Ocjepivu protiv humanog papiloma virusa (HPV-a) i dalje su oprečna mišljenja, kako javnosti, tako i struke, stoga smo razgovarali s Lukom Matakom, dr. med. specijalistom ginekologije i porodništva, sveučilišnim magistrom ginekologije i opstetricije i subspecijalizantom ginekološke onkologije, kako bismo roditeljima pružili širu sliku i tako olakšali odluku o tome hoće li cijepiti svoje dijete.
Oko 200 tipova HPV-a
Naime, Humani papiloma virus (HPV) najčešća je virusna infekcija spolnog sustava i velika većina spolno aktivnih osoba aktivirat će infekciju tijekom života.
- Prevalencija HPV-a kreće se od 5 do 70 %, ovisno o promatranoj populaciji, a gotovo 50 % žena imat će HPV infekciju nakon četiri godine od prvog spolnog odnosa. Velika većina virusnih čestica spontano se ukloni tijekom prve dvije godine, međutim virus perzistira i dalje u tijelu, samo što se ne može detektirati budući da ga imunološki sustav suprimira u njegovoj replikaciji. Dakle, to znači da je ponekad teško objasniti je li promjena povezana s HPV infekcijom rezultat novostečene infekcije, reaktivacija stare ili možda autoinokulacija s nekog drugog mjesta u tijelu, započinje dr. Matak i dodaje da se, osim spolnim putem, virus može prenijeti i rukama, primjer je novorođenčad s genitalnim bradavicama koje im prenesu majke s HPV infekcijom.
- Ovi putevi transmisije nisu jedini budući da su HPV čestice pronađene u pupkovini, plodovoj vodi, posteljičnom tkivu, jajnim stanicama, spermijima i sjemenu, stoga postoji mogućnost prijenosa prilikom poroda i prilikom oplodnje jajne stanice, dodaje dr. Matak.
Trenutno je otkriveno oko 200 tipova HPV-a, nastavlja dr. Matak, razlikujemo one tipove koji potencijalno mogu uzrokovati malignu bolest (rak) pa se nazivaju onkogenim, a to su 16,18 (gotovo 70 % svih karcinoma vrata maternice uzrokovani su ovim dvama tipovima), 31,33,45,53, 58 itd.
Za razliku od onkogenih tipova (High risk HPV), postoje i oni niskog rizika (Low risk HPV) koji rezultiraju stvaranjem bradavica, a to su tipovi 6,11,42,43, 44.
- Važno je napomenuti da visokorizični HPV tipovi mogu uzrokovati maligne bolesti vrata maternice, vulve, penisa, glave i vrata te anusa, ističe dr. Matak.
Važnost edukacije
Danas na tržištu postoji nekoliko vrsta cjepiva naziva Cervarix i Gardasil. U Hrvatskoj se trenutno cijepi devetovalentnim cjepivom (Gardasil) i mogu se besplatno cijepiti sve učenice i učenici u osmom razredu. Cijepljenje je od 2019. godine, tumači dr. Matak, ovisno o raspoloživosti cjepiva besplatno i za sve osobe nakon osmog razreda osnovne škole do 25. godina starosti. Cjepivo je registrirano za sve osobe od devete godine starosti na dalje te se može omogućiti i cijepljenje ranije od 14. ili 15. godine, na individualan zahtjev.
- Osim devet tipova sadržanih u devetovalentnom cjepivu ono razvija i križnu reakciju na druge tipove te je time pokrivenost znatno veća, naglašava naš ugledni liječnik.
Međutim, zagrebačka internistica dr. Lidija Gajski (https://hrcak.srce.hr/118548) tvrdi da nepristrana analiza znanstvenih nalaza ukazuje na to da je HPV cjepivo nepotrebno, nedjelotvorno i nerijetko škodljivo. Također, ističe da imamo čak opise teških oštećenja zdravlja, kao i sumnje na povezanost cjepiva i smrtnosti. Dr. Gajski smatra da se iza cijele priče o HPV cjepivu krije interes farmaceutske industrije s čim se dr. Matak nipošto ne slaže.
Istraživanja su pokazala, nastavlja dr. Matak, da je najveći problem u odluci roditelja briga hoće li se povećati promiskuitetnost njihove djece nakon cijepljenja, stoga je vrlo važna spolna edukacija.
- Cjepivo štiti od HPV-a, ali ne i od ostalih spolno prenosivih bolesti koje mogu utjecati na kasniju fertilnu sposobnost djece. Još uvijek nije prijavljena niti zabilježena niti jedna smrt povezana s HPV cjepivom. Ovdje navodim podatke iz najveće baze podataka koja se bavi nuspojavama vezanim za HPV cijepljenje. Žao mi je što dr. Gajski promatra cijepljenje kroz prizmu farmaceutske zarade, nažalost time nanosi štetu ljudima koji su neodlučni u nakani cijepljenja. Ako bismo na taj način promatrali medicinsku struku, ne bismo ostvarili pomake u načinu liječenja, i dalje bismo operirali klasično, ne bismo radili genetsku analizu tumora radi prilagodbe kemoterapijskog protokola itd. Porazna je činjenica što u Hrvatskoj godišnje umire oko 100 pacijentica od raka vrata maternice, a oboli ih oko 300, govori dr. Matak.
- Redoviti ginekološki pregledi svakako se preporučuju, kao i odgovorno spolno ponašanje, ali to nažalost nije dovoljno za zaštitu od HPV-a, zaključuje dr. Matak.
