U spomen na Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i ove su godine u Ogranku Matice Hrvatske Zadar obilježili Dane hrvatskog jezika...
Deklaracija je nastajala i potpisivana u Matici hrvatskoj u Zagrebu od 11. do 17. ožujka 1967. Trideset godina kasnije, 28. veljače 1997, Zastupnički dom Državnoga sabora RH donio je Odluku o proglašenju spomen-tjedna Dani hrvatskoga jezika u spomen na Deklaraciju iz 1967, a u svrhu promicanja, njegovanja te razvijanja kulture i čistoće hrvatskoga jezika u javnoj uporabi.
Zamisao o održavanju Dana hrvatskoga jezika dao je pokojni akademik Ivo Frangeš na Matoševim danima u Tovarniku 1989. Ovogodišnje Dane hrvatskoga jezika obilježili su 16. ožujka, prikazom 150. knjige iz Matičine edicije Stoljeća hrvatske književnosti. Knjiga donosi izabrane tekstove dvojice autora, Krune Krstića i Adolfa Bratoljuba Klaića.
Tom prilikom, o knjizi su govorili doc. dr. sc. Sanja Baričević i dr. sc. Josip Lisac, professor emeritus. Voditeljica programa bila je Anica Serdarević. U nesklonim im društvenim i političkim prilikama mnogi su hrvatski intelektualci i njihova djela bili zapostavljeni te su afirmirani i stavljeni u središte istraživačkog interesa u posljednjih trideset godina.
O jednom takvom intelektualcu, Kruni Krstiću, može se reći da je bio hrvatski preteča u svemu, kako kaže prof. Lisac, koji je priredio njegove tekstove u ovoj knjizi. Kruno Krstić je, prema prof. Liscu, bio liberalac demokratske misli, preteča oksfordske škole, profesorica Baričević navodi kako su dvojica autora u knjizi predstavljena u okviru uvodnih studija s osvrtom na njihova najvažnija djela gdje su izneseni sudovi o važnosti njihova prinosa te njihovi ljetopisi i bibliografije, a naposljetku je izborom tekstova u knjigu uvršten 21 tekst članaka i studija Krune Krstića te pet jezikoslovnih eseja i pet pripovjednih proza Adolfa Bratoljuba Klaića. Monografija pruža sveobuhvatan uvid u njihovo djelovanje, pa je nezaobilazna pri proučavanju njihovog djelovanja te predstavlja vrijedan prinos u razumijevanju važnosti njihovog mjesta u povijesti hrvatske znanstvene misli i kulture, zaključila je profesorica Baričević. Izabrane tekstove Adolfa Bratoljuba Klaića priredio je akademik Stjepan Damjanović.
DONESENA ODLUKA Ustavni sud: Milanović ne može biti mandatar ni premijer