Poznato je da u Hrvatskoj kontinuirano gubimo stanovništvo zbog većeg mortaliteta od nataliteta. S natalitetom od 8,3, a mortalitetom od 13,2, Hrvatska ima negativnu stopu prirodnog prirasta od -4,9, jedan Solin manje nego godinu prije, a odumire i Zadarska županija sa 690 stanovnika manje ili približno jednom Kukljicom u godinu dana. Kod migracija se posljednjih par godina događa “kopernikanski obrat”, jer se više stanovnika, mahom stranih radnika,useljava nego iseljava.
No, kako se u Hrvatsku iz drugih zemalja doselilo 31.394 stanovnika, a negativnim prirodnim prirastom smo izgubili 19.011 stanovnika, ispada da smo u Hrvatskoj uvećani za 12.383 stanovnika!
Prirodno kretanje po gradovima Zadarske županije - negativno
Od šest lokalnih zajednica sa statusom gradova u Zadarskoj županiji u svih šest smo u 2024. gubili stanovništvo, odnosno imali više umrlih od novorođenih. Apsolutne brojke kažu da je najviše, 157 stanovnika, izgubio Zadar, ali je zadarski vitalni indeks najbolji i iznosi 81,3, pa je iznimno bolji i od prosjeka države, Zadarske županije i Zagreba. Najgori vitalni indeks od 46,9, ima Pag. Benkovac je imao 85 rođenje i 157 sahrana (indeks 54,1), Biograd s 47 rođenja i 74 smrti (indeks 63,5), Nin s 30 rođenih i 40 umrlih ima 10 stanovnika manje (indeks 75), dok je Obrovac drugi najgori među gradovima s indeksom 50, s 22 rođenih i 44 umrlih, odnosno 22 stanovnika manje.
Bibinje, Poličnik i Sv Filip i Jakov pozitivci
Ipak, imamo tri općine u kojima je broj stanovnika povećan, a takvih je sredina u cijeloj Hrvatskoj lani bilo samo 35 od 517 općina i gradova u kojima smo gubili stanovništvo. Abecednim redom prva je Bibinje s 11 novih stanovnika, odnosno 50 rođenih na 39 umrlih, što im je dalo vitalni indeks 128,2! Još bolji je Poličnik s 59 rođenih i 44 umrlih odnosno 15 stanovnika više, što je vitalni indeks od 134,1, jedan od najboljih u državi. Isti indeks ima i Sv Filip i Jakov.
Svi su ostali gubitaši. Najmanje je izgubio Kolan, u apsolutnim brojkama jednog stanovnika (5 rođenih na 6 umrlih i indeks je 83,3). Pakoštane su izgubile tri stanovnika, a imali su 53 rođena i 56 umrlih i indeks od čak 94,6. I Sukošan je s indeksom 91,7 odnosno 55 rođenih i 60 umrlih, gubitkom od pet stanovnika. U manje lošem dijelu priče je i Ražanac s 36 rođenih i 43 umrlih uz 7 stanovnika manje na vitalnom indeksu 83,7.
Vitalni indeks Lišana Ostrovačkih blizu nule
U ubrzanom odumiranju imamo dosta područja. Nedohvatljivo najgore stanje je u Lišanima Ostrovačkim. S dvoje rođenih i 12 umrlih, odnosno 10 stanovnika manje, imaju vitalni indeks blizu nule odnosno 16,7?! Podatak je toliko loš da ćemo ponoviti definiciju vitlanog indeksa odnosno što nam on kazuje: Vitalni indeks koji predstavlja broj živorođene djece na sto umrlih stanovnika je također bitan za analiziranje prirodnog kretanja stanovništva. Ako je vitalni indeks veći od 100, to znači da se broj stanovnika u zemlji povećava prirodnim prirastom.
Katastrofa vlada i u Kukljici s 11 stanovnika manje i vitalnim indeksom, drugim najgorim u županiji, od 26,7.
U jako lošima je očekivano i Gračac s indeksom 34, odnosno 18 rođenih i 53 umrla te je ionako pusti kraj izgubio 35 stanovnika. Povljana se uklapa u loše paške prilike s indeksom 33,3 odnosno tri puta više umrlih (15) od rođenih (5), a još gore su Sali s indeksom 31,7, a sa 13 rođenih i 41 umrlim Dugi je otok izgubio 28 stanovnika.
Svi ostali su loši u rasponu od jako loših (vitalni indeks oko 40) do loših (vitalni indeksi oko šezdesetak). Navest ćemo samo smanjenje broja stanovnika: Galovac -5; Jasenice -12; Kali -11; Novigrad -10; Pašman -11; Polača -6; Posedarje -19; Preko -40; Privlaka -8;Stankovci -15; Starigrad -17; Škabrnja -11; Tkon -5; Vir -23; Vrsi -14 i Zemunik Donji -19 stanovnika.
U Hrvatskoj više doseljenih nego odseljenih
U Hrvatsku se iz drugih zemalja doselilo 31.394 stanovnika. Iz inozemstva se doselila 70 391 osoba, a u inozemstvo se odselilo 38 997 osoba.Kako smo negativnim prirodnim prirastom (više umrlih od rođenih) izgubili 19.011 stanovnika ispada da smo uvećani za 12.383 stanovnika!
Ovo nam je novi fenomen. Nakon što smo kroz desetak godina izgubili pola milijuna stanovnika iseljavanjem mahom u zemlje EU-a, ostali smo bez radnika. “Prelomilo se” 2022. godine. Tada se 11 700 više doselilo (oko 58.000 došlo, a nešto preko 46.000 otišlo). Lani smo došli do 31.394 više useljenih od odseljenih. Odselilo se 38.997, a doselilo 70.391! I to bez ilegalnih doseljenika i radnika, a znamo da ni takvih nije malo, jer ovo su samo prijavljeni i registrirani.
U toj 2024. iz inozemstva se doselilo 18,9% hrvatskih državljana i 81,1% stranaca, a odselilo se 51,7% hrvatskih državljana i 48,3% stranaca. Naših se oko 7.000 više iselilo nego u zemlju vratilo. Iz Europe se 13.500 više uselilo nego odselilo (najviše BiH oko 3.000 više doseljenih nego odseljenih, Srbije 2.000 više, Makedonije 1.000,Ukrajine 3.000, Južne Amerike 400 više, Kosova službeno tek 200,..). Iz EU-a imamo 4.500 više useljenih nego iseljenih, mahom naših povratnika, makar i nešto doseljenih stranaca (iz Njemačke 1.200 više, Italije 400, Bugarske i Austrije po 200, Mađarske 250, Slovenije preko 900,..).
Među useljenim najviše Nepala i BiH
Od preko 70.000 useljenih (i povratnici su u tom broju) oko 38.00 je iz Europe, od čega 26.000 stranac a oko 12.000 povratnika. Od ukupnog broja osoba doseljenih u Republiku Hrvatsku, 14,2% doselilo ih se iz Nepala (oko 10.000), a 11,3% iz Bosne i Hercegovine (oko 8.000), slijede Srbija, Indija pa Filipini, pa Ukrajina. Od ukupnog broja osoba odseljenih iz Republike Hrvatske, najviše ih se odselilo u Njemačku (21,1%).
U ukupnom broju osoba doseljenih iz inozemstva u Republiku Hrvatsku u 2024. najveći su udio imali Grad Zagreb (21,7%), Splitsko-dalmatinska županija (11,3%) i Istarska županija (10,0%). Prema ukupnom broju osoba odseljenih iz Republike Hrvatske u inozemstvo, na prvome je mjestu bio Grad Zagreb (20,1%), a slijedile su Splitsko-dalmatinska županija (8,3%) i Zagrebačka županija (7,9%).
Unutar Hrvatske preselilo se 71.575 osoba
U 2024. mjesto stanovanja unutar Republike Hrvatske promijenilo je 71 575 osoba. Najviše osoba (40,8%) selilo se između županija, između gradova/općina iste županije selilo se 37,7% osoba, a između naselja istoga grada/općine selilo se 21,5% osoba. Ovo za Hrvatsku ne mijenja ništa bitno, no za neke županije i ovo je značilo gubitak ili dobitak stanovništva, odnosno za neka naselja uvećanje ili smanjenje.
Od ukupno 20 županija te Grada Zagreba, međužupanijski pozitivan migracijski saldo (više doseljenih nego odseljenih) imalo je šest županija, a najviši je bio u Zagrebačkoj županiji (1 903 osobe), dok je druga najpoželjnija županija za useljavanje iz drugih krajeva Hrvatske, vjerovali ili ne Zadarska županija koja ima 571 time uvećanog stanovnika. Iza su Istra (+454) pa Šibensko kninska županija (+250).
Negativan saldo migracije među županijama imalo je 14 županija i Grad Zagreb, s tim da je najveći bio u Vukovarsko-srijemskoj županiji (-523 osobe), Gradu Zagrebu (-440 osoba) i Brodsko-posavskoj županiji (-357 osoba).
U Zadarsku županiju doseljeno je 3.662 osoba, od čega iz drugih županija 1.661, a odseljeno 3.051 osoba, od čega u druge županije 1.090 osoba. Ostalo su kretanja u županiji gdje je 320 ljudi promijenilo naselje unutar istog grada ili općine, a 1641 osoba promijenila grad ili općinu unutar naše županije.
Ukupnim migracijama Zadarska županija uvećana za 3.154 stanovnika
Najveći pozitivan saldo ukupne migracije stanovništva u 2024. (razlika između ukupnog broja doseljenih iz druge županije i inozemstva te ukupnog broja odseljenih u drugu županiju i inozemstvo) imali su Grad Zagreb (7 010 osoba), Zagrebačka županija (4 814 osoba), Istarska županija (4 783 osobe), Splitsko dalmatinska županija (4.366) i Zadarska županija (3.154). Inače, uz Zagreb i Zagrebačku županiju, kao rezultat centralizacije zemlje i koncentracije na Zagreb i okolicu, vidimo uvećanje u svim primorskim županijama od Istre do Dubrovnika uključujući rijetko nastanjenu Ličko senjsku županiju što bi pripisali koncentraciji na život uz (toplo) more ovdje ponajprije zbog “turistifikacije” i uz to vezane poslove od građevinskih i obrtničkih do trgovačkih i nekretninskih.
Najveći negativan saldo ukupne migracije stanovništva imale su Vukovarsko-srijemska županija (-374 osobe), Požeško-slavonska županija (-314 osoba) i Osječko-baranjska županija (-314 osoba).
