Najvažniji gosti i potrošači u hrvatskom turizmu predvođeni Nijemcima, Austrijancima, Talijanima, Slovencima i Britancima, u prošloj su godini u Hrvatskoj trošili manje nego prethodnih, čak i ako ih nije došlo manje i nisu kraće boravili, što pokazuje da su se suzdržavali od potrošnje zbog naših cijena. Hrvatska narodna banka (HNB), osim procjene ukupnih prihoda od inozemnog turizma, iznosi i podatke o prihodima po svakoj pojedinoj zemlji. U 13,19 milijardi eura, koliko je od stranih gostiju uprihodovano u hrvatskom turizmu, u devet mjeseci 2024. godine Njemačka, Austrija, Italija, Slovenija i Ujedinjeno Kraljevstvo sudjeluju s više od 50% svih prihoda - Nijemci s 2,98 milijardi, Austrijanci s 1,25 milijardi, Talijani s 1,08 milijardi, Slovenci s 960,7 milijuna i Britanci s 1,04 milijardu eura.
Lanjska potrošnja najvažnijih gostiju
Toliko su, naime, potrošili u prošlogodišnjih devet mjeseci. 2023., u istom razdoblju, Nijemci su, primjerice, potrošili 3,309 milijardi eura, Austrijanci 1,467 milijarde, Slovenci 1,11 milijarde eura. Talijani su iznimka jer su lani potrošili 1,043 milijarde eura, što je više nego u 2023.
Ostajući kod prvih pet zemalja koje nam donose preko 50 % svih turističkih prihoda iz inozemstva, indikativno je da su, osim Talijana, smanjili potrošnju i kad su manje dolazili, ali i kad su povećavali dolaske. Prema podacima eVisitora znamo da smo Nijemaca imali 5,6% manje i da su u noćenjima pali čak 6,3%, pa je pad od 325 milijuna eura u potrošnji od gotovo 10% znatno veći od pada fizičke prisutnosti. Austrijanaca smo isto imali oko 1% manje s padom noćenja nadomak 2%, što ipak nije veliki pad, ali su u prihodima pali gotovo 20% u odnosu na godinu prije.Talijani su bili iznimka, jer ih je došlo manje, a potrošili su više. Slovenci nas u dolascima nisu razočarali jer ih je došlo i noćilo 2-3% više, ali očito su izbjegavali potrošnju koja je pala ispod milijarde eura. Britanaca smo imali više i jedan je to od ohrabrujućih podataka, ali su ipak trošili oko 10% manje.
Tko je trošio više?
Ukupno su ipak gosti u devet mjeseci potrošili 1,7 posto ili 224 milijuna eura više u odnosu na isto razdoblje 2023. godine, ali je indikativno da su u udarna tri ljetna mjeseca, koji čine okosnicu prihoda, potrošili manje za 0,7 posto ili 64,3 milijuna eura. Dakle, rezultat su nam spašavali “ostali”, odnosno set niza zemalja koje nisu toliko značajne za hrvatski turizam koliko temeljnih pet. No, kako je uvijek moguće kazati da je “čaša vode polupuna ili poluprazna” tako je i u ovom moguće gledati pozitivniji aspekt, na tragu nedavnih nam izbora po kojem “nisu sva jaja u istoj košari”, odnosno da se širenjem turizma i prihoda na druge odrađuje i disperzija rizika. Pa smo iz opet iznimno nam važnih tržišta, ali ne toliko snažnih kao prve petorke, imali rast prihoda recimo iz Poljske (20,84 posto), Češke (24,3 posto) i Mađarske (42,31 posto). I tu vrijedi pravilo “da nema pravila” jer smo najdrastičniji pad gostiju imali upravo iz Češke, ali uz izniman rast prihoda, odnosno njihove potrošnje.
Prihodovno, na listi slijede, uz prethodno spomenutu “udarnu petorku”, Bosna i Hercegovina, Poljska, Švicarska, Nizozemska i Češka, s prihodima od 377,5 milijuna eura, 503,3 milijuna, 391,5 mil., 286,2 odnosno 389,4 milijuna. Interesantno je istaknuti da su, konkretno, gosti iz BiH, Poljske, Švicarske i Češke u lanjskih devet mjeseci već potrošili više nego prethodno u cijelu 2023. Time smo zaokružili prvih 10 nam gostiju prema novcima koje ovdje ostave. Iza su i dalje bitne Francuska, Mađarska, Slovačka i SAD, a njihova je potrošnja bila redom 388 milijuna eura, 475,9 milijuna, potom slovačkih 322,9 i američkih 385 milijuna eura. Drastičan pad od gotovo 50% imali su Amerikanci, dok su ostali već u devet mjeseci također nadmašili potrošnju iz 2023. godine.
Oprez sa cijenama je glavna preporuka za 2025.
Čemu bi ovo trebalo služiti ovdašnjim turističkim radnicima? Kao prvo, iz globalnog je kretanja zaključiti da smo u “špicama” sezone postali preskupi, jer smo tada imali manje gostiju i manje zaradili. Generalno, a to ponavlja i ministar turizma Tonći Glavina kao i niz drugih predstavnika institucija, cijene postaju odlučan faktor naših budućih sezona. Naime, upozorenja su nam stizala tijekom godine s niza tržišta, a takve smo ocjene dobili i na najznačajnijem do sad održanom sajmu WTM u Londonu, gdje smo oštro upozoreni na cijene. Konačno, dobili smo podatke o tome koliko su kroz zadnjih nekoliko godina cijene rasle kod nas, a tu smo apsolutni rekorderi kad se usporedimo s konkurentskim, i moćnijim Španjolcima, Talijanima, Grcima, Francuzima. Naravno da našem turističkom sektoru ostaje za konstatirati da su ovdje i cijene najviše rasle u EU, pa i da su nedostatak radnika i rast plaća bili značajni, što je ovdje argument za žaljenje, suprotno vladinom argumentu za pohvaliti se. No, to se naše goste baš i ne tiče i puna im je kapa i njihove inflacije.
