Iako peti grad u Hrvatskoj, s vječnom frustracijom centralizacije svega u prva četiri, Zadar u poduzetničkom smislu nije ni približno na toj razini. Zadar je 10. grad u državi prema dobiti poduzetnika, a 9. prema njihovim prihodima, prema podacima FINE. Prije njega su na ljestvici Zagreb, Split, Rijeka, Velika Gorica, Osijek, Varaždin, Sveta Nedelja, Vukovar, a na desetom mjestu je Karlovac.
Koncentracija i centralizacija
Analiza podataka po gradovima potvrđuje veliku koncentraciju poslovanja poduzetnika, obveznika poreza na dobit, u 10 najvećih gradova koji u ukupnom poduzetništvu RH u 2024. godini imaju udio od 51,2% prema broju poduzetnika, 55,0% prema broju zaposlenih, 65,6% prema ukupnim prihodima, 66,5% prema dobiti razdoblja te 62,4% prema gubitku razdoblja.
Dobrim rezultatima na razini Zagreba najviše je doprinijela - INA d.d., na razini Splita - TOMMY d.o.o., na razini Rijeke – PLODINE d.d., Velike Gorice - LIDL HRVATSKA d.o.o. k.d., Osijeka - ŽITO d.o.o., Varaždina - VINDIJA d.d. Varaždin., Svete Nedelje - MEDICAL INTERTRADE d.o.o., Vukovara – PRVO PLINARSKO DRUŠTVO d.o.o., Zadra – CROMARIS d.d. i Karlovca – PPK KARLOVAČKA MESNA INDUSTRIJA d.d.
Sam Zagreb ima trećinu poduzetnika organiziranih kroz neku od formi trgovačkih društava (53 od 163 tisuće takvih u zemlji), 50% ukupnih prihoda svih poduzetnika (84 od 169 milijardi eura), preko 50% sve dobiti poduzetnika u zemlji (6,5 od ukupno 12,6 milijardi eura) i gotovo 40% od svih zaposlenih u ovom dominantnom obliku poduzetništva (400 tisuća od ukupno milijun u zemlji), što je još jedan snažan pokazatelj centralizacije unutar Hrvatske.
Položaj Zadra oslabljen
Zadarski je položaj, s rezultatima u 2024. bitno oslabljen, prvenstveno zbog pada prihoda i dobiti najvažnijeg ovdašnjeg poduzeća Tankerske plovidbe (koja je ipak ostala u prvoj trojki, a s dobiti i prva). Pa je tako za prošlu godinu Cromaris osvanuo na čelnom mjestu ovdašnjih tvrtki prema prihodima od 114,8 milijuna eura, nadmašivši u trokutu važnih ovdašnjih firmi i Tankersku i Aluflexpack Novi, a izvan tog trokuta je malo tvrtki vrijednih nacionalnog spomena iz ovog kraja.
Takav lanjski Zadar je ipak, s 3.795 poduzeća, peta poduzetnička sredina u zemlji, ali je na devetom mjestu s 1,66 milijardi eura ukupnih prihoda poduzetnika. Lani, kada je Zadar zbog preklanjskih rezultata blistao jer su poduzetnici ostvarili 1,8 mil. eura prihoda i čak 302 milijuna eura konsolidirane dobiti, prema prihodima je također bio 9., ali 3. prema dobiti.
Sada je prema dobiti od 178 milijuna tek osmi (8.), a s 47 milijuna poduzetničkih gubitaka također 8., a sa 131 milijun konsolidirane dobiti je10. Ipak, s brojem zaposlenih kod poduzetnika od 16.353, Zadar je sedmi u zemlji.
Na rezultate utječe i sjedište tvrtki
Valja reći da za Zadar ima i utjehe. Naime, ovakvom računicom prihodi se, ma gdje ostvareni, pripisuju sjedištima kompanija. Kako je većina velikih tvrtki, a u nas su to mahom banke, velike trgovine, te nešto državnih i drugih infrastrukturnih i industrijskih tvrtki koje su preživjele, koncentrirano na Zagreb, rezultat se pripisuje njemu iako se ostvaruje diljem zemlje, pa i ovdje. Također valja reći da je Zadar četvrta ili peta obrtnička sredina u zemlji s brojem obrtnika i kod njih zaposlenih. Ljeti u županiji broj obrtnika naraste i na 14.000, ali se i zimi drže iznad 10.000, od čega ih je većina u Zadru. Konačno, kako smo s uništenjem proizvodnje i industrije, što ratom, a što privatizacijom, postali rentijerska zemlja, ovdje nam rentijerstva ne fali, na čelu s paušalima iznajmljivačima apartmana i soba, kakvih ovdje imamo izniman broj. Tako da uz sve padove na ovim ljestvicama samih poduzeća, Zadar ipak ostaje peti grad u zemlji, a zbog rentijerstva vjerojatno i bogatiji nego što mjerljive računice države pokazuju, jer rentijerske prihode nitko ne kontrolira, već se plaćaju paušali.