Nakon što se u Hrvatskoj sve češće traži, a ponegdje već i najavljuje zabrana daljnjih registracija apartmana, barem u nekim slučajevima, poput stanova ili povijesnih jezgri, zavladala je prava jagma za registracijom novih apartmana.
Hrvatska je naslovila sva svoja zakonska rješenja u turizmu, kao i strategije - održivima, te dala u zadatke turističkim zajednicama da analiziraju vlastite kapacitete i traže mjere kojima će njihov turizam ostati (ili postati) održiv kada su u pitanju gužve ili tzv. vertourism, odnosno prekomjerni turizam kakvom svjedočimo u "špicama" diljem Hrvatske. Dakle, da zabrane daljnje nove kapacitete.
Dubrovnik, Makarska i neke druge sredine već najavljuju neke mjere zabrane, iako, kako sada stvari stoje, na to nemaju pravo jer su te ovlasti u rukama Sabora - odnosno Vlade, koje za takvo što moraju predložiti (Vlada) i usvojiti (Sabor) zakonske izmjene. Prema sadašnjem Zakonu svatko ima pravo zatražiti kategorizaciju i kada je dobije - iznajmljivati. Ovo korespondira s nastojanjima i najavama Europske unije kako će poduzeti slične mjere.
Sve u svemu, oni koji su planirali iznajmljivanje odnosno priključivanje sveopćem hrvatskom rentijerstvu požurili su da to odrade dok izmjene ne stupe na snagu. Treba reći da je EU kada je ovo u pitanju opreznija u najavama i kad govori o mogućem ograničavanju novih kapaciteta spominje početak djelovanja za dvije godine. Naime, polazi se od toga da ljudi moraju imati upozorenje na vrijeme, jer mnogi su u ciklusu investiranja, temeljenom na postojećim propisima, pa im se to ne smije naprasno prekinuti kada već ulažu značajna sredstva.
Uglavnom ono što je do sada znano prenosi Hina temeljem eVisitor podataka.
- Prema službenoj statistici Hrvatske turističke zajednice, broj ležajeva u privatnom smještaju u siječnju ove 2024. godine iznosio je 636.772, što je za čak 38.172 kreveta više nego što ih je bilo u siječnju prošle godine te 31.332 više nego što ih je bilo u siječnju 2020.
Što se 2020. tiče ne smijemo je uzimati za ozbiljno jer u pandemiji korone mnogi su i otkazivali apartmane da ne plaćaju paušale, iako su obveze bile bitno smanjene. Analiza kazuje kako ovo sad ipak ne ispada najveća jagma, iako još treba vidjeti što će biti idućih mjeseci.
Kao najveća spominje se ona Zimmer frei godina prelaza s 2017. na 2018. godinu, kada smo u Hrvatskoj dobili novih 48 tisuća kreveta, a da bi godinu kasnije rast iznosio otprilike kao i ove godine. No, sjetit ćete se, tada se radilo o - legalizaciji. Naime, do tada svi bespravni objekti, a radilo se o desetcima i desetcima tisuća u zemlji, nisu mogli biti registrirani za iznajmljivanje. Poznato je da je dio to radio, ali ilegalno. S postupkom legalizacije, bilo je potrebno samo zatražiti legalizaciju i dobiti odobrenje za registraciju, neovisno kako će legalizacija završiti.
Poslije smo zbog pandemije imali i fenomen da je 2021. prvi put ikad zabilježeno smanjenje kapaciteta kad je statistika pala za 27 tisuća ležajeva. Inače, u Zadarskoj županiji lani je bilo oko 2.800 novih zahtjeva za kategorizaciju u privatnom smještaju, a godinu prije 2.600. Ovdje valja reći da to znači kategorizaciju objekta (apartmana ili kuće ili sobe), a na što valja računati na cca 4 ležaja u prosjeku, što znači i preko 10.000 novih ležajeva. Na području Zadarske županije je cca 110.000 osnovnih kreveta u apartmanima (bez pomoćnih), a prijavljeno je čak 15.554 takvih objekata. Jagma traje i ovdje, a posebno žure apartmani na prostoru grada Zadra jer od svih povika najveće su one na Zadar i apartmanizaciju u stambenim objektima, kao i odumiranje povijesne jezgre koju smo nekad zvali Grad, a sad Poluotok.
