Zadar je naglo postao junak ovogodišnje turističke predsezone u Hrvatskoj. Dogodilo se to na “premijeri” novog ministra turizma, inače starog znanca od kontinuiteta u samom ministarstvu,kada je kao ministar turizma i sporta Tonči Glavina okupio predstavnike turističkog i povezanih sektora koji su iznijeli dotadašnje brojke i (velika) očekivanja od ove turističke godine.
Očekivanje još jedne rekordne godine
Na sastanku kojem su prisustvovali predstavnici strukovnih udruženja, državnih institucija i tvrtki povezanih s aktivnostima iz sektora turizma, direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić i članovi Turističkog vijeća, ali i predstavnici žurnih službi, Hrvatske gorske službe spašavanja te vatrogasaca Glavina je istaknuo kako su razgovarali sa svim dionicima o aktivnostima za nadolazeći glavni dio turističke godine, a svoje aktivnosti predstavile su i žurne službe, jer su one neizostavna karika u pogledu sigurnosti Hrvatske kao turističke destinacije.
- Nastavljamo graditi naš turizam u smjeru održivosti i cjelogodišnje ponude, što nam potvrđuju i rezultati turističkog prometa koji su 12% bolji u dosadašnjem dijelu godine u odnosu na dosad rekordnu 2023. godinu, rekao je Glavina.
Iznijeta je i statistika prema kojoj je Hrvatsku ove godine do sada posjetilo 3,4 milijuna turista, koji su ostvarili 10,4 milijuna noćenja, odnosno oko 11 posto više nego lani. Sezonu su, kao jako dobru, najavili mnogi pa i predstavnici privatnog sektora, hotelijera, agencija, ugostitelja - Veljko Ostojić iz udruga hotelijera HUT i UPUHH, Jelena Tabak ispred ugostitelja HGK te Tomislav Fain iz UHPA-e, također su iznijeli velika očekivanja od ove turističke godine, za koju su se dobro pripremili i imaju i dobre najave. Posebno je zadovoljstvo iskazano činjenicom da se Hrvatska ovim predsezonskim rezultatima, sve više približava smanjenju sezonalnosti, ravnomjernijem i cjelogodišnjem turizmu. Riječ je o inače našoj najvećoj turističkoj boljki.
Kada je riječ o brojkama turističkih dolazaka, glavni grad, Zagreb, najpopularnije je odredište u Hrvatskoj u dosadašnjoj 2024. godini s 417.828 posjetitelja u ovoj godini. Dubrovnik je odmah iza njega s 303.003 turistička dolaska do sada u 2024. godini. No, ni jedan ni drugi nisu izbili u prvi plan već Zadar!
Podaci sa zaokruženim svibnjem to su samo potvrdili jer smo sa svibanjskih 2 mil. dolazaka (indeks 118) i 7,6 mil. noćenja (indeks 121) u pet mjeseci uhvatili 4,2 mil. (indeks 111) gostiju, a istovremeno je zabilježeno 13,8 mil. sveukupnih noćenja (indeks 112).
Zadar pretekao Dubrovnik
- Među pojedinačnim destinacijama najveći porast turističkih noćenja bilježi Zadar, s rastom od 24% u odnosu na isto razdoblje prošle godine. Ne računajući dnevne posjete putnika s kruzera i ostalih gostiju, podaci sustava eVisitor pokazuju da je Zadar dosad ugostio 160.985 turista, koji su ostvarili 428.052 noćenja. U konačnici s pet mjeseci Zadar je na 453.189 noćenja s čak 217.410 svibanjskih.
To trenutno predstavlja najveći indeks rasta turističkog prometa u Hrvatskoj. Slijedi Dubrovnik s rastom od gotovo 20%, zatim Pula i Medulin s 11%, Zagreb sa 7,5%, te Poreč sa 7% porasta. Posebno je iznenađenje zadarsko preticanje dubrovačkog rasta, umnogome neočekivano.
Naime, Zadar se kada je u pitanju sama Zadarska županija zadnji vraćao i hvatao predpandemijske brojke. Zašto? Zato što su sredine s najkraćim sezonama, uvelike svedenim na srpanj i kolovoz, u pandemiji imale najmanji pad (neke su prošle i bez njega), dok je Zadar u svojoj županiji bio najveći pandemijski gubitnik, zbog najvećih brojki, ali i zbog najduže sezone. Isto to na nacionalnoj razini vrijedi za Dubrovnik s najdužom sezonom u zemlji (Zagreb kao specifičan izuzimamo) i s najvećim i dominantnim udjelom avio gostiju. Tako nam je naš turistički biser pao najviše i najteže se vraćao, odnosno još nije uhvatio predpandemijske brojke. pa se i očekivalo da će rasti najbrže, ali ga je Zadar pretekao. Time je Zadar uzeo i šesto mjesto najposjećenijeg grada u zemlji gdje, iako redovno u takve spada, osim u srpnju i kolovozu, bude osmi. Zadrani bi trebali znati da se u ove brojke ne računaju čak dvije izrazito snažno prisutne turističke pojave u Zadru. Prva su gosti s kruzera koji se ne broje, a Zadar ih je ove godine impresivno pu,n s time da, uz najavljene i dogovorene, imamo situaciju da Lučkoj upravi Zada svako malo “uleti” i neki izvanredni i nenajavljeni. Ne broje se najčešće ni mnogobrojni grupni šetači po povijesnoj jezgri Zadra. Naime mnoštvo njih je samo u prolazima i kružnim turama diljem zemlje u kojima je Zadar, poglavito nakon upisa pod UNESCO, redovita obilazna točka, ali se takvi Zadru ne pišu osim ako su ovdje negdje prespavali. I naravno, izvan ovog, imamo ono o čemu je svojevremeno tada hrabro prvi progovorio naš Tomislav Fain, predsjednik UHPA-e, o mnoštvu ilegalnih i neprijavljenih gostiju (i noćenja), s naglaskom na ovdje razbujali - privatni apartmanski smještaj.
Prva četiri mjeseca dala su najavu, a svibanj potvrdio
Svibanj, koji su prethodno i prije završetka prebrajali, pokazao se očekivano berićetan. Naime travanj je, makar s više od tri milijuna noćenja, prošao uz očekivanih 10-tak posto pada. Ipak, nije toliko pao, pa su se prva četiri ovogodišnja mjeseca mogla svrstati u turističku “pozitivu” sa 6,15 milijuna noćenja, uz rast od 3%. Sada pak govorimo o 121% rasta. Princip je rasporeda blagdana kada s ranim Uskrsom, kao ove godine, skoči ožujak, a padne travanj, ali skoči svibanj, a nadamo se da ne padne lipanj, iako ima takvih naznaka.
No takav težak travanj ovdje je bio berićetniji, pa se Zadarska županija iznimno upisala u taj pozitivan trend, s nadomak pola milijuna noćenja, i 9% rasta u četiri mjeseca, zahvaljujući tome što je u travnju padala zanemarivih 0,05%, pa je sa 7,8% ukupnog turističkog prometa za predsezonu postigla najbolje “prolazno vrijeme”. Istina, ostala je do tada šesta, a ne četvrta, kakva bude na razini godine zahvaljujući ljetu, ali u četiri mjeseca ove godine je ova županija bila vicerekorder rasta. Ovdašnjih 9% rasta nadmašila je do tada samo Dubrovačko-neretvanska županija (13%), a kako vidimo sada se i tu dogodio zadarski skok. Takav predsezonski rast izvrsna je vijest u vremenu kada svi nastoje produljiti sezonu, poglavito za Zadarsku županiju, izrazitije sezonsku od niza drugih, a bolju u tome tek od Šibensko-kninske i Ličko-senjske.
No već tada je “lavovski dio” odrađivao Zadar, kao ključni predvodnik u županiji i tada sedmo najposjećenije odredište s gotovo četvrt milijuna noćenja, odnosno više od pola svega u županiji. Sa 65 tisuća domaćih noćenja Zadar je bio čak 3. najposjećenije odredište našim ljudima, dok je sa 170 tisuća stranih noćenja bio osmi u državi. U svibnju je to i poboljšao, dosegnuvši do 453.189 noćenja, s čak 217.410 svibanjskih. Time je i županija uhvatila 329.320 gostiju i 1.292.321 noćenja pa preskočila Zagreb i postala peta destinacija u zamahu kao svom stalnom četvrtom mjestu.
Evidentno je da Zadar ima adute, središnji položaj na obali s vrhunskom cestovnom vezom glavni je adut, ali poseban prilog stiže iz zraka, jer Zračna luka Zadar zadnja dva mjeseca - udvostručava promet.
No, kao i cijeloj Hrvatskoj, glavni test biti će prolaz za šest mjeseci. naime, kada je u pitanju “špica”, odnosno srpanj i kolovoz, prostora rastu je malo, a većina nas ga u smislu naše kvalitete života ne bi ni poželjela.
A kako u dosadašnjem tijeku godine hoteli odrađuju gotovo pola svega, možda ćemo u stalnom zadarskom plaču (da nam je hotela) dogodine ipak stajati bolje, pa i “zvjezdastije”.
Tko su nam najčešći gosti u predsezoni
Analiza podataka HTZ-a iz sustave eVisitor pokazuje da je, do tog sastanka koji je razotkrio adute Zadra, među turistima bilo najviše domaćih, 831 tisuća ili 4,1 posto više nego lani u isto vrijeme, a ostvarili su i najviše noćenja, 1,9 milijuna ili 2,5 posto više. Ovo su, recimo, i normalni podaci za predsezonu. Na drugom su mjestu naši vječni prvaci, turisti iz Njemačke, kojih je bilo gotovo dvostruko manje nego domaćih, 414,4 tisuća, ali i s 1,6 milijuna noćenja, čime bilježe najznačajniji porasti među top deset tržišta, od 23,6 i 16,5 posto. U međuvremenu sa svibnjem, Nijemci su nadmašili domaće i uzeli 22% svih noćenja.
Treći su Slovenci kojih je došlo 341,1 tisuća ili 8,4 posto više, a ostvarili su 9,2 posto više noćenja ili nešto malo više od milijun, a slijede Austrijanci s 3 posto više dolazaka i 2 posto više noćenja te turisti iz Poljske. Poljaci, koji su niz godina prednjačili rastom, zadnje su dvije bili “zakazali” i okrenuli se sredinama koje su kroz to vrijeme ipak manje dizale cijene od nas. No sad su nas ugodno iznenadili, jer su nakon takvih par godina u velikom plusu od 31,1 posto sa 111,5 tisuća dolazaka i od 30,5 posto s 476,4 ostvarenih noćenja do sada ove godine. I svi ostali u top deset su u plusu s noćenjima u odnosu na lani - UK, BiH, Francuska (iznad 30 posto) te SAD, koje s Kinom predvode top deset dalekih tržišta, koja se, kažu iz HTZ-a, “vidljivo snažno vraćaju”.
