijih preporuka Smjernica za uspostavu sudioničkog upravljanja. Zaključeno je da je u ovom trenutku vrijeme zrelo za suodlučivanje (javna ustanova), kao prijelaznoj fazi koja vodi ka suupravljanju (hibridna ustanova).
Suodlučivanje je segment kojeg smo “vježbali” i držim, usvojili za vrijeme ZadrugArta, projekta koji je za cilj imao jačanje civilnog društva, ali i KvartArta, projekta kojega smo pokrenuli kroz EU projekt Livingsteets, a čiji se program također od 2017. naovamo, radio u suradnji s udrugama i kroz njihovu snažnu partcipaciju, odnosno suodlučivanje.
Suupravljanje pak podrazumijeva prava, ali i obveze zajednice ili saveza udruga, kao jednog “kanala” komunikacije. No, upravo bi obveze udrugama u ovom trenutku, kada još nisu udružene u jedan jači savez koji iza sebe ima sve one segmente koji bi se tražili u raspisu javnog natječaja za upravljanje prostorom (npr. u drugim gradovima to su najmanje pet do 10 godina rada, broj i iznos EU projekata, broj zaposlenih, iskustvo u radu s mladima i sl.), predstavljale ograničavajući faktor.
Svakako, moram naglasiti da je tematska sjednica bila jedan od važnih dijelova ovog procesa jer smo svi zajedno, a tu mislim prvenstveno na sudjelovanje udruga, po prvi put bili u prilici javno (su)odlučivati. To smatram iznimno važnim u cjelokupnom procesu razvoja našeg civilnog društva na području kulture, tehničke kulture, neformalnog obrazovanja, nezavisne scene i što je najvažnije, mladih.
Naše udruge - primjer dobre prakse
Koji je sljedeći korak?
- Odbor za izbor i imenovanja Gradskog vijeća objavit će Poziv za sudjelovanje u radnoj skupini koja će pripremiti Statut Centra, a bit će sastavljena od predstavnika različitih područja civilnog društva. Statut će kao zajednički kreiran nacrt biti prilog Odluci za osnivanje Centra, za koju već imamo suglasnost Ministarstva kulture i medija i koja čeka u pripremi.
Statut je akt u kojemu će se brusiti brojni detalji vezani uz mehanizme rada i odlučivanja u Centru te će se upravo kroz njega disperzirati odgovornosti te postići adekvatna i željena kohezija svih aktera.
Također, ta Radna skupina predložit će gradonačelniku i vršitelja dužnosti ravnatelja Centra.
Na koji će se način osmišljavati program Centra?
- Poznato je od samog početka da će program Centra biti na korisnicima: udrugama, civilnom društvu i mladima. I same Smjernice propisuju rad Programskog vijeća sastavljenog od predstavnika udruga (6) i predstavnika Gradske knjižnice Zadar (1) koja se nalazi u dijelu Centra. Takav način kreiranja programa više je od suodlučivanja - to je segment koji je na razini (programskog) suupravljanja i u kojega je na bilo koji način, formalni ili neformalni, izuzetno važno intenzivno uključiti mlade.
Takav pristup potičemo jer upravo na programskoj razini naše su udruge itekako zrele i kroz dugogodišnje iskustvo kreacije programa predstavljaju primjer dobre prakse na nacionalnoj razini. Povjerenje koje Grad gaji prema toj vrsti iskustva vidi se kroz podršku koja im je osigurana kroz Javni poziv te sredstva koja iz godine u godinu rastu, ali i kroz suradnju na dvama sezonskim programima koja smo povjerili upravo udrugama - a to su kinotečni program kroz Kino Zonu koju radi Centar nezavisne kulture i Plesna sezona koju radi udruga Zadarski plesni ansambl.
Velik posao tek slijedi
Koje su prednosti osnivanja javne ustanove u odnosu na hibridno upravljanje koje je zagovarao dio vijećnika i dio nezavisne scene?
- Osnivanje javne ustanove uz suodlučivanje udruga nazvano je modelom proširene suradnje i prednost tog modela jest u tome da je on trenutno optimalna opcija koju možemo realizirati.
Hibridno upravljanje dugoročni je cilj. Njegove su prednosti ravnopravna podjela odgovornosti između Grada i civilnog sektora. A za konkretnu implementaciju takvog modela potrebno je dati vremena civilnom sektoru da ojača, upravo na upravljačkoj razini.
Što će grad dobiti dugo iščekivanim otvaranjem?
- Grad će dobiti više od 3000 m2 kao bazu za rad civilnog društva s naglaskom na mlade. Participacijom udruga i suodlučivanjem, pred svima je tek veliki posao; od podjela uloga sukladno budućem Statutu, angažmana svih tijela, od upravnog vijeća, programskog vijeća do v.d. ravnatelja, zajedničke kreacije kriterija za korištenje prostora, zajedničke kreacije programa i potreba koje se odnose na opremanje itd.
Dakle, radi se o procesu koji je izrazito sociološke prirode i stoga će on možda u početku biti manje atraktivan široj javnosti, odnosno onima koje ne zanima participacija u Centru, već samo konzumacija programa, ali će biti izuzetno zanimljiv i koristan svima onima koji žele biti involvirani u postavljanje ove jedinstvene upravljačke i programske infrastrukture te organskog razvoja prostora koji bi se trebao prilagoditi potrebama korisnika, a osobito mladima.
