Prosječni mjesečni trošak naknada plaća za vrijeme privremene nesposobnosti za rad na teret HZZO-a iznosi 20 milijuna eura, a u 2024. je izdvojeno je više od 220 milijuna eura.
Najdulje trajanje privremene nesposobnosti za rad u zadnjih 10 godina iznosilo je 5.431 dan, a radilo se o psihijatrijskoj dijagnozi.
Najčešći uzroci dugotrajnih bolovanja mentalni su poremećaji i poremećaji ponašanja, onkološke bolesti te bolesti mišićno-koštanog sustava i vezivnog tkiva.
U HZZO-u navode da u slučaju da zdravstveno stanje osiguranika nakon liječenja i rehabilitacije ne omogućuje povratak na posao, obiteljski liječnik mora obraditi pacijenta za upućivanje na ocjenu radne sposobnosti.
To je obavezno i u slučaju kada privremena nesposobnost traje neprekidno 12 mjeseci zbog iste dijagnoze. Dokumentacija se prosljeđuje Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje, a potom Zavodu za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom, koji je dužan donijeti mišljenje o radnoj sposobnosti u roku od 60 dana.
Izmjenama zakona koje su stupile na snagu 1. kolovoza povećan je najniži mjesečni iznos HZZO-ove naknade za vrijeme bolovanja – sa 110 na 353 eura, a najveći mjesečni iznos s 565 na 995 eura.
Na primjedbe dijela građana da nisu osjetili najavljeno povećanje, osvrnula se ministrica zdravstva Irena Hrstić, pojasnivši da se metodologija izračuna nije mijenjala.
- Iznos naknade određuje se prema prosjeku plaće u šest mjeseci koji prethode otvaranju bolovanja, zbog čega oni koji su bolovanje započeli prije rasta plaća primaju manji iznos. Svi koji su bolovanje otvorili nakon stupanja novih odredbi na snagu, i čije su plaće već uvećane, imaju višu naknadu, objasnila je ministrica. (Hina)
