Topliji dani označili su i početak turističke sezone, uz koju dolazi i povećani broj kruzera i kruzerskih putnika u luku Gaženica. Broj kruzerskih putnika stabilno raste posljednjih godina, a iz Lučke uprave Zadar najavili su kako i ove godine očekuju iznimno dobre rezultate.
Uz brojne kritike, iznimno velik profit
- Imat ćemo vrlo sličnu sezonu kao i prošle godine, možda malo više putnika očekujemo jer nam ove godine dolaze malo veći brodovi. Prošle godine smo imali, u odnosu na 170 tisuća iz 2023., strašan skok na 248 tisuća putnika. Prošle godine u zadarsku luku je pristalo oko 220 kruzera, prešli smo magičnu granicu od 200 brodova, a ove godine očekujemo sličan broj putnika, dok će brodova možda biti nekoliko više. Ne očekujemo nešto puno, ali su malo veći, tako da bi krajnji rezultat mogao biti negdje oko 270 tisuća putnika, rekao je Đoni Štambuk, pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar.
Štambuk ističe kako premda kruzerski promet ima brojne kritičare, donosi iznimno veliki profit, koji velikim dijelom nije vezan isključivo za zadarsku Lučku upravu.
- Prihodi su izvrsni, naravno oni opet ovisne o veličini broda, mogu biti od koje tisuće do 15 i više tisuća eura, isključivo za Lučku pristojbu. Ali kada brod dođe u luku, on mora angažirati pilota kojeg će platiti par tisuća eura, zatim mora angažirati turističkog agenta, brodskog agenta koji će mu biti tu, zatim su tu privezi, koncesionaru zgrade terminala se mora također platiti određeni iznos, tu je cijeli niz usluga od skupljanja smeća s brodova, što radi Čistoća, do različitih vrsta otpada, što rade ostali naši koncesionari u određenim kategorijama, ističe Štambuk.
Prema nekim procjenama multiplikativni financijski efekt od kruzerskog prometa iznosi 1:8, odnosno zarada destinacije od takve vrste prometa može doseći i do 8 puta vrijednost procijenjenih prihoda.
Kruzerski putnici troše na destinaciji
- Putnici s kruzera također troše na destinaciju i to su isto dosta veliki iznose, otprilike 50% njih konzumira izlete, koji su rijetko kad jeftiniji od 100 eura, koriste taksije, javni prijevoz, kupuju suvenire, jedu i piju na destinaciji, tako da se i tu može računati na ovaj izrazito visok prihod. Sam prihod Lučke uprave, znači samo jedan taj segment u cijeloj toj priči, iznosi otprilike od 10 do 15 tisuća eura koliko plate Lučku pristojbu, rekao je Štambuk.
Kruzeri zagađuju, ali su pod strogom kontrolom
Štambuk dodaje kako su priče o tome kako su kruzeri veliki ekološki zagađivači u principu prenapuhane, te su za okoliš puno veći problem charteri, jahte i ribarske brodice.
- Naravno da zagađuju, ali s druge strane, vrlo su uređeni i jako ih se dobro kontrolira. Kontrolira ih se preko satelita, njih se prati putem svih sustava, ne samo u Hrvatskoj, nego i na području Europske unije. Veći problem za naše more su neke manje brodice, ribaski brodovi, turističke brodovi i jahte zbog toga što se njih puno manje kontrolira, smatra Štambuk.
Manji kruzeri i dalje u Gradskoj luci
Dio kruzerskog prometa pristaje i u gradsku luku, a tako će, čini se, ostati do daljnjeg.
- Gat u gradu je jako interesantan i on može podjeti nekakve manje kruzere. Napravili smo ograničenja, pa u gradu ne može pristati brod veći od 228 metara, ni s gazom dubljim od 6.9 metara. Ti brodovi u principu imaju manje tisuću putnika, tako da ne rade neki veliki problem. Dapače, na neki način smo rasteretili ostale cestovne dijelove grada, jer autobusi te putnike voze ravno do Pozdrava suncu. Kad je sezona, svuda je gužva, naravno da je tamo isto velika gužva, ali postajemo sve poznatiji i popularniji, imamo dobru infrastrukturu i snalazimo se s tim, a 90% prometa smo i onako prebacili u Gaženicu. Grad mora biti živ, zapravo smatram da bi bila čak i šteta da sad izbacimo život iz grada, kazao je pomoćnik ravnatelja Lučke uprave Zadar.
Zbog problema s pritiskom vode, vodonosci prebačeni u Gaženicu
Prošle godine poduzetnici i stanovnici zadarskog Poluotoka, točnije oni u blizini Pozdrava Suncu, suočavali su se s ozbiljnim problemima zbog smanjenog pritiska vode u cijevima svaki put kada jahte i kruzeri privezani uz obalu započnu punjenje svojih spremnika vode. Ovaj problem, koji traje već duže vrijeme, najviše pogađa ugostitelje, ali i lokalne stanovnike koji ostaju gotovo bez vode u svojim domovima i poslovnim prostorima.
- Pretpostavljam da je ulazna cijev koja ide na Poluotok vjerojatno ograničena, no to je više pitanje za Vodovod. Ono što smo mi napravili je da smo vodonosce koji vodom opskrbljuju zadarske otoke i koji je generiraju najviše problema, prebacili u Gaženicu. Naime, kada se vodonosac priključi vodoopskrbnu mrežu na Poluotoku, ona padne kompletno. Opskrba otočana je vrlo važna, tako da svakako se to mora raditi, ali uspjeli smo naći neko kompromisno rješenje, pa radimo to u Gaženici. Nije idealno mjesto, ali funkcionira za sada i rasterećuje Poluotok. Tu se može opet napraviti puno toga, ali nije samo stvar kruzera, stvar je u tome što cijeli Polutok ljeti postane apartman. Dakle, ako vam dođe 300 ili 400 putnika s jedne strane, a imate par tisuća gostiju koji se ujutro probude i svi se u jednom trenutku žele istuširati, nije neobično da ima problema s vodoopskrbnom mrežom, smatra Štambuk.
Riva neće postati pristanište turističkih brodova
Nakon sanacije gradske rive ona je, zajedno s Obalom kralja Petra Krešimira IV., postala lučko područje, zbog čega su neki građani postali zabrinuti da će omiljena gradska šetnica postati pristanište turističkih brodova. No, Štambuk ističe kako ta bojazan nije opravdana.
- Ne očekujemo da će se tamo uz obalu vezivati brodovi zbog nekih drugih realnih stvari, ali recimo gat koji se i sada koristi, on će svakako biti u službi i turističkog i linijskog prijevoza jer ove godine počinje poveznica s Draženicom, koja će ići s mula na rivi. Mul će funkcionirati i živjeti, dok za ostatak rive, zbog raznih utjecaja i zbog jakih vjetrova koji tamo pušu, ne vidimo načina da riva postane brodska luka, rekao je Štambuk.
Nastavak realizacije važnih projekata
Štambuk je istaknuo kako Lučka uprava trenutno planira i provodi i druge važne projekte. Nakon izgradnje nove putničke luke Gaženica, te nedavne rekonstrukcije zadarske rive, Lučka uprava Zadar u cijelosti je rekonstruirala i modernizirala obje ribarske luke kojima upravlja, svjesna važnosti koju ribarstvo kao gospodarska djelatnost ima u našoj županiji, a trenutno je usmjerena na modernizaciju teretnog dijela. U tu svrhu u pripremi je dokumentacija za projekt “Modernizacija teretne luke Gaženica” koji obuhvaća aktivnosti usmjerene prema daljnjem razvoju, modernizaciji i povećanju kapaciteta teretne luke Gaženica.
U Gaženici se povećava maritimna sigurnost plovidbe
U tijeku su i radovi kojima se produbljuje južni bazen teretne luke Gaženica s obzirom da dubine unutar dijela akvatorija južnog bazena luke Gaženica ne zadovoljavaju zahtjeve u pogledu maritimne sigurnosti plovidbe i pristajanja očekivanih brodova većeg gaza. Područje između vezova 1,2 i 3 predstavlja ograničeni manevarski prostor širine približno 90 metara, gdje su dubine većim dijelom između -13,0 m i -15,0 m, a naglo opadaju neposredno iza pristana na vezu 1 prema obali veza 2 gdje idu i do -4,0 m. Predmetni radovi obuhvaćaju produbljenje južnog bazena teretne luke Gaženica na dvije pozicije, ispred veza 1 i ispred veza 3. Podmorski lučki iskop vrši se do kote -12,50 m u odnosu na geodetsku nulu.
U pripremi je i izvedbena dokumentacija za proširenje ribarske luke u Gaženici odnosno pristupni put i novi manipulativni prostor ribarske luke unutar obuhvata luke otvorene za javni promet. Za zahvat je već izrađen idejni projekt, provedena je ocjena o strateškoj procjeni utjecaja na okoliš te je ishođena lokacijska dozvola.
Lučka uprava Zadar provodi ekološke projekte
Osim navedenih infrastrukturnih radova trenutno su u različitim fazama implementacije više europskih projekata – Interregovi projekti MILEPORT, DIGITPORTS i TRANSPONEXT vezani za digitalizaciju operativnih aktivnosti na područjima kojima gospodari Lučka uprava Zadar, ADRIJOROUTES kojemu je svrha očuvanje kulturne baštine u lukama Jadrana te projekti vezani za zaštitu okoliša poput Izgradnje stanica za kontrolu kakvoće zraka te proširenje postojećih kapaciteta solarne elektrane u putničkoj luci Gaženica. Za kraj spomenimo i projekt CYSCROMS u kojemu Lučka uprava Zadar s ostalim lučkim upravama i MMPI kao glavnim partnerom radi na pojačanju kibernetičke sigurnosti na lučkim informatičkim sustavima u RH.
