Prosinac je u Zadru, kao i u cijeloj zemlji, razdoblje kada se potrošnja gotovo udvostručuje. Božić kakav danas poznajemo postao je proizvod tržišta, marketinga i navika koje se prenose gotovo automatski, iz godine u godinu. Mnogi žele očuvati emociju blagdana, ali istodobno osjećaju nelagodu zbog konzumerizma i gomilanja suvišnih stvari. U blagdanskoj vrevi lako zaboravimo da svaka plastična kuglica, omot poklona ili višak hrane ostavlja trag koji traje mnogo dulje nego samo jednu božićnu večer. Umjesto gomile jeftinih proizvoda i jednokratne plastike, prednost imaju pokloni s dugom uporabom, lokalno i sezonski proizvedena hrana, reciklirani materijali te ukrasi izrađeni ručno, od prirodnih materijala. Papir koji se reciklira, tkanine, stari novinski listovi ili druge višekratne alternative često su bolja opcija od sjajnog, ne-reciklirajućeg poklon-papira. Kod ukrašavanja doma i božićnog drvca, mnogi savjeti idu u smjeru prirodnih i dugotrajnijih rješenja. Umjesto plastičnih kuglica i lampica koje troše mnogo energije, preporučuju se drveni ukrasi, suhe naranče, grane i drugi prirodni materijali. Također, LED lampice troše manje energije i mogu se koristiti dugi niz godina. Posebnu pažnju valja obratiti i na samu hranu. Planiranje obroka te izbjegavanje prevelikih količina smanjuje bacanje hrane i ambalaže. U promišljanju o ovoj temi korisno je čuti glas ljudi koji se bave okolišem i potrošnjom iz stručnije perspektive. Jedna od njih je Nives Rogoznica, dopredsjednica udruge Eko-Zadar, koja kroz svoje iskustvo i rad donosi jasnije razumijevanje o tome kako nastaje otpad, koliko je estetike u blagdanskim proizvodima i koliko navika nosimo iz djetinjstva, a nismo ih nikada propitali.
Primarna odgovornost na proizvođaču
Koliko se u Zadru stvara otpada tijekom prosinca u odnosu na ostatak godine?
Udruga “Eko-Zadar” ne raspolaže podacima koji bi mi omogućili takvu procjenu. Ali, generalno gledano, želim naglasiti da na pitanje stvaranja otpada gledamo nepotpuno kad ovaj problem svaljujemo isključivo na građanke i građane. Pogledajmo dijagrame proizvodnje i stvaranja otpada u linearnoj ekonomiji koju imamo danas i kružnom gospodarstvu kojemu, barem na riječima, težimo. Odgovornost za nastanak otpada ne leži primarno na građanima korisnicima proizvoda, primarna odgovornost je na proizvođaču; dizajn proizvoda je temelj kružnog gospodarstva. Jednostavan primjer; odete kupiti kutiju keksa. Tko je odgovoran ako se ti keksi nalaze u kartonskoj kutiji omotanoj plastičnim omotom, a onda su još unutra po tri keksa omotana u plastični omot? Kao kupci, možemo izbjeći kupiti baš tako pakirane kekse, ali što je s toliko drugih proizvoda?
Umjetna ili prirodna jelka? Što je održiviji izbor i zašto?
Ni jedno od toga. Ako imamo potrebu ukrasiti dnevni boravak za blagdane, zašto to baš mora biti plastično stablo ili posječeno drvo koje ćemo za tri tjedna baciti? Otkud dolazi ta potreba za božićnim drvcem? Ne, odgovor nije tradicija. Ako me sjećanje služi, prije barem desetak godina, u suradnji Narodnog muzeja Zadar i Kazališta lutaka Zadar održan je prikaz tradicijskog Božića u našim krajevima. Daleko od toga da mislim da bismo trebali replicirati baštinu koja ima izrazite patrijarhalne elemente, ali božićnog drvca tu nije bilo.
Ekološko ukrašavanje
Koje su ekološki prihvatljive alternative za plastične ukrase i lampice?
Ako nismo naklonjeni odustajanju od blagdanskog ukrašavanja, jer možda nismo spremi našem djetetu tako rano početi objašnjavati antikonzumerizam, najjednostavnije što možemo napraviti je pretvoriti ukrašavanje u zabavu; ako nemamo puno vremena, možemo izraditi ukrase od primjerice kartonske ambalaže, to je najjednostavnije. A ako imamo više vremena, postoji more DIY video materijala.
Koji su najpraktičniji načini da smanjimo ambalažni otpad pri pakiranju poklona?
Društvena norma je zapakirati poklon. Ako to ne učinimo, bojimo se da nećemo ispasti dovoljno pristojni. S druge strane, izostat će osjećaj iščekivanja na licu osobe kojoj smo donijeli poklon. Ništa nas, međutim, ne sprječava da poklon vrećice koje smo sami nekad ranije primili ponovo koristimo.
Koji su vaši savjeti građanima za najodrživiji Božić do sada?
Analizirajmo blagdanske oglase i podijelimo svoja razmišljanja u krugu bliskih osoba. Analizirajmo osjećamo li društveni pritisak konformiranja očekivanjima ili običajima. Ako poklanjamo, poklonimo ono što će osobi koristiti. Ako smo žena – odmorimo se umjesto da spremimo još jedan kolač. Ako imamo viška hrane od božićnih obroka, možemo provjeriti kakva su pravila pučke kuhinje i jesu li oni u mogućnosti primiti naš višak hrane. Okolišno uključivo promišljanje ne treba biti još jedan teret u našim životima. Okolišno pozitivni blagdani mogu značiti više odmora za nas; odmora od nepotrebnog kuhanja, spremanja i kupovanja, odmora od odgovaranja na društvena očekivanja.
