Iznos bi se trebao kretati između 15 i 50 centi i razlikovati se prema volumenu i materijalu, ističu u zajedničkom priopćenju Platforme potpisnice: Zelena akcija, Zelena Istra, TerraHub Croatia, Udruga Tatavaka, Eko-Zadar, Udruga za nezavisnu medijsku kulturu i Institut Plavi svijet.
Prema prijedlogu Uredbe o naknadi gospodarenja otpadom i povratnoj naknadi koju je Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije uputilo u javno savjetovanje navodi se da će se povratna naknada za ambalažu od pića povećati sa sedam na deset centi od 1. siječnja sljedeće godine, no okolišne organizacije smatraju da takav porast naknade ne prati inflaciju ni porast cijene življenja općenito te napominju da je u Hrvatskoj povratna naknada za ambalažu od pića već godinama najniža u EU.
U prijedlogu je, kažu, sporan i jednako malen iznos naknade koji vrijedi za ambalažu svih volumena i neovisno o materijalu - novi bi iznos naknade trebao biti formiran uzimajući u obzir materijal i volumen ambalaže.
Okolišne organizacije ocjenjuju da uspješnost povrata jednokratne ambalaže za pića u Hrvatskoj zadnjih 20 godina, nažalost, ne leži u ekološkoj osviještenosti pojedinaca ili ekonomskoj motivaciji potrošača pića za povrat, već u lošoj ekonomskoj situaciji te da povrat boca ljudima bez formalnih izvora prihoda predstavlja izvor za preživljavanje.
Za ilustraciju, navode da je od 2005. naknada iznosila sedam centi (50 lipa). Tada je kruh koštao otprilike 80 centi (oko 6 kuna), odnosno za jedan kruh potrebno je bilo skupiti otprilike 12 boca. Sada prosječna cijena bijelog kruha u Hrvatskoj iznosi 1,41 euro, što znači da je za jedan kruh potrebno skupiti otprilike 20 boca. S predloženim "povećanjem" na 10 centi, osoba bi za jedan kruh morala skupiti 14 boca, navode okolišne organizacije.
"Iz ove jednostavne računice vidljivo je kako porast naknade ne prati inflaciju i porast cijene življenja općenito, a danas je život za one na margini puno teži", naglašavaju.
Također ističu da povratna naknada, kao model odvojenog prikupljanja otpada, garantira veću stopu prikupljanja otpadne ambalaže od pića i omogućuje kvalitetnu sirovinu za recikliranje plastike.
Osim toga, dodaju, bitno je imati na umu da u ovom sustavu ne dolazi do udara na džepove građana, jer povratak ambalaže znači i povratak plaćenog iznosa za bocu.
Budući da bi iznos naknade trebao bi biti postavljen na temelju socio-ekonomskih uvjeta Hrvatske, pozivaju građane i građanke da se uključe u javno savjetovanje o povratnoj naknadi te da zatraže veći iznos. (Hina)
