"Hinkemann" je drama u ekspresionističkom stilu. Na tu je dramu, kao i općenito na umjetnost toga vremena, uvelike utjecao povijesni kontekst u kojem je nastala – situacija za vrijeme Prvog svjetskog rata i poratnog razdoblja, zajedno s revolucijama koje su izbijale. Tadašnja umjetnička djela označavala su svojevrsnu borbu protiv tradicionalne funkcije umjetnosti – njezinog iluzionističkog karaktera. Tako "Hinkemann" označava vapaj za pravednijim društvom izražen prenošenjem duševnog stanja u umjetničku građu te nastoji ispraviti "krivu" sliku društva i prikazati istinu.
Hinkemann je tragični lik koji ne može pobjeći svojoj sudbini. On je ratni vojni invalid kojem je metak u Prvom svjetskom ratu oduzeo muškost te iako je izvukao živu glavu, rat je duševno slomio tog nekad snažnog muškarca.
Njegova nesreća nastavlja se i nakon povratka kući. Iako metci više ne lete pokraj njegove glave, on sukob proživljava unutar sebe. Sve ono što ga je nekad ispunjavalo sada ga je iznevjerilo – žena mu postaje nevjerna, oko sebe ne pronalazi prijatelja, za domovinu je samo još jedna kolateralna žrtva rata, a u crkvi ne nalazi utočište.
"Hinkemann" je alegorija društva u cjelini. U središtu radnje je individualizirani karakter, ali i radništvo, proletarijat, tzv. obični ljudi potlačeni i iskorištavani sukladno političkoj volji i konstelaciji vladajućih stranaka.
Praizvedba je održana 1923. godine u Altes Theatheru u Leipzigu, a na njemačkim se pozornicama izvodila sve do dolaska nacista na vlast 1933. godine. Danas je vrlo popularna i izvodi se u kazalištima diljem svijeta, a ukoliko je još niste pogledali, svakako je prilika da to učinite.
Reprizno igranje će se održati u utorak,16. travnja 2024. godine u 20 sati u Polivalentnoj dvorani Providurove palače.
Dramatizaciju, produkciju i režiju potpisuje Maja Šimić, kostimografiju Mihaela Gregov, a šminku Zrinka Lovrić.
U predstavi igraju: Leo Rogić, Senka Marković, Marijana Marjanović, Renato Pizek, Simona Perić, Ines Fantov, Karla Kresoja i Anica Tomazinić.