Hrvatska je daleko od rekordera rasta ove godine, u odnosu na 2019., a što Europska komisija za putovanja uporno propituje, kao povratak rekordnim godinama, ali je zaslužila objavu i spominjanje ovog puta u društvu sa Srbijom?! Naime, u Europi rekorder rasta u odnosu na 2019. je Srbija (+58,5%), makar uz nju piše kako je rast rezultat male prethodne baze, dok s Hrvatskom (+0,2%) završavaju oni koji su imali godinu jaču od 2019.. Naravno, govorimo o broju turista i noćenja, dok je kod prihoda apsolutni iznos enormno rastao, makar taj novac puno manje vrijedi, jer je rezultat inflacije.
Zdrava europska turistička godina
Europski sektor putovanja pokazuje snažne rezultate u trećem tromjesječju, unatoč inflatornim pritiscima, temeljna je konstatacija najnovije analize Europske komisije za putovanja (ETC). Naime, europski je turizam u trećem tromjesečju, a on je ključan, zabilježio porast stranih dolazaka od 7% i noćenja od 5% na godišnjoj razini.
Navode i to da se ukupna inflacija smanjila, ali je inflacija u uslugama i dalje je visoka, što utječe na troškove povezane s turizmom i ponašanje putnika. To što vrijedi za Europu izrazito vrijedi za Hrvatsku, u kojoj je upravo u ovom sektoru, dakle turizmu i ugostiteljstvu, rast cijena i dalje nezaustavljiv, pa nas na to već upozorava cijela europska klijentela na čelu s Nijemcima i Česima. Od svega vezanog za turizam jedini osjetni pad bilježe prosječne cijene zračnog prijevoza.
Ograničenja kapaciteta i pritisak na okoliš i dalje predstavljaju izazov za popularna odredišta, zahtijevajući učinkovite strategije upravljanja. No, generalno, iznijeto je zadovoljstvo, jer turizam u najjačoj svjetskoj regiji, a to je Europa, pokazuje snažnu izvedbu, nadmašujući brojke prije pandemije i pokazujući otpornost, unatoč gospodarskim preprekama i geopolitičkim izazovima.
Novci, inflacija i strast za putovanjem
Dok je ukupna inflacija u Europi smanjena, inflacija u uslugama i dalje je visoka, što utječe i na turistička poduzeća i na putnike. Cijene međunarodnih letova u europodručju pale su u srpnju i blago porasle u kolovozu, no inflacija smještaja i paket aranžmana nastavila je nadmašivati ukupnu inflaciju usluga. Kako putnici sve više vode računa o cijenama, dolazi do značajnog pomaka prema putnim iskustvima vođenim vrijednostima. Predviđa se da će ukupna turistička potrošnja diljem Europe porasti za 10,3% u 2024., u usporedbi s 2023., i doseći 719,7 milijardi eura, pri čemu će zapadna Europa činiti 74% ovog ukupnog iznosa.
- Putnici i dalje daju prioritet odmoru, čak i usprkos sve većim troškovima, ističući ključnu ulogu putovanja u njihovim životima. Cilj nam je ublažiti pritisak na preopterećena područja i osigurati da se gospodarske koristi od turizma pravednije dijele. Europski turizam nije samo oporavak, moramo se razvijati kako bismo osigurali održivu budućnost, komentirao je predsjednik ETC-a Miguel Sanz.
Mediteran oporavljen, Baltik i susjedi Ukrajine u problemima
Više od polovice prijavljenih europskih odredišta premašilo je razine stranih dolazaka iz 2019., pri čemu se gotovo trećina povećala za više od 10%. Odredišta južnog Sredozemlja pokazala su posebno dobre rezultate, predvođena Srbijom (+34%) i Maltom (+32%) – obje iz manje baze – a slijede ih Portugal i Grčka (svaki +19%). Turska se (+16%) suočava s rastućom konkurencijom, jer se putnici koji paze na proračun okreću drugim mediteranskim odredištima zbog sve većih cijena. Hrvatska završava listu “pozitivaca” s 0,2% više noćenja nego u 2019.
Oporavak je najsporiji u Baltiku, Finskoj, Rumunjskoj i Slovačkoj, gdje se padovi, u odnosu na razine iz 2019., kreću od 24% do 11%. Međutim, podaci iz godine u godinu u mnogim zemljama unutar ovih podregija pružaju obećavajuće izglede, sugerirajući da oporavak napreduje, iako sporijim tempom nego u drugim područjima. Značajno, Rumunjska (+12,8%), Latvija (+12,7%) i Estonija (+10,7%) pokazale su značajan porast stranih dolazaka u usporedbi s razinama iz 2023.
Rast zrakoplovstva i smještaja
Gledajući performanse industrije, europska potražnja za zračnim prijevozom porasla je za 3,4% tijekom ljetnih mjeseci, unatoč poremećajima kao što su kibersigurnosni problemi i štrajkovi. Česti prekidi zračnog prometa tijekom ljeta, koji su uključivali niz različitih europskih zemalja, vjerojatno su usporili oporavak u cijeloj regiji. Nedavne statistike pokazuju da je gotovo 40% putnika u Europi ovog ljeta doživjelo kašnjenja ili otkazivanja.
Uspješnost smještaja ostaje dobra, s prihodom po dostupnoj sobi (RevPAR) u europskim hotelima koji je porastao za 5,9% na godišnjoj razini. Južna i mediteranska odredišta bilježe najveći rast dnevnih cijena, potaknuta snažnom potražnjom, unatoč sve većim cijenama. Ovaj obrazac sugerira da su putnici, iako više vode računa o proračunu, spremni platiti za vrhunska iskustva tijekom vrhunca putovanja. Slično tome, kratkoročni najam porastao je za 11% od kolovoza 2024. u usporedbi s 2023., osobito u Francuskoj i Italiji. Ovaj rast predstavlja približno 479.000 jedinica za kratkoročni najam od kolovoza 2023.
Zaustavljanje rasta turizma kao novi trend
Izvješće također ispituje sve veću zabrinutost zbog prenapučenosti, naglašavajući neravnomjernu raspodjelu turističkih tokova diljem Europe. Dok je porast turizma pozitivno utjecao na europska gospodarstva, popularna odredišta ponovno se suočavaju s nedostatkom kapaciteta i opterećenja okoliša.
Kao odgovor na ove stalne izazove, neke zemlje i gradovi provode mjere kako bi postali otporniji na očekivani kontinuirani porast broja turista. Ove mjere imaju za cilj smanjiti protok turista u koncentriranim područjima, proširiti turizam na druga odredišta diljem zemlje i maksimalno povećati vrijednost koju dobivaju od turizma.
Osobito se nastoje promovirati manje poznata odredišta, s ciljem preraspodjele turističkih tokova i smanjenja pritiska na prenapučena žarišta. Najnoviji podaci pokazuju da se dolasci u nova odredišta povećavaju, iako iz manje baze. Na primjer, Albanija je izvijestila o značajnom porastu broja posjetitelja, dok gradovi poput El Hierra i Seville u Španjolskoj bilježe rast koji nadmašuje etablirana turistička odredišta poput Ibize i Tenerifa.
