Nakon benkovačke potvrde da vino zvano Svrdlovina živi...

U ranu i blagu jesen, kojoj s pravom tepamo kao "babljem ili miholjskom ljetu", kroz maglu što se stirala dolima Ravnih kotara, već se pomalo povlačeći s prvim zracima još vrućeg Sunca, krećemo put Smilčića ka još jednom susretu s Mladenom Anićem spasiteljem autohtone ravnokotarske sorte grožđa i vina Svrdlovine. Povod je što ovog puta možemo govoriti o definitivno spašenoj i u komercijalne vinograde vraćenoj a time za budućnost preživjeloj sorti.

Naime, na ovogodišnjem okašnjelom Vinfestu u Benkovcu ocijenjene su i dvije svrdlovine - ona Bora Vina, Zdravka Žuže uzela je srebro, a Branka Kurije broncu. Definitivno preskromno, makar ona Žužina s 82 boda prolazi kriterij za vrhunsko vino, ali treba i somelijerima vremena da prepouznaju sortu koju osim par iznimki nisu nikad susreli i ne znaju još ocijeniti sortne karateristike, a ipak su drugačije od standardnih najmoćnijih ovdašnjih crnjaka. U međuvrmenu i Zvonko Vlatković i NIkolina Paleka u nizu su prilika ispričali i predstavili ljudima ovu sada spašenu sortu i ponos Kotara.

Sada demantirani navodi "Zelene knjige"

Vratimo se koju godinu u natrag ka struci i kažimo da je u Zelenoj knjizi - Hrvatske izvorne sorte vinove loze, kapitalnom dijelu naših enologa, vinskih genetičara i ampelografa, a koju su uredili prof.dr.sc. Edi Maletić, prof.dr.sc. Jasminka Karoglan Kontić i Ivana Ilijaš, dipl.ing.agr, o Svrdlovini stajalo:

Kategorija ugroženosti: CR, kritično ugrožena

Rasprostranjenost: Gotovo nestala sorta, teško ju je pronaći u vinogradima.

Danas je zastupljena gotovo isključivo u starijim vinogradima u zadarskom zaleđu.

U opisu stoji i:

"Podrijetlo je nepoznato, ali se smatra hrvatskom autohtonom sortom. Sorta je vrlo stara. Uzgoj joj je ograničen samo na područje Ravnih kotara gdje je bila prateća sorta Plavini. Prema dostupnim podacima, služila je za popravljanje kakvoće Plavini i drugim sortama, u prvom redu za povećanje sadržaja šećera, arome i intenziteta boje. Genetska analiza Svrdlovine pokazala je njezin unikatan SSR profil" (Zdunić i sur., 2013).

Kakvoća: Ova sorta nakuplja osrednji sadržaj šećera i kiselina. Grožđe je dobro obojeno i vrlo ukusno.

Praktična iskustva i gospodarska važnost: Nikada se nije prerađivala kao čista sorta, tako da nema podataka o vrijednosti njezinih vina. Izuzetno se dobro nadopunjuje u nasadima s Plavinom. S vegetacijom počinje prilično rano, ranije nego Plavina, pa postoji veća opasnost od kasnih proljetnih mrazova.

Populacija (veličina i trend populacije): Veličina populacije Svrdlovine je u kontinuiranom smanjivanju. Danas se još može naći pokoji stari trs na području zadarskog zaleđa u starim nasadima. Prema posljednjih saznanjima, posljednjih je godina tek jedan proizvođač podignuo novi manji nasad Svrdlovine, koji bi mogao poslužiti i kao matičnjak za repromaterijal. Neke od starih trsova smo zabilježili u vinogradu u Zemuniku Donjem i otuda je razmnožili u kolekciju sorata vinove loze u Splitu.

Slušao priče o Svrdlovini

Ugroženost i mjere zaštite: Sorta je s obzirom na vrlo malu populaciju kritično ugrožena, a osim na području zadarskog zaleđa, zapravo, je se ne može pronaći u proizvodnim nasadima. S obzirom na vrlo ograničenu zastupljenost u vinogradima, smatra se vrijednim sačuvati preostalu populaciju i detaljnije istražiti njezine karakteristike. Sorta se nalazi u nacionalnoj kolekciji u Zagrebu i Splitu i na taj je način zbrinuta od potpunog nestanka. Ipak, sigurnija će zaštita za Svrdlovinu biti nakon što se ova sorta vrati u proizvodne nasade i značajnije rasprostrani na području Zadra ili drugih područja Dalmacije.

Onda se pojavio Mladen Anić

Sa svojih 7 ha vinograda iz smilčićkih Pržina, Vina Figurica Mladena Anića prva su na stol pred kupce stavila zadarsku Maraštinu, pa Crljenak, da bi potom, prebirući po mističnim tragovima prošlosti i zaboravljenim vinogradima Kotara i Bukovice, u život vratili gotovo izumrlu Svrdlovinu iz priča djedova i baka i davnih sjećanja:

- Još dok sam bio dijete, slušao sam priče o svrdlovini kao o nečemu posebnom, kao o našoj autentičnoj sorti koja ničemu drugom nije slična. Mnogo godina kasnije, kada sam se počeo baviti vinarstvom, sjetio sam se tih priča iz djetinjstva i krenuo u potragu.Umnožio je i pomno tražio način kako od nje proizvesti vrhunsko vino i uspjeo, priča Mladen podsjećajući na 2017. godinu kada ju je na zadarskom Wine festivalu predstavio kao - vrhunsko vino.

Ovdje sam nakon što su Žuža i Kutija na Vinfestu, na kojem mi je žao da nisi i ti bio, donijeli svoje Svrlovine. Više hvaljene nego ocijenjene. Dakle sorta je spašena. Tko je još od tebe uzeo?

- Uzeli su još Dražina i Visković makar se on na smotrama još ne pojavljuje i Anđelko Vrsaljko ima svoju koju je našao kod sebe.

Kako je sve počelo?

- Mislim da sam prvu izbacio 2012. ili 2013.

Otkriće u Žegaru

S par svojih panja?

- Ne sa svojom jer u vinogradu smo imali 50-tak panja što je otac posadio a Miljenko Arbanas i on navrćali, ali svi su panji bili različiti. Neka je boba bila srednja, neka kao zrno pšenice, neka krupna. Radio sam neke puteve u Žegaru i s gradonačelnikom Obrovca kod Zelića u Žegaru smo sjeli u avliji pod odrinom i kad sam digao glavu vidim lozu iste loze i lista. Upitam je li to Svrdlovina. Kaže jedan od braće Zelića - nedilje mi prvi koji je prepoznao. Dogovorio sam da ću doći i s te ogromne odrine od 10-tak loza uzeti pupove. Umnožio sam je i posadio 4.000 panja. Poslije sam je našao i u Rašteviću i u Privlaci, Raštanima...

I iz straih priča ?

- Did je uvijek čuvao vino od nje za posebne prilike. Bilo je i u PK Zadru, i Gojko Kasap je radio, ali imali su kao i ja loš bir pa je nisu razmnažali.

I što je dala ove godine?

- Šećer na 21, kiselina na 6, idealna, makar je imam na dvije pozicije i ne da isti rezultat, a i godina je bila specifična. Pa sam od ove s manjim sladorom napravio rosé. Držim je na rodu od 1,5 kg, a ako prijeđe odbacujem dio roda. To je u uvjetima polja, ne krša gdje je puno skromniji rod.

Vino ugodno za piti

I poslana na analizu?

- Prof. Edi Maletić je posalo na analizu koja je potvrdila da je unikatna sorta, a neka genetska sličnost bi bila s Crnim Pinotom, ali nije ista i ima bolju boju.

Barikiraš li je i što su po trebi njena svojstva kao vina?

- Malo barika, tri četiri mjeseca, njoj više ne treba. Kao vino je prije svega ugodna za piti. Ona nema gustoću i ekstraktnost, pa ni težinu nekih sorti a arome su šljiva, borovnica, naša maraška, duhan...Čuva osobine onih naših starih okusa u dobrim izvedbama.

I koliko izbaciš godišnje, prave Svrdlovine, da rosé ne brojimo?

- Bude 1.500 boca.

I je li ode, je li prepoznata?

- Ode za božićne darove, za partnere, po Zagrebu, doktorima, profesorima, ljudima koji su je probali i znaju što je. Po ugostiteljima, s ovim 1:3 napuhavanjem cijena kad bi trebala koštati preko 300 kuna - ništa.

Potom se upuštamo u raspre o našim ocjenjivačima i kako cijene vina pa i Svrdlovinu, pa načinu formiranja cijena u našem ugostiteljstvu, sve one vječne ovdašnje priče što ih je pjesnik nazvao svakodnevne žalopojke...