Crkvica sv. Martina i dvorac Strmić
StoryEditor
ATRAKTIVNA TURISTIČKA DESTINACIJA NA PONOS GRADA ZADRA

DIKLO Mali Pariz reći su mu znali, Božjim vrtićem drugi su ga zvali...

Elitno ljetovalište na sjeverozapadu Zadra poznato je po vilama i privatnim pansionima, lijepim i dostupnim kupalištima...

Zapivajmo jednu kod Granice, Diklo misto Gospe Luzarice. Mali Pariz reći su mu znali, Božjim vrtićem drugi su ga zvali…, riječi su pjesme Rafaela Rafe Matešića, umjetnika i dikljanskog kroničara.

image

U crkvi Gospe Luzarice završila nedjeljna misa o. Franciszeka Kowala

Diklo se kao zasebno naselje 1980-ih uključilo u Grad Zadar. Poznato je po ugostiteljskim objektima poput Taverne, Delfina i dr. Naročito po velikom broju turističkih smještanih kapaciteta u privatnom smještaju te općenito velikom broju turističkih dolazaka i noćenja.

- Diklo danas broji preko 2.000 stanovnika, od kojih je oko 300 domicilnih. Dikljanaca je čak tri puta više u Americi, Australiji, zapadnoj Europi, kazala je fetiva Dikljanka, gospodična Ana.

Jedanaest autohtonih prezimena

Udruga Kveštura godinama je sinonim zadarskih maškara te uprizorenja živih jaslica, božićne priče s fascinantnom scenografijom i kostimografijom...

Po matičnim knjigama rođenih, od 17. pa do sredine 19. stoljeća, kroz Diklo je “prodefiliralo” čak 154 prezimena (izvor: Hrvatsko Rodoslovlje – Dalmacija, naselje Diklo-Zadar). No, ostalo je tek oko 300 do 350 mještana s 11 autohtonih prezimena:

Barešići koji su doselili 1646. godine, Grancarići (1648.), Matešići i Živkovići (1649.), Špalete (1652.), Rimanići (1655.), Markežići (1658.), Milini (1659.), dok su u 19. stoljeću s Velebita doselili Jukići, iz Zatona Peroši i iz Privlake Begonje.

- Diklo se po prvi puta spominje u dokumentima iz 918., u oporuci zadarskog priora Andrije, reći će Rimanić.

Ponovno se spominje u ispravi iz 1063. pod imenom Hyculus, hrvatsko selo kraj Zadra, govori gospođa Milin nakon nedjeljne mise koju je predvodio Poljak o. Franciszek Kowal, župnik Dikla i Kožina.

image

Sugovornik Barešić fotografskog pamćenja

Najvažniji podatak o mjestu Diklu potječe iz 10. st. kad ga je hrvatski kralj Mihael Krešimir II. darovao benediktinskom samostanu sv. Krševana u Zadru. Tu je darovnicu kasnije potvrdio 1067. i hrvatski kralj Petar Krešimir IV. Darovnicu je potvrdio Bela IV. godine 1240. Najveći dio sela bio je u posjedu zadarskih samostana.

Sveti Martin i dvorac Strmić

- Zbog turskih je provala utvrđeno u 17. st. Diklo je stradalo u turskoj provali 1647., rekao je Grancarić.

image

Crkveni trg u Diklu

Dikljanska župa Gospe od Ružarija, ustanovljena je 1646. Župna crkva Gospe od Ružarija sagrađena je 1797., posvećena 1798., proširena 1844., i temeljito obnovljena 2000.. Od vrijednijih sadržaja u crkvi je procesijski križ iz 17. st.

Crkvica sv. Martina smještena je u samom srcu starog Dikla, jugozapadno od župne crkve. Potječe iz 11./12. st. i uklopila se u arhitektonski kompleks dvorca obitelji Strmić iz kojeg se izvisuje srednjovjekovna kula.

image

Na kavi kod Blaslova u kultnom Guamu

Jednobrodna crkvica sv. Petra apostola potječe s kraja 15. st. Kapelica Uzvišenja sv. Križa na mjesnom groblju izgrađena je prema projektu ing. Stipe Vučemilovića iz Dikla, višestruko nagrađivanog vinara. Kapelicu je 1996. blagoslovio zadarski nadbiskup mons. Ivan Prenđa, reći će sugovornik Barešić.

Prema dostupnoj arhivskoj građi iz splitskih novina “Jadranski dnevnik” prva nogometna utakmica u Sukošanu održana je u srpnju 1932.. Bilo je to tijekom održavanja regionalnog Sokolskog sleta kojeg je organiziralo društvo za tjelesno vježbanje Hrvatski sokol.

Tommy i Guam, čuvari plaže u zimskom periodu

image

Kiša i bura pratila priču o Diklu

- Na Sokolskom sletu sudjelovali su i sokolaši iz Dikla koji su u Sukošan doputovali brodom. Kako je Zadar bio pod talijanskom okupacijom njihov brod su na moru u neposrednoj blizini Bibinja zaustavili karabinjeri. Prigodom pretresanja broda došlo je do sukoba u kojem su dikljanski sokolaši pokazali izuzetnu hrabrost, gotovo goloruki suprostavljajući se naoružanim karabinjerima, koji su se morali povući.

- Kako su kasnili, Sukošanci su ih u Porto doru, na rivi u uvali Zlatna luka s oduševljenjem dočekali. Na improviziranom igralištu Lokvica, kod sadašnjeg bifea Hajduk na Jadranskoj magistrali, tom prigodom odigrana je i nogometna utakmica između sukošanskih i dikljanskih sokolaša, ponosno će Matešić, iz plemena poznatih povjesničara, vinara, maslinara…

2.000

stanovnika broji Diklo, od toga 300-350 domicilnih

Diklo je ostalo samo na supermarketu Tommy, a od brojnih ugostiteljskih objekata tijekom cijele godine radi, kažu, bogomdani caffe bar Guam Marka i Božice Blaslov koji su poput “čuvara plaže u zimskom periodu”. Thommy i Guam su zapravo cjelogodišnje žile kucavice Dikla.

- Moramo ih čuvati ka’ oči u glavi, jer di bi mi onda išli po spizu, popili kavu i piće, ćakulali s prijateljima, di, recite di, pita se prijatelj Ante.

Odlagalište otpada prošlost, aglomeracija budućnost

Udruga za očuvanje i promicanje običaja i tradicije Dikla - Kveštura godinama je bila sinonim zadarskih i inih maškara, jedan od zadarskih brendova.

image

Uvala kod spomenika dr. Franji Tuđmanu

Kveštura je “krivac” što se svake godine kod bunara uprizoruju, moglo bi se reči, spektakularne žive jaslice, od obraćanja anđela Gabrijela Djevici Mariji do dolaska Sveta tri kralja s darovima tek rođenom Isusu. Svoj doprinos izuzetno kreativnom projektu, božićnoj priči s fascinantnom scenografijom i kostimografijom daje 20-ak članova Kvešture uz podršku Grada Zadra i gradske Turističke zajednice, govore sugovornici na Zgonu, gdje su športska igrališta i zgrada MO Diklo.

Dikljani 50-ak godina žive nadomak odlagališta otpada Čistoće koje bi se izgradnjom Županijskog centra za gospodarenjem otpada u Biljanima Donjim napokon trebalo zatvoriti i cjelovito sanirati.

- Diklo je u sklopu aglomeracije, izgradnje odvodnje i promijene vodovodnih cijevi, raskopano. Sad je zeznuto zbog prometovanja do kuća a i od Uskrsa počinje turizam. Ali ka’ i sve nakon završetka misec-dva sve će zaboraviti, a komu reći, u uvali kod spomenika dr. Tuđmana raspričao se prijatelj Milin. Nije Kvisko, a ni Ferdo, njih sam u subotu i nedjelju, 25. i 26. veljače 2023., po kiši i jakoj buri odustao potražiti, do nekog drugog puta.

07.03.2023., 18:00h
VELIMIR BRKIĆ
24. travanj 2024 01:11