Povratkom na zimsko računanje vremena razdoblje više tarife za obračun električne energije je od 7 do 21 sat, dok se po nižoj tarifi obračunava od 21 sat do sedam sati ujutro.
Vraćanjem sata sunce će ranije izlaziti, ali i zalaziti pa će biti manje svjetla u popodnevnim satima.
Nekada je vraćanje na zimsko računanje vremena bilo povezano i s obveznim korištenjem dnevnih ili kratkih svjetala na vozilima, ali je izmijenjenom zakonskom odredbom obvezno korištenje dnevnih svjetala datumski određeno od 1. studenog do 31. ožujka.
Prelasci s ljetnog na zimsko računanje vremena, koje u svijetu primjenjuje više od 100 zemalja a ovisi o njihovom geografskom položaju, u Europskoj uniji su već duže predmet rasprava, no odluka o jedinstvenom računanju vremena nije donesena.
Europski parlament je u ožujku 2019. godine podržao prijedlog Direktive kojom se od 2021. na razini EU-a ukida polugodišnje pomicanje sata, a zemljama članicama prepušta se odluka o odabiru ljetnog ili zimskog računanja vremena.
Međutim, Vijeće EU nije usvojilo konačnu odluku, pa se praksa pomicanja sata nastavlja.
U Hrvatskoj je regulacija vremena uređena Uredbom Vlade, prema kojoj će zimsko računanje vremena trajati do 30. ožujka 2025. godine, kada pomicanjem kazaljki za jedan sat unaprijed ponovno počinje ljetno računanje vremena.(Hina)
