Europska komisija potvrdila je u srijedu pozitivnu preliminarnu ocjenu petog, dosad najvećeg, hrvatskog zahtjeva za plaćanje u iznosu od 821,7 milijuna eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost.
Nakon ocjene zahtjeva za plaćanje podnesenog 15. travnja 2024. godine, Komisija je preliminarno zaključila da je Hrvatska u zadovoljavajućoj mjeri ostvarila 25 ključnih etapa i 12 ciljnih vrijednosti utvrđenih u Provedbenoj odluci Vijeća za peti obrok bespovratnih sredstava i prvi obrok zajma.
Peti zahtjev obuhvaća ukupno 25 ključnih etapa i 12 ciljnih vrijednosti.
Njime su obuhvaćene reforme u područjima koja uključuju praćenje i razvoj politike turizma, procjenu regulatornog učinka, upravljanje sudskim predmetima, transparentnost i etičke standarde u javnim institucijama, nadzor financijskog sektora, javnu nabavu, obrazovni model u osnovnim i srednjim školama, sustav socijalne skrbi, ostvarivanje prava osoba s invaliditetom, upravljanje zdravstvenim sustavom i energetsku obnovu.
Zahtjev obuhvaća i važna ulaganja u poslovno okruženje, vodoopskrbu, infrastrukturu za otpadne vode, proizvodnju i upotrebu biogoriva u prometu, energetsku i poljoprivrednu infrastrukturu, razvoj infrastrukture za širokopojasni pristup, kibernetičku sigurnost i digitalnu tranziciju u javnoj upravi.
Reforme i ulaganja potaknut će pozitivne promjene za građane i poduzeća
Komisija ocjenjuje da će 15 reformi i 16 ulaganja potaknuti pozitivne promjene za građane i poduzeća u Hrvatskoj u područjima digitalizacije, javne uprave, održivog prometa, upravljanja vodoopskrbom i javnom odvodnjom, turizma, pravosuđa, obrazovanja i zdravstva.
Glavne mjere u ovom zahtjevu za plaćanje između ostaloga uključuju otporniji i financijski održiviji zdravstveni sustav.
Komisija navodi da je Hrvatska je dovršila funkcionalnu integraciju devet bolnica kojima upravlja država. Očekuje se da će smanjenje broja prijema u akutni stacionarni bolnički odjel i veća pažnja prema svakodnevnim bolničkim uslugama dovesti do financijski održivijeg zdravstvenog sustava. Reformama će se poduprijeti prelazak Hrvatske na otporniji, financijski održiviji, pristupačniji i više uključiv zdravstveni sustav, u skladu s ciljevima europske zdravstvene unije.
Također je predviđena uspostava jedinstvene kontaktne točke za sve usluge internetske javne službe za korisnike. Hrvatska je uspostavila centralizirani sustav za učinkovitiju potporu korisnicima internetskih javnih usluga u interakciji sa svim javnopravnim tijelima u Hrvatskoj. Time se usklađuju usluge internetske službe za korisnike u javnopravnim tijelima i uključuju povratne informacije korisnika za poboljšanje interakcije. Očekuje se da će ta jedinstvena kontaktna točka poboljšati pristup građana i poduzeća javnim uslugama, usklađujući je s hrvatskom digitalnom strategijom 2032. godine.
U okviru Mehanizma za oporavak i otpornost, Hrvatska ima na raspolaganju 5,8 milijardi eura bespovratnih sredstava te 4,2 milijarde u povoljnim zajmovima. Ta se sredstva moraju iskoristiti do 2026. godine. Hrvatskoj je do sada isplaćeno više od tri milijarde eura iz Mehanizma za oporavak i otpornost. To uključuje predfinanciranje (818 milijuna eura), zatim tri tranše od po 700 milijuna eura, a jučer je isplaćena četvrta od 162,5 milijuna eura.
Na temelju ovog zahtjeva za plaćanje, sredstva isplaćena Hrvatskoj u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost povećat će se na 3,1 milijardu eura (bez pretfinanciranja). To je 31 posto svih sredstava iz hrvatskog plana, pri čemu je ostvareno 36 posto svih ključnih etapa i ciljnih vrijednosti iz plana, navodi se u priopćenju Komisije.
Plenković: Hrvatska prva država u EU kojoj je odobrena isplata pete rate iz NPOO-a
Premijer Andrej Plenković u objavi na platformi X je istaknuo da je Hrvatska prva država u Europskoj uniji kojoj je Europska komisija odobrila zahtjev za isplatom pete rate iz Nacionalnog plana oporavka i otpornosti (NPOO) u visini od 822 milijuna eura.
"Uz ovu uplatu, koju očekujemo u srpnju, ukupno ćemo zaprimiti preko 4,5 milijardi eura. Europska sredstva koristimo za brži razvoj i veću otpornost Hrvatske na buduće krize“, poručio je premijer Plenković. (Hina)
