Hrvatska nije izoliran slučaj, već dio šireg europskog trenda, iako cijene u zemlji ostaju neproporcionalno visoke u usporedbi s nekim susjednim državama, a naši građani koji žive blizu slovenske ili talijanske granice sve češće odlaze u susjedne države po osnovne namirnice. Slovenske inačice Eurospina i Lidla, nude niže cijene mnogih proizvoda, od mliječnih proizvoda do mesa, voća i povrća. Slično tome, u Italiji su cijene tjestenine, ulja i konzerviranih proizvoda povoljnije nego u Hrvatskoj. Oni koji su iskusili kupovinu namirnica u Austriji, također komentiraju kako su cijene i kvaliteta proizvoda često bolji nego u Hrvatskoj. S obzirom na to da euro vrijedi jednako u svim zemljama eurozone, razlike u cijenama, ali i kvaliteti postale su još očitije.
Rast inflacije
Inflacija se može definirati kao kontinuirani rast opće razine cijena proizvoda i usluga tijekom vremena. Glavni razlozi rasta inflacije, koji uključuju globalne poremećaje poput pandemije COVID-19 i geopolitičke krize, poput rata u Ukrajini, poremetili su lance opskrbe i povećali cijene energije i sirovina te značajno utjecali na cijene hrane diljem svijeta. Neki od njih su uvođenje eura (iako nam je Vlada obećala da se to neće dogoditi, prijelaz na euro u Hrvatskoj početkom 2023. godine doveo je do zaokruživanja cijena na više iznose, što je dodatno opteretilo građane), povećanje troškova energije - energenti poput plina i goriva postali su skuplji, što je podiglo troškove proizvodnje i transporta hrane, tržišna manipulacija - mnogi građani tvrde da trgovački lanci koriste situaciju kako bi povećali profit, što dodatno potiče rast cijena, lokalne politike - porezna politika i regulative mogu značajno utjecati na cijene. Povećanje PDV-a na određene proizvode ili smanjenje subvencija za poljoprivredu mogu dovesti do izravnog povećanja cijena u trgovinama.
Zašto je hrana jeftinija kod europskih susjeda?
Mnogi građani ističu kako su cijene hrane u susjednim državama, poput Slovenije i Italije, znatno povoljnije. Iako su ove zemlje također pogođene inflacijom, razlike su očite. Glavni razlozi uključuju efikasniji nadzor cijena - vlade tih zemalja provode strože kontrole nad trgovačkim lancima i sprječavaju neopravdano povećanje cijena osnovnih namirnica, veće subvencije - poljoprivreda u zemljama poput Njemačke i Austrije snažno je subvencionirana, što omogućava niže cijene proizvoda na tržištu i veće tržište - veće i razvijenije ekonomije, poput Njemačke, imaju snažniju konkurenciju među trgovcima, što pomaže održavanju nižih cijena.
Je li bojkot rješenje?
Građani Hrvatske sve glasnije traže promjene, a bojkot 24. siječnja samo je prvi korak u njihovom kolektivnom pokušaju da pokažu trgovcima kako je potrebno djelovati pravedno i odgovorno. Iako bojkot možda neće odmah rezultirati smanjenjem cijena, on šalje jasnu poruku - potrošači su spremni koristiti svoj glas i moć kako bi zaštitili svoje interese. Za dugoročna rješenja potrebne su strateške promjene, uključujući veće subvencije za poljoprivredu, strože kontrole cijena i jačanje konkurencije među trgovačkim lancima. Do tada, građani će i dalje tražiti povoljnije opcije, bilo kroz bojkot ili odlaskom u trgovine preko granice.
Poražavajuća analiza
Nenad Bakić analizirao je rast cijena hrane u Hrvatskoj u usporedbi s EU od kraja 2020. godine, pokazujući da su cijene hrane u Hrvatskoj porasle znatno više nego u prosjeku EU-a. Primjerice, kruh je u EU poskupio 35%, dok je u Hrvatskoj rast cijena iznosio 61%, što je 26% više. Ukupno, hrana i pića u Hrvatskoj poskupjeli su 45%, dok je službena inflacija u istom razdoblju bila 28,9%.
Bakić ističe da je razlika u poskupljenju hrane u odnosu na EU još i veća, ako se pića isključe iz izračuna. Zanimljivo, proizvođačke cijene u Hrvatskoj rasle su sporije nego u EU, što otvara pitanje kako je došlo do tako značajnog porasta potrošačkih cijena?
Zaključno, Bakić ironično napominje da građani mogu prilagoditi svoje prehrambene navike, prelaskom na jeftiniju hranu poput peradi i industrijskih pića, ali to ima dugoročne negativne učinke na zdravlje, kao što su povećana potrošnja lijekova za dijabetes i ostale bolesti.
Projekt “Ručak za 5 eura”
U svijetu gdje cijene stalno rastu i gospodarske nesigurnosti postaju sve izraženije, Maja Jalšovec, poznata kao bivša natjecateljica popularnog kulinarskog showa MasterChef, pronašla je jedinstven način kako pomoći svojim pratiteljima da kvalitetno jedu, a da pritom ne potroše mnogo. Njezin projekt “Ručak za 5 eura” brzo je stekao popularnost na Instagramu, gdje Maja redovito dijeli iznimno pristupačne recepte. Maja nam je otkrila kako inflacija utječe na njen projekt i koje korake poduzima kako bi se prilagodila novonastalim okolnostima, te kako komunicira s pratiteljima kako bi optimizirala svoje recepte i strategije kupovine.
- Pošto već dvije godine snimam obroke od 5 eura, u rujnu sam napravila usporedbu cijena u istom lancu trgovina s istim namirnicama i uočila sam da su cijene bile za otprilike 10% više u odnosu na prethodnu godinu. S druge strane, kada pripremam jela od 5 eura, obično kupujem jeftine namirnice ili one čije su cijene zamrznute od strane vlade, stoga one možda nisu najbolji primjer ni uzorak za analizu razlika u cijenama, priča Maja.
- Jela sve češće sadrže manje mesnih proteina, pa sam primorana okrenuti se proteinima iz mahunarki. To nije nužno loše, ali mnogi ljudi na ovim prostorima još uvijek smatraju da pravi ručak mora uključivati meso. Meso se svakako jednostavnije priprema i brže je gotovo, dok mahunarke, ako želite malo kreativnije okuse od običnog variva, zahtijevaju više posvećenosti, a većina ljudi, nažalost, nema vremena za to. Također, više si ne mogu priuštiti stalno kupovati tjesteninu ili kruh, pa ih sada sama izrađujem, odnosno pečem, što, iako nije loše, ipak uzima puno vremena, nadodaje.
Trenutna situacija nam otvara prostor za pametniju i zdraviju prehranu.
- Ljudi odlično reagiraju na serijal od prvog dana, što me iznimno veseli. Evo, baš jučer sam dobila poruku od jedne žene koja je zajedno s prijateljicama prihvatila izazov i sada se “natječu” tko će jeftinije, a raznovrsnije jesti. To me toliko razveselilo da nemam riječi. Obroci za 5 eura nisu nastali kao inat cijenama, iako se tako mogu protumačiti, ali su prvenstveno proizašli iz moje želje da pokažem kako se i s malo novca može postići mnogo i da naša prehrana ne mora biti ograničena samo na kruh i šunku za doručak te meso i krumpir za ručak. Većina nekih “zaboravljenih”, a zdravih namirnica je itekako pristupačna, upravo zato što nije tražena. Naravno da postoji veliki prostor koji se mora adresirati kako bi cijene namirnica bile održive, ali isto tako i kod svakog od nas postoji prostor za pametniju i zdraviju prehranu, nadodaje.
Dosjetljivi trgovci
Uoči planiranog bojkota trgovina zakazanog na današnji dan, 24. siječnja 2025., trgovački lanci nalaze načine kako odgovoriti na građanski prosvjed protiv rasta cijena. Građani su pozvani da tog dana ne kupuju u trgovinama kako bi izrazili svoje nezadovoljstvo. Međutim, neki trgovački lanci, najavili su dodatne popuste za taj dan, nudeći 20% popusta na sve račune iznad 25 €, što je izazvalo mješovite reakcije među potrošačima. Neki kupci su izrazili želju da iskoriste popust, dok drugi ostaju predani bojkotu. Kao odgovor na zahtjeve kupaca, tvrtka je odlučila produžiti akciju na subotu, 25. siječnja, omogućujući time kupcima da sami odluče hoće li sudjelovati u bojkotu ili iskoristiti ponuđene popuste. Trgovina je naglasila da su akcije planirane unaprijed i da datum akcije nije bio odabran kao reakcija na najavu bojkota. Vjerujete li trgovcima?
