Zadarska Kneževa palača od početka svibnja domaćin je izložbenog serijala u kojem se predstavlja bogata povijest i uspjesi svih zadarskih sportskih klubova i saveza. Osim dosadašnjih pet aktivnih izložbi, one o samim počecima sporta u prizemlju Providurove palače, zatim o Krešimiru Ćosiću, košarci i izdavaštvu te o veslanju, u četvrtak su otvorene i dvije nove izložbe iz ciklusa “Zadar kaže DA sportu”. Riječ je o izložbi “Na terenu: nogomet i Zadar” na kojoj je gostovao proslavljeni nogometaš Josip Skoblar, dok je Nino Jerak predstavio izložbu “U mreži vremena - Povijest rukometa u Zadru”, a mi smo tim povodom razgovarali s autoricom koncepcijskog okvira projekta i vršiteljicom dužnosti ravnateljice Narodnog muzeja Zadar Vesnom Sabolić.
Od košarke do sporta u cjelini
Koja je bila Vaša ideja iza ovog ciklusa izložbi i zašto je do njega došlo baš ove godine?
Inicijativa za početak ovog ciklusa izložbi došla je od udruge Dani Krešimira Ćosića, koja nas je zamolila da povodom značajne obljetnice Dana Kreše Ćosića organiziramo izložbu o njemu. Tijekom priprema, spontano se razvila ideja da proširimo priču i obuhvatimo zadarsku košarku, što se činilo logičnim – Zadar je grad košarke. No, kad smo krenuli dublje istraživati povijest sporta u Zadru, shvatili smo koliko je široka i bogata ta priča – uz košarku, Zadar ima iznimno uspješne sportaše u brojnim drugim disciplinama. Kontaktirali smo sportske saveze i klubove te ih pozvali da se uključe. Grad Zadar je prepoznao vrijednost projekta i ustupio nam cijelu Providurovu palaču. Međutim, ubrzo se pokazalo da ni to nije dovoljno za sve sadržaje koje su klubovi željeli prikazati. Nismo željeli nikoga izostaviti, pa smo donijeli odluku da cijelu godinu posvetimo sportu – njegovoj povijesti, uspjesima i ulozi koju Zadar ima u sportskom svijetu, kako na domaćoj, tako i na međunarodnoj razini. Prvu uvodnu izložbu smo postavili na temu povijesti nastanka sporta, kako se sport razvijao i kako je postao toliko značajan. Mogli bismo slobodno reći da je sport jedna od najznačajnijih javnih djelatnosti kojima se najveći broj građana bavi, koji obuhvaća cijele obitelji, od male djece pa do starih ljudi, od kojih mnogi volontiraju u klubovima i oni doista zaslužuju da im se posveti posebna pažnja. Pozvali smo na suradnju sve muzeje, a uključili su se svi zadarski muzeji te Muzej sporta u Zagrebu koji još nije otvoren. Pozvali smo i sve građane koji posjeduju neku građu ili artefakte za koje misle da ih je važno prikazati građanima. Najvažnije je sačuvati građu koju imamo, a bez zadarskih kroničara sporta mi ne bismo mogli ovo napraviti. Mi smo prvi muzej koji se na taj način posvetio sportu i prikazu povijesti zadarskog sporta, ali i svih onih zaslužnika o kojima najmanje znamo. Moram priznati da smo i mi u muzeju bili iznenađeni koliko je Zadar trofejni grad u sportu i koliko u svakom sportu imamo vrlo zapažene rezultate, ali o njima javnost ne zna dovoljno, tako da je ovo bila idealna prilika da kroz ovu izložbu budemo edukativni i pokažemo što sve sport znači, koliko je on značajan za mlade ljude i našu društvenu zajednicu u cjelini.
Tko se od zadarskih sportskih kolektiva dosad odazvao sudjelovanju u ovoj značajnoj izložbi?
Odazvali su se zaista svi – svi košarkaški i rukometni klubovi, veslački klub, sva tri jedriličarska kluba, nogometni klubovi, ali i svi ostali sportski savezi. Niti jedan savez nije odbio sudjelovanje. Uz to, imamo i veliku čast što je projekt prepoznao i podržao Hrvatski olimpijski odbor, što ga je dodatno podignulo na višu razinu, dostojnu sporta i sportaša koje predstavljamo.
Vrijedni artefakti sportske povijesti
Što biste posebno istaknuli kao vrijednu građu koju ste dobili za ovaj ciklus izložbi?
Ima iznimno vrijedne građe, uključujući i onu do koje zasad još nismo uspjeli doći. Primjerice, posjedujemo fotografiju zadarskih veslača s Olimpijskih igara u Parizu 1924., ali je ne možemo prikazati jer su autorska prava preskupa. Srećom, zahvaljujući digitalizaciji i suradnji s drugim muzejima, osobito unutar Europske unije, imamo mogućnost doći do brojnih važnih dokumenata i artefakata. Pritom se posebno ističu stari sportski dresovi – oni pričaju priču ne samo o sportu, već i o gradu, kroz logotipe nekadašnjih zadarskih poduzeća koja su sponzorirala sport. To je neprocjenjiv uvid u društveni i gospodarski život Zadra kroz sportsku povijest.
Treba li Zadar dobiti Muzej sporta?
Apsolutno – Zadar zaslužuje Muzej sporta. Inicijativa je došla s više strana, a prva je potekla od Košarkaškog kluba Zadar, konkretno od njihova kroničara Kreše Butića. No, kako bi se takva ustanova osnovala, mora ispuniti sve uvjete prema Zakonu o muzejima: mora imati prostor, građu i stručni kadar. Građu imamo – klubovi su spremni dati je. Problem je prostor. Narodni muzej Zadar sastoji se od četiri nekadašnja muzeja i već sada se suočavamo s nedostatkom prostora. Ako Grad Zadar prepozna potrebu i osigura prostor, mi ćemo s naše strane pružiti svu stručnu podršku.
Kulturu, sport i turizam treba povezati
Koliko problema stvara činjenica da Grad već dulje nema usvojen proračun?
To je ozbiljan problem za sve, ali najviše za sport, jer je to “živi sustav” – djeca moraju trenirati, natjecanja se ne mogu odgađati. U kulturi je situacija nešto fleksibilnija – možemo odgoditi izložbu ili neki program dok proračun ne bude usvojen. No, ne možemo odgoditi zaštitu muzejske građe, primjerice, što je posebno izazovno za naše Prirodoslovni i Etnološki odjel, koji su već sada pod pritiskom zbog manjka prostora i resursa.
Kako komentirate tvrdnje da Grad premalo izdvaja za kulturu, čak i kad ima proračun, u usporedbi sa sportom?
Kao i svi proračunski korisnici, i mi imamo ambiciozne planove koji nadilaze dostupna sredstva. No, kad razgovaramo sa sportskim klubovima, vidimo da je i njima situacija jednako teška. Smatram da ih ne treba uspoređivati – riječ je o dva različita sustava s različitim potrebama. Ono što bi svakako trebalo poboljšati jest jasnije definiranje javnih potreba u kulturi, kroz transparentne natječaje, kako bi svi kulturni akteri znali u kojem smjeru mogu razvijati svoje projekte. Također, smatram da turizam premalo ulaže u kulturu, iako ima izvorne prihode. Turističke zajednice bi trebale sufinancirati barem one kulturne sadržaje koji su turistički atraktivni. Očekuje se od nas da programe prilagođavamo turistima, a sredstva često nisu osigurana.
Nedostaju prostori
Što Zadru nedostaje da postane ozbiljan kulturni grad u Hrvatskoj i Europi?
Prvenstveno – prostori. Trebamo suvremeni Prirodoslovni muzej jer smo, još od vremena Špire Brusine, u prirodoslovlju među značajnijim gradovima Europe. Nemamo koncertnu dvoranu, ni prostor za operu ili balet – naša djeca nemaju priliku to doživjeti. Imamo iznimne stručnjake i sveučilište, ali bez prostora nema razvoja. Djeca ne mogu odrastati isključivo u virtualnom svijetu. Danas im sport pruža kontakt sa stvarnim svijetom – zbog toga ne smatram da sport dobiva previše sredstava. Treba ulagati u školski sport, a ne samo profesionalni. Ista je stvar i s kulturom – mora biti dostupna svima. Europski fondovi nude priliku, ali potrebno je imati projekte, volju i infrastrukturu. To je jedini način da sport i kultura postanu istinski dostupni svim građanima.
