Inozemni brodovi za kružna putovanja u hrvatskom Jadranu ostvarili su u 2024. u odnosu na 2023. porast putovanja za 13,9 posto i na njima je doputovalo 20,8 posto više putnika. Kruzeri su u Hrvatskoj, osim toga boravili i dulje.
Lani je u naše morske luke uplovilo 86 stranih kruzera koji su ostvarili 736 kružnih putovanja.
Od ukupno 736 kružnih putovanja stranih brodova, najviše ih je ostvareno u Dubrovačko-neretvanskoj (46,6 posto) i Splitsko-dalmatinskoj županiji (24,2 posto). Najviše posjeta stranih kruzera ostvarila je luka Dubrovnik (513 posjeta), slijede luke Split (331), Zadar (219), Hvar (118), Korčula (105), Šibenik (84) te Rovinj (75 posjeta).
Poboljšanja na novim brodovima
Kruzeri su još daleko od ideala krstarenja na koje bi putnici mirne savjesti mogli krenuti. Postoje ipak početni obećavajući signali koji daju nadu za konačno ostvarenje ekološki prihvatljivog krstarenja. Konkretno, pružatelji iskustava manjih brodova za krstarenje napreduju u zaštiti klime i okoliša, što je vidljivo kod ovogodišnjih lidera na ljestvici, spomenutih norveških kompanija.
Tvrtke si više ne mogu priuštiti zanemarivanje poduzimanja mjera za smanjenje emisija, no još uvijek postoje značajne razlike između kompanija za krstarenje, kao i unutar flota pojedinih kompanija. Osobito postojeći brodovi pokazuju malo pomaka prema tome da postanu čišći. Poboljšanja se gotovo isključivo provode na novim brodovima.
Rast emisija metana
Baterije i e-goriva na bazi zelenog vodika predstavljaju temelj za ovaj pomak, u Norveškoj i drugdje. Sintetski metanol nudi priliku za prelazak na klimatski neutralne operacije, posebno za kruzere. Unatoč ovim dobrodošlim kretanjima prema klimatskoj neutralnosti, ukupne emisije industrije kruzera nastavljaju rasti.
NABU-ov stručnjak za brodarstvo, Diesener, smatra da je drastično povećanje emisija metana kroz korištenje ukapljenog prirodnog plina (LNG) posebno zabrinjavajuće. Kratkoročno, te su emisije više od 80 puta štetnije za klimu od ugljikovog dioksida. LNG uključuje mnoštvo problema za klimu i teško može biti prikladna tehnologija.
I investicije brodara i političke smjernice trebaju biti jasno usmjerene prema cilju klimatske neutralnosti, stoga je neophodno izbjegavati oslanjanje na alternativna goriva koja štete klimi. Zajedno s LNG-om, biogoriva također nisu učinkovito rješenje za industriju, upozorava NABU. Oni u najboljem slučaju predstavljaju nišno rješenje za iznimne slučajeve na lokalnoj razini. Osim toga, treba osigurati da se biogoriva dobivaju isključivo iz otpadnih proizvoda.
Brodovi sve veći
Prema izvješću klimatske skupine Transport & Environment (T&E), kruzeri su se veličinom od 2000. godine udvostručili i rast ne staje. Što se tiče brojnosti, 1970. godine morima je krstario samo 21 kruzer dok ih danas postoji više od 500.
Povećana potražnja također je drastično promijenila izgled brodova. Titanic, koji se u svoje vrijeme smatrao najsuvremenijim brodom, 1912. mogao je prevesti 2500 putnika s bruto tonažom 46.300. Icon of the Seas – najveći kruzer na svijetu predstavljen u siječnju prošle godine – prevozi čak 7600 osoba, ima bruto tonažu od 248.700 te 40 restorana i sedam bazena.
Činjenica da brodovi za krstarenje postaju tako veliki također znači da njihov ekološki otisak postaje sve značajniji. Prema izvješću, kruzeri su bili odgovorni za 17 posto više emitiranog ugljikovog dioksida u 2022. nego u 2019. godini, a emisije metana porasle su za 500 posto.
Spore promjene
Istina je da kompanije rade na prilagodbi brodova kako bi se s brodskog goriva – koje jako zagađuje okoliš – prebacili na električnu energiju i kako bi bili spremni uskladiti se s propisima Europske unije o zaštiti pomorskog okoliša. No, to je dugoročni i nimalo jednostavan proces za koji tek treba vidjeti kako će se razvijati.
Iako se brodovi za krstarenje reklamiraju kao opcija održive mobilnosti, i nadalje su kritizirani kao jedan od oblika prijevoza koji najviše zagađuje. (Hina)
