Trenutno stanje pročišćavanja otpadnih voda u Hrvatskoj na niskoj je razini u usporedbi s većinom zemalja EU-a. Hrvatska mora značajno uložiti u komunalnu infrastrukturu i značajno primijeniti načela akcijskog plana kružnog gospodarstva na području pročišćavanja otpadnih voda, kaže se u članku koji potpisuju autori s osječkog Građevinskog i arhitektonskog fakulteta Marija Šperac, Dino Obradović i Luka Juretić.
Najveću priključenost stanovnika na sustav javne odvodnje u EU ima Danska, 92 posto, a slijede je Belgija, Finska i Švedska s između 80 i 90 posto priključenog stanovništva.
Hrvatska ima najmanju priključenost, a jedva za jedan postotak bolju ima Rumunjska. Rumunjska je 2009. godine imala 43 posto priključenosti stanovništva na sustav javne odvodnje, da bi do 2020. taj postotak povećala na 56 posto.
Pročišćavanjem otpadnih voda u Hrvatskoj je obuhvaćeno 1.842.884 stanovnika, koji su priključeni na 195 aktivnih komunalnih uređaja za pročišćavanje.
Na vodnom području rijeke Dunav prevladava drugi stupanj pročišćavanja, a na jadranskom vodnom području prethodni stupanj pročišćavanja s podmorskim ispustom. Postoji još 18 izgrađenih uređaja za pročišćavanje koji nisu u funkciji, kaže se.
U Hrvatskoj više od 5,3 tisuća naselja ima manje od po 500 stanovnika i u njima zajedno živi oko 800.000 stanovnika. U tim naseljima je vrlo teško uspostaviti organizirano centralno pročišćavanje otpadnih voda, ističe se.
Isto tako problem u Hrvatskoj je dosta stara kanalizacijska infrastruktura. U velikim gradovima dijelovi kanalizacijske mreže stariji su od 50, pa i 70 godina. Takva mreža traži velika ulaganja da bi se osigurao odvod otpadnih voda na uređaj za pročišćavanje, kažu autori i napominju da je pročišćavanje otpadnih voda prije ispuštanja u okoliš nužno radi zaštite okoliša, očuvanja kakvoće voda i zaštite ljudskog zdravlja. (Hina)
