Godina 2026. donosi raznolika očekivanja za građane Hrvatske. S jedne strane, najavljeno je povećanje minimalne plaće koje će poboljšati životni standard najslabije plaćenih, dok s druge strane dolaze poskupljenja ključnih usluga poput dopunskog zdravstvenog osiguranja, struje i, primjerice, vode u Zadru. Hrvatsku očekuju brojni događaji i izazovi, a ekonomisti, zbog našeg ulaska u OECD, predviđaju umjeren rast BDP-a uz još uvijek stabilnu inflaciju.
Povećanje minimalne plaće za 80 eura
Vlada je donijela Uredbu o visini minimalne plaće za 2026. godinu, prema kojoj će bruto minimalac iznositi 1.050 eura. To predstavlja povećanje od 80 eura ili 8,2% u odnosu na 2025. godinu. Ova odluka primjenjivat će se od 1. siječnja do 31. prosinca 2026.
Povećanje je rezultat pregovora socijalnih partnera, a vladajući su istaknuli da je riječ o primjerenom iznosu koji uzima u obzir gospodarski rast i inflaciju. Hrvatska se ovim pomakom svrstava u srednju skupinu zemalja EU po visini minimalne plaće. Sindikati su tražili i veće povećanje minimalne bruto plaće na tisuću sto trideset eura, ali to im nije prošlo. Ipak su na kraju pozdravili i ovaj rast kao korak naprijed. Za radnike to znači veću neto plaću, posebno u sektorima poput trgovine, ugostiteljstva i graditeljstva, gdje je minimalac čest.
S druge strane, poslodavci upozoravaju da će povećanje dodatno opteretiti njihove troškove te pozivaju na nužne kompenzacijske mjere, poput poreznih rasterećenja, kako bi ovaj rast minimalca bio održiv te kako ne bi mali poslodavci bili na velikom udaru. Ukupno, ova promjena će možda utjecati na stotine tisuća zaposlenih i doprinijeti smanjenju siromaštva, ali isto tako dovest će do novih šokova u poslovanju, posebice malih poduzetnika, pa se očekuje da se usklade interesi radnika i poslodavca.
- Brzi izračun povećanja minimalne plaće otkriva nešto što se rijetko spominje u političkim govorima i naslovima – da stvarni dobitnici ovog povećanja nisu radnici, nego država. Na prvi pogled, povećanje bruto minimalca za 80 eura djeluje kao dobra vijest. No, kad se pogleda stvarni obračun, postaje jasno da su efekti bitno drukčiji od onoga što političari javno tvrde, komentirali su iz Udruge Glas Poduzetnika tvrdeći kako će dobar dio bruto povećanja na kraju otići u državnu blagajnu a ne u džepove građana.
Poskupljuje dopunsko zdravstveno za 62%
Uz sve to, jedna od najkontroverznijih promjena u ovoj godini je značajno poskupljenje police dopunskog zdravstvenog osiguranja HZZO-a. Od 1. siječnja 2026. godišnja premija rast će sa 111,49 eura na 180 eura, što je povećanje od oko 62%. Mjesečno, to znači prelazak sa 9,29 na čak 15 eura.
HZZO objašnjava da cijena nije mijenjana od 2013. godine, a troškovi zdravstvene zaštite su znatno porasli. Poskupljenje će, kako kažu, omogućiti bolju pokrivenost specijalističkih usluga u javnom zdravstvu. Međutim, građani masovno raskidaju police te se sve više okreću privatnim osiguravateljima koji im nude realno bolje usluge privatnog liječenja za približno iste novce.
Proširenje prava na besplatno dopunsko zdravstveno
Uz to, proširuju se prava na takozvano besplatno dopunsko osiguranje, pa je cenzus je povećan te će time više umirovljenika i ljudi s niskim prihodima ostvariti oslobođenje od plaćanja iz državnog proračuna. Ipak, za ogromnu većinu zaposlenih ovo predstavlja dodatni udar na njihov džep u vrijeme kada inflacija još uvijek pritišće svakodnevne troškove, a građani se sve više pitaju kuda ide sustav HZZO-a koji je i onako u ogromnim dugovima.
Zadranima veća cijena vode
U Zadru i okolici građane očekuje povećanje cijene vodnih usluga od približno 20% za prosječno kućanstvo, počevši od 1. siječnja 2026. Ovo je prvo poskupljenje varijabilnog dijela cijene još od 2005. godine. Iz Vodovoda ističu da je korekcija nužna zbog rasta troškova poslovanja, velikih EU projekata i proširenja sustava na sve tvrtke u Zadarskoj županiji. Bez povećanja, stabilno poslovanje ne bi bilo moguće. Odluka je na javnom savjetovanju, a do 30. lipnja 2026. morat će se utvrditi jedinstvena cijena za šire područje. Građani su svakako nezadovoljni, posebno nakon nedavnih poskupljenja odvoza smeća, ali Vodovod naglašava da su ulaganja u infrastrukturu ključna za kvalitetu usluge.
Hrvatska se pridružuje klubu bogatih zemalja
Osim pitanja za opći standard građana, jedan od najvažnijih političkih i gospodarskih događaja u 2026. godini bit će pridruživanje Hrvatske Organizaciji za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), poznatoj kao “klub bogatih zemalja”. Prema najavama Plenkovića, članstvo bi trebalo biti formalizirano u prvoj polovici 2026. godine, nakon što Hrvatska ispuni preostale obveze do kraja 2025. što se ponajviše odnosi na reforme u korporativnom vođenju državnih tvrtki odakle bi se trebali maknuti politički postavljeni direktori i upravitelji.
OECD okuplja 38 najrazvijenijih demokracija svijeta i promiče najbolje prakse u gospodarstvu, upravljanju i reformama. Ulazak će donijeti veću privlačnost za strane investicije, bolji pristup povoljnim zajmovima i jačanje međunarodnog položaja Hrvatske. To je, prema vladajućima, završni korak nakon ulaska u europodručje i Schengen kojim bi se trebale zaključiti cjelokupne euroatlantske integracije.
Ekonomisti ističu da će članstvo potaknuti održivi rast, privući kapital i pomoći u pripremi za razdoblje nakon EU fondova. Ovo je prekretnica koja Hrvatsku svrstava uz bok najrazvijenijih zemalja.
- Hrvatsko gospodarstvo bilježi značajan rast iznad europskog prosjeka, a ulazak u OECD može dodatno unaprijediti investicijsku klimu i privući veći broj stranih ulaganja. OECD članstvo šalje snažan signal međunarodnim investitorima da je zemlja posvećena reformama, većoj produktivnosti i usklađenosti s najboljim globalnim praksama, što dugoročno može potaknuti rast i konkurentnost, optimistično je rekao jedan og glavnih ekonomskih stručnjaka u OECD-u Alvaro Santos Pereira, na nedavnoj konferenciji o pristupanju Hrvatske.
Svjetsko prvenstvo u nogometu
Kad je riječ o zabavama i manifestacijama, 2026. ponovo će aktualizirati najvažniju sporednu stvar na svijetu. Svjetsko prvenstvo u nogometu donijet će najveće promjene u povijesti prvenstva i već sada je jasno da nas očekuje turnir kakav još nismo vidjeli. Prvi put domaćini će biti tri države - SAD, Kanada i Meksiko, a natjecanje će se igrati u 16 gradova diljem Sjeverne Amerike. Najveća novost je proširenje turnira na 48 reprezentacija, umjesto dosadašnje 32. To znači i rekordne 104 utakmice, u usporedbi s 64, koliko ih se igralo u Kataru 2022. Reprezentacije će biti podijeljene u 12 skupina po četiri momčadi, a u nokaut-fazu će se plasirati 32 ekipe.
Europske reprezentacije, uključujući i Hrvatsku, očekuje zahtjevan kvalifikacijski ciklus, ali i turnir na kojem će iskustvo igranja velikih utakmica biti iznimno važno. Produženi format ostavlja više prostora za pogrešku u skupini, ali i zahtijeva širu i fizički spremniju momčad. Kod nas se već pomalo osjeća navijačka groznica koja će Hrvatsku zasigurno ponovo preplaviti.
Kad sagledamo sve važne događaje koje donosi 2026. jasno je kako je ne možemo olako označiti kao tešku i izazovnu, a niti kao laku i povoljnu godinu. Možda će nam na početku godine, unatoč povećanju minimalne plaće, teško pasti veća izdvajanja za dopunsko zdravstveno ili u Zadru za vodu, komunalije i slično, no vjerojatno ćemo na te troškove brzo zaboraviti kad nam na ljeto dođe svjetsko prvenstvo, pa nam glavna preokupacija postane kad Hrvatska igra. Još kad se sjetimo da ćemo ući u prestižni OECD, onda će svaki Hrvat, a posebno Dalmatinac, moći biti sretan kad vidi kako ugodno i lagodno živimo od turizma...
