Uoči Svih svetih, kada građani tradicionalno ukrašavaju grobove svojih najmilijih cvjetnim aranžmanima, primjetan je rast cijena cvijeća od 20 do 30 posto u odnosu na prošlu godinu, a stručnjaci objašnjavaju da je razlog tomu rast ulaznih troškova, poput goriva, sjemena ili transporta.
Cvjećarska struka, kao i druge obrtničke struke, suočava se s nizom faktora koji utječu na poslovanje - rastom ulaznih troškova, nedostatkom radnika te nelojalnom konkurencijom koja posebice pogađa cvjećarsku struku, kažu u Hrvatskoj obrtničkoj komori (HOK).
Vlada je, kažu, ograničavanjem cijena električne energije pokazala da ima sluha za probleme obrtnika, ali energenti nisu jedina stavka koja utječe na troškove poslovanja. Ističu pritom da su znatno povećane nabavne cijene cvijeća i repromaterijala, troškovi transporta, troškovi rada, a na branšu utjecaj imaju i klimatske promjene odnosno sve češće vremenske nepogode, što se sve odražava na konačnu cijenu cvjetnih aranžmana.
Iz HOK-a podsjećaju i na izmjene Zakona o trgovini koje prema njihovom mišljenju najviše pogađaju baš one obrtnike koji glavnu tržišnu orijentaciju imaju na nedjelje i blagdane, kada ostvaruju većinu prometa.
To su obrtnici koji posluju na grobljima i svetištima vezanima uz crkve te suvenirnicama, koji su poslovno i tržišno orijentirani upravo na dane kada građani u najvećoj mjeri posjećuju ta mjesta - nedjeljama i blagdanima.
Stoga je HOK pozdravio odluku Vlade kojom je blagdan Svih svetih proglašen sajmenim danom na razini Hrvatske.
- Ta odluka je od velike važnosti za nas cvjećare i sve povezane djelatnosti. Mnogi od nas baziraju proizvodnju i poslovanje upravo u odnosu na taj blagdan. U ovom slučaju mogli bismo govoriti ne samo o neostvarenom prihodu već i o velikim gubicima, s obzirom da moramo unaprijed osigurati i potreban materijal, kaže predsjednica Sekcije cvjećara Hrvatske obrtničke komore Edita Merćep.
Nemogućnost rada na blagdan Svih svetih, kako je istaknula, bi bio nenadoknadiv na njih, a za nemali broj značio bi i kraj poslovanja.
- Odluka na ovoj razini stavlja sve hrvatske cvjećare u isti položaj u kojem ne ovise o reakciji svojih jedinica lokalne samouprave i mogu planirati svoj rad. Osobito je važno da se odnosi i na prodavaonice, a ne samo na vanjsku prodaju, kazala je Merćep.
Kupnju na veliko omogućiti samo registriranim poduzetnicima
Iz HOK-a ističu i kako kontinuirano apeliraju da se provode veće kontrole neregistrirane gospodarske djelatnosti, uključujući i kontrolu kupnje repromaterijala na veliko s ciljem suzbijanja nelojalne konkurencije koja ugrožava legalno poslovanje, a šteti i državnom proračunu.
Smatraju da je svrha trgovine na veliko da se omogući obrtnicima i drugima legalnim subjektima ekskluzivno pravo kupovine robe pod povoljnijim uvjetima u odnosu na druge subjekte koji po zakonu nemaju to pravo.
Navode pritom kako veliki problem predstavlja toleriranje kupnje cvjećarskih proizvoda na veliko od strane fizičkih osoba, poljoprivrednih obiteljskih gospodarstava kao i pravnih osoba koje nisu registrirane za poslove cvjećarstva, pod istim uvjetima koje imaju cvjećari kojima je to primarna djelatnost.
Time se, kazali su u Komori, dovodi u pitanje rentabilnost i opstojnost obrtnika cvjećarske struke.
U smanjivanju sive ekonomije mogu djelovati i potpore kojima se osobe koje obavljaju neregistriranu djelatnost potiče da se registriraju i posluju sukladno propisima. Najbolja je zasigurno kombinacija obje vrsta mjera, istaknuli su iz HOK-a.
Smatraju kako se intenzivnijim djelovanjem na suzbijanju sive ekonomije ne smanjuje samo nelojalna konkurencija i ne rješava pitanje podmirenja poreza i drugih obveza prema državi, nego se štite i potrošači i njihova prava koja u području sive ekonomije nemaju mehanizma zaštite.
Uzgoj cvijeća na 210 hektara
Prema podacima iz Obrtnog registra Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, na dan 30. listopada ove godine bilo je 795 aktivnih obrta koji imaju registriranu djelatnost trgovine na malo cvijećem, sadnicama, sjemenjem, gnojivom, kućnim ljubimcima i hranom za kućne ljubimce u specijaliziranim prodavaonicama. Od toga je za 245 obrta to glavna djelatnost.
Aktivnih obrta koji imaju registriranu djelatnost cvjećarsko- aranžerskih usluga ima 556, od čega je za 288 obrta to glavna djelatnost, dok je aktivnih obrta iz djelatnosti uzgoja ostalih jednogodišnjih usjeva u koju spada i uzgoj cvijeća i proizvodnju rezanog cvijeća i cvjetnih pupova 873, od čega je za 45 obrta to glavna djelatnost.
Iz HOK-a napominju kako obrti mogu registrirati jednu ili više djelatnosti, što znači da se isti obrt može pojaviti u više grupa.
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku (DZS) za 2022., proizvodnja cvijeća i ukrasnog bilja odvija se na 210 hektara.
Kada je riječ o proizvodnji cvijeća u sustavu potpora, podaci Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju pokazuju da cvijeće u Hrvatskoj proizvodi 485 poljoprivrednih gospodarstava.
Prema podacima Hrvatske gospodarske komore (HGK), u prvih sedam mjeseci ove godine uvezeno rezanog cvijeća, sviježeg i suženog u vrijednosti od 10,3 milijuna eura, što je rast od 24 posto u odnosu na isto razdoblje lani, a izvoz je iznosio 486,3 tisuća eura i manji je za 0,5 posto. (Hina)
