Kako bi demotivirali kruzere da pristaju u gradskoj luci, no ujedno ih privukli da Zadar stave na svoje rute, u Gradu Zadru su odlučili da brodovi koji pristaju u luci Gaženica od 2026. godine neće uopće plaćati turističku pristojbu, a kruzerima koji se vežu na Istarskoj obali ova pristojba bi se naplaćivala po najvećem zakonski dopuštenom iznosu.
Turistička pristojba i više od 5 tisuća eura
Za brodove kapaciteta 50 do 200 putnika naplaćivalo bi se 265,45 eura, za one do 500 putnika naplaćivao bi se 663,61 euro, dok bi kruzeri kapaciteta 3001 i više putnika plaćali 5309 eura pristojbe. Naime, Zakonom o turističkoj pristojbi propisano je da brod na kružnom putovanju u međunarodnom pomorskom prometu i međunarodnom prometu na unutarnjim vodama, kad se nalazi na vezu u luci ili sidrištu luke, može plaćati turističku pristojbu, a općinsko ili gradsko vijeće donosi odluku hoće li se ova pristojba naplaćivati i u kojem iznosu.
Dok brojne europske luke, poput Venecije, žele potpuno zabraniti kruzere, navodeći ekološke, socijalne i ekonomske probleme, Zadar, čini se, želi privući što više kruzerskih turista.
- Promet kruzera u Veneciji se prije nekoliko godina približio brojci od 2 milijuna putnika. Sličan primjer, dapače još drastičniji s obzirom na veličinu grada, dogodio se i Dubrovniku, koji je u jednom trenutku prešao granicu od milijun putnika. U Veneciji su kruzeri praktički ulazili u lagunu i potkopavali staru jezgru tako da jednostavno nisu imali izbora nego razmatrati druge lokacije na kojima će ih prihvaćati. Nisu oni umanjili baš kruzerski promet nego su ga disperzirali – od Trsta, Marghere pa nadalje. Nikome se zapravo ne ostaje bez ogromnih prihoda koje imaju od kruzera. Relokacijom trajektnog i kruzing prometa na novu lokaciju u Gaženici, u Zadru smo na vrijeme pojačali održivost ovakvog vida turizma, rekao je ravnatelj Lučke uprave Zadar Željko Knežević koji odluku Grada o naplati turističke pristojbe smatra izrazito promišljenom.
Odluka je promišljena
- Odluka u jednu ruku destimulira dolazak kruzera direktno u staru gradsku jezgru, a s druge strane zadržavamo konkurentnosti u odnosu na druge destinacije na Jadranu neuvođenjem turističke pristojbe za Gaženicu. Smatramo da luka i destinacija trebaju imati vlastitu računicu u smislu financijske i ekološke održivosti, dodao je Knežević.
U rujnu je zadarska luka oborila vlastite rekorde, premašivši brojku od 200.000 putnika s kruzera u jednoj kalendarskoj godini. 173.062 putnika (85,80%) posjetila su putničku luku Gaženicu, 28.190 putnika (13,98%) putničku luku Zadar, dok je 451 putnika (0,22%) bilo na sidrištu, a do kraja godine očekuje se dolazak još preko 40.000 putnika. No, koliku dobit donose ti putnici, Knežević nije konkretno odgovorio. Naglasio je kako je kod analiziranja financijske dobiti od kruzera potrebno uključiti više faktora koji se mogu podijeliti u dvije skupine - na financijsku korist koja uključuje sve prihode koje brod donosi kod pristajanja te prihode od gostiju sa kruzera.
- U prvoj skupini prihoda nalaze se lučke pristojbe koje se plaćaju lučkoj upravi, lučki peljari koji naplaćuju uslugu peljarenja, lučke naknade koje se plaćaju koncesionarima poput terminalske naknade koje naplaćuje koncesionar zgrade terminala, naknade za privez i odvez koje se plaćaju drugom koncesionaru, odvoz smeća, opskrba vodom, opskrba gorivom, ostale opskrbe brodova, pomorske agencije, turističke agencije... Nadalje, tu su svjetlarine koje naplaćuje RH putem ovlaštene tvrtke kao i turističke pristojbe koja se naplaćuju od strane Grada Zadra. Za primjer o kolikim iznosima se radi možemo navesti da Lučka uprava Zadar u 8-10 sati koliko se kruzer nalazi na vezu naplati otprilike 10-15 tisuća eura samo za pristojbu za uporabu obale, ne računajući ostale prihode koji mogu biti itekako značajni poput naplate za dolaske autobusa i ostalih vozila koji su na lučkom području. U ovu skupinu spadaju i prihodi drugih lučkih službi i servisa poput povremenog korištenja tegljača, korištenja zdravstvenih usluga za putnike i posadu i slično, ustvrdio je Knežević.
Potrošnja gostiju je velika, ali ne zna se kolika
Dodao je da, nakon što se brod vezao, na red dolazi cijeli niz drugih prihoda od strane putnika sa kruzera koji postaju jednodnevni gosti na destinaciji.
- Njih možemo podijeliti na individualne goste koji o svom aranžmanu posjećuju lokacije po gradu te goste koji su već na brodu bukirali izlete. Za jedan kruzer prosječno se angažira od 20 do 30 autobusa, dakle isto toliko vozača i vodiča, najmanje 50 (a često i više) taxi vozila i ostalih prijevoznih sredstava se angažira za jedan brod. Zabilježili smo i 79 autobusa u jednom danu u Gaženici u situaciji kad su pristigla 3 broda na kružnim putovanjima. Dakle, većina gostiju/putnika koristi organizirane izlete, a pritom je potrebno uključiti u prihode i njihovu individualnu potrošnju npr. u restoranima, kupnje raznih suvenira, autohtonih proizvoda itd. Zaključno, radi se o velikom financijskom benefitu za destinaciju i sigurni smo da se radi o desetcima milijuna eura prihoda na godišnjoj razini, navodi ravnatelj u svom odgovoru koji pomalo izgleda kao da ga je pisala PR služba Lučke uprave.
Vodne muke Poluotoka
I dok se Knežević hvali s rezultatima, financijskom dobiti i rekordnim brojem putnika, poduzetnici i stanovnici zadarskog Poluotoka, pogotovo oni u blizini Pozdrava Suncu, ovo su se ljeto suočavali se s ozbiljnim problemima zbog smanjenog pritiska vode u cijevima svaki put kada jahte i kruzeri privezani uz obalu započnu punjenje svojih spremnika vode. Problem traje već neko vrijeme i najviše pogađa ugostitelje, ali i lokalne stanovnike koji redovno imaju ogromnih problema s pritiskom vode u svojim domovima i poslovnim prostorima na nekoliko sati koliko traje punjenje spremnika vodom na kruzeru.
- Više je nego očito da je potrebno obnoviti postojeći vodovodni sustav jer se već desetljećima razgovara o istom problemu. Prije nekoliko godina Lučka uprava Zadar je preselila vodonosce na drugu, nikako optimalnu lokaciju, samo kako bi se riješio ovaj problem jer su vodonosci istodobno bili priključeni na više hidranata, ali svakako je bilo potrebno osigurati vodu i za naše otočane. U gradskoj luci opskrbu vodom je dosad vršila gradska tvrtka Vodovod d.o.o. Trenutno se razmatraju opcije da tu djelatnost preuzme netko od postojećih naših koncesionara jer Vodovod d.o.o. ne može to više raditi. Opskrba vodom jedna je od osnovnih usluga koju svaka luka mora imati. Brodske i brzobrodske javne linije moraju se opskrbljivati vodom. No i dalje će Vodovod prihodovati od opskrbe brodova vodom, ustvrdio je Knežević.
I dok Lučka uprava i Vodovod traže riješenje problema, stanovnici Poluotoka se, čini se, mogu samo naoružati strpljenjem. Za to vrijeme, umjesto vode dobit će horde kruzerskih turista u centru grada, za koje je gotovo nemoguće utvrditi koliko novca troše, ali kako Knežević tvrdi, donose profit, samo očito ni on ne zna koliki.
